Agonija žrtava torture u BiH, koja traje osamnaest godina, mogla bi uskoro biti okončana. Naime, prijedlog Zakona o pravima žrtava torture BiH konačno je poslat u parlamentarnu proceduru. Iako se čini kao mali korak, na ovakav potez bh. vlasti oko 200.000 žrtava čekaju osamnaest godina. Ovaj zakon je Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH predat krajem prošle godine, međutim njihovim godišnjim planom rada on nije predviđen. Iz udruženja logoraša optužuju Ministarstvo da vrši opstrukciju usvajanja ovog zakona.
Potpis po potpis godinama su skupljali bivši logoraši. Do sada su skupili 55.000 potpisa u okviru peticije za usvajanje Zakona o pravima žrtava torture. Ovim zakonom oko 200.000 žrtava torture u BiH moglo bi ostvariti obeštećenje za mučenja i zlostavljanja koja su preživjeli u proteklom ratu. No, to nije bilo zanimljivo bh. vlastima. Pod pritiskom udruženja popustili su za sada jedino poslanici u Parlamentu BiH Beriz Belkić i Azra Hadžiahmetović, koji su prijedlog zakona 5. novembra uputili u parlamentarnu proceduru.
„Mi ćemo, naravno, biti spremni na amandmane i na javnu raspravu i učiniti sve da ovaj zakon ugleda svjetlo dana, jer se radi o međunarodnim obavezama, da i ne govorim o ljudskim i moralnim obavezama zajednice prema ljudima“, naveo je poslanik Beriz Belkić.
Iako je Zakon o pravima žrtava torture na državnom nivou već dva puta stopiran, u Savezu logoraša ne gube nadu. Očekuju da će se u toku ovog mjeseca, najkasnije idućeg, taj zakon pojaviti u Parlamentu.
„Vjerujemo i hoćemo da vjerujemo da bi ishod bio kud i kamo pozitivniji, jer to su obaveze Bosne i Hercegovine kad su u pitanju razne konvencije. Naš zahtjev je da zakon bude jedinstven za sve žrtve torture, za sve logoraše, na cijelom prostoru BiH, bez obzira odakle ko dolazi, kako se zove, koje je nacije“, kaže predsjednik Saveza, Jasmin Mešković.
Žrtve torture su jedina populacija u BiH, koja je proistekla iz rata i koja nema zakonom regulisan status. Prema riječima Meškovića, glavni krivac za to je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, koje je deset mjeseci u "ladicama" držalo tekst zakona.
„To vam je ono sipanje iz šupljeg u prazno, rečeno našim rječnikom. Sad se pojavljuje nova verzija priče da prijedlog teksta zakona o pravima žrtava torture nije u planu rada Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice. Nekada, kad je bio, nisu to uradili, sada kad treba da urade, sad su se sjetili da nije u godišnjem planu rada. Uvijek dobijamo slične odgovore.“
Kupovina vremena
Šest udruženja logoraša iz cijele Bosne i Hercegovine u okviru Mreže "Zajedno protiv torture u BiH" učestvovalo je u izradi prijedloga teksta zakona o pravima žrtava torture. Zakon su predali u Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, koje je trebalo biti predlagač i uputiti prijedlog zakona na usvajanje u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, Saliha Đuderija u kratkom telefonskom razgovoru rekla je kako se prijedlog zakona više ne nalazi u Ministarstvu. No, prije pet mjeseci za RSE je izjavila kako je na zakon o pravima žrtava torture potrebna saglasnost entitetskih vlada i Vlade Brčko Distrikta, koje nema:
„Mi nemamo saglasnost entiteta za donošenje takvog zakona na državnom nivou. Zakonski tekst postoji.“
Sva ta usaglašavanja različitih nivoa vlasti samo su kupovanje vremena i zamazivanje očiju žrtava, smatra predsjednik Udruženja logoraša “Višegrad”, Dragiša Andrić:
„U pitanju su novci – treba obeštetiti žrtve, a oni ne žele dati pare za takve stvari. Onda znate kad će ga donijeti – kad nas nestane, kad mi svi pomremo i da ga nemaju na kome implementirati. Zato se sve ovo tako razvlači.“
U proteklom ratu u BiH hiljade ljudi preživjelo je mučenja, ponižavanja i seksualna zlostavljanja na najbrutalniji način. Ovim zakonom žrtve bi dobile materijalno obeštećenje, te bi bile prepoznate kao žrtve. Međutim, to nije u interesu političara, smatra predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u Srednjebosanskom Kantonu, Anđelko Kvesić.
„Priznavanjem žrtava torture, odnosno zakona o logorašima, vjerovatno bi došla pod upitnik i njihova prošlost, i zbog toga njihova želja nije da to bude usvojeno.“
Prema informacijama Saveza logoraša BiH, a po presudama Međunarodnog suda u Haagu, za zločine u BiH, većinom nad logorašima, Sud je izrekao oko 800 godina zatvora za učinjena djela, a Sud BiH oko 1.650 godina. Ta dva nivoa su izrekla oko 2.500 godina zatvora, a s druge strane, žrtve-logoraši nemaju zakon. Samim tim, BiH ne poznaje, niti priznaje kategoriju logoraša - žrtava torture.
Potpis po potpis godinama su skupljali bivši logoraši. Do sada su skupili 55.000 potpisa u okviru peticije za usvajanje Zakona o pravima žrtava torture. Ovim zakonom oko 200.000 žrtava torture u BiH moglo bi ostvariti obeštećenje za mučenja i zlostavljanja koja su preživjeli u proteklom ratu. No, to nije bilo zanimljivo bh. vlastima. Pod pritiskom udruženja popustili su za sada jedino poslanici u Parlamentu BiH Beriz Belkić i Azra Hadžiahmetović, koji su prijedlog zakona 5. novembra uputili u parlamentarnu proceduru.
„Mi ćemo, naravno, biti spremni na amandmane i na javnu raspravu i učiniti sve da ovaj zakon ugleda svjetlo dana, jer se radi o međunarodnim obavezama, da i ne govorim o ljudskim i moralnim obavezama zajednice prema ljudima“, naveo je poslanik Beriz Belkić.
Iako je Zakon o pravima žrtava torture na državnom nivou već dva puta stopiran, u Savezu logoraša ne gube nadu. Očekuju da će se u toku ovog mjeseca, najkasnije idućeg, taj zakon pojaviti u Parlamentu.
„Vjerujemo i hoćemo da vjerujemo da bi ishod bio kud i kamo pozitivniji, jer to su obaveze Bosne i Hercegovine kad su u pitanju razne konvencije. Naš zahtjev je da zakon bude jedinstven za sve žrtve torture, za sve logoraše, na cijelom prostoru BiH, bez obzira odakle ko dolazi, kako se zove, koje je nacije“, kaže predsjednik Saveza, Jasmin Mešković.
Žrtve torture su jedina populacija u BiH, koja je proistekla iz rata i koja nema zakonom regulisan status. Prema riječima Meškovića, glavni krivac za to je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, koje je deset mjeseci u "ladicama" držalo tekst zakona.
„To vam je ono sipanje iz šupljeg u prazno, rečeno našim rječnikom. Sad se pojavljuje nova verzija priče da prijedlog teksta zakona o pravima žrtava torture nije u planu rada Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice. Nekada, kad je bio, nisu to uradili, sada kad treba da urade, sad su se sjetili da nije u godišnjem planu rada. Uvijek dobijamo slične odgovore.“
Kupovina vremena
Šest udruženja logoraša iz cijele Bosne i Hercegovine u okviru Mreže "Zajedno protiv torture u BiH" učestvovalo je u izradi prijedloga teksta zakona o pravima žrtava torture. Zakon su predali u Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, koje je trebalo biti predlagač i uputiti prijedlog zakona na usvajanje u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Saliha Đuderija
Pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH, Saliha Đuderija u kratkom telefonskom razgovoru rekla je kako se prijedlog zakona više ne nalazi u Ministarstvu. No, prije pet mjeseci za RSE je izjavila kako je na zakon o pravima žrtava torture potrebna saglasnost entitetskih vlada i Vlade Brčko Distrikta, koje nema:
„Mi nemamo saglasnost entiteta za donošenje takvog zakona na državnom nivou. Zakonski tekst postoji.“
Sva ta usaglašavanja različitih nivoa vlasti samo su kupovanje vremena i zamazivanje očiju žrtava, smatra predsjednik Udruženja logoraša “Višegrad”, Dragiša Andrić:
„U pitanju su novci – treba obeštetiti žrtve, a oni ne žele dati pare za takve stvari. Onda znate kad će ga donijeti – kad nas nestane, kad mi svi pomremo i da ga nemaju na kome implementirati. Zato se sve ovo tako razvlači.“
U proteklom ratu u BiH hiljade ljudi preživjelo je mučenja, ponižavanja i seksualna zlostavljanja na najbrutalniji način. Ovim zakonom žrtve bi dobile materijalno obeštećenje, te bi bile prepoznate kao žrtve. Međutim, to nije u interesu političara, smatra predsjednik Hrvatske udruge logoraša Domovinskog rata u Srednjebosanskom Kantonu, Anđelko Kvesić.
„Priznavanjem žrtava torture, odnosno zakona o logorašima, vjerovatno bi došla pod upitnik i njihova prošlost, i zbog toga njihova želja nije da to bude usvojeno.“
Prema informacijama Saveza logoraša BiH, a po presudama Međunarodnog suda u Haagu, za zločine u BiH, većinom nad logorašima, Sud je izrekao oko 800 godina zatvora za učinjena djela, a Sud BiH oko 1.650 godina. Ta dva nivoa su izrekla oko 2.500 godina zatvora, a s druge strane, žrtve-logoraši nemaju zakon. Samim tim, BiH ne poznaje, niti priznaje kategoriju logoraša - žrtava torture.