Sve o CSTO vojnoj alijansi koju predvodi Rusija

Ova fotografija iz juna 2004. jedna je od prvih slika sastanka šefova vojnog saveza Organizacije ugovora o zajedničkoj sigurnosti (CSTO).

Na slici su predsjednici (slijeva nadesno) Aleksandar Lukašenka iz Bjelorusije, Askar Akaev iz Kirgistana, Nursultan Nazarbaev iz Kazahstana, Vladimir Putin iz Rusije, Emomali Rahmon iz Tadžikistana i generalni sekretar Nikolaj Bordjuža (desno, okrenut leđima kameri) i predsjednik Robert Kocharian iz Jermenije (u prvom planu na fotografiji, okrenut leđima kameri)  tokom sastanka ODKB-a u Astani, Kazahstan.
 

Jermenski oficiri posmatraju vježbu CSTO-a u ruskoj oblasti Nižnji Novgorod 2002. godine.

CSTO je vojna alijansa šest bivših sovjetskih država na koju se naširoko gleda kao na suprotstavljanje NATO-u predvođeno Rusijom. Alijansu vezuje, barem na papiru, ista klauzula kao i u članu 5 dokumenta o formiranju NATO-a: "napad na jednog je napad na sve".

Ruske trupe čuvaju tadžikistansku granicu s Afganistanom 2001.

Rusija, Kazahstan, Jermenija, Uzbekistan, Tadžikistan i Kirgistan su 1992. potpisale sporazum koji bi bio preteča saveza CSTO. Sljedeće godine, Bjelorusija, Azerbejdžan i Gruzija su takođe potpisale. Gruzija, Azerbejdžan i Uzbekistan su kasnije napustili sporazum.

Jermenski vojnici marširaju tokom vojne vježbe CSTO-a izvan Armavira u avgustu 2008.

Jedan od ključnih uvjeta Alijanse je da bilo koja članica mora da traži odobrenje svih drugih zemalja CEST-a da stacionira strane trupe na svom tl. To znači da bi Jermenija gotovo sigurno bila blokirana da propusti NATO trupe na svoju teritoriju ako bi ostala dio CEST-a.

Muškarci tokom smrtonosnih etničkih nemira u Ošu, na jugu Kirgizije, u junu 2010.

Tokom široko rasprostranjenog nasilja između etničkih Uzbeka i Kirgiza u Kirgistanu u junu 2010. godine, prvi veliki test Alijanse bio je kada je Biškek pozvao ODKB da pošalje trupe da uguše nemire.

Rukovodstvo CSTO-a je odbilo, pozivajući se na mandat da se bavi vanjskim prijetnjama, a ne domaćim nemirima. Odluku je osudio bjeloruski lider Lukašenka, koji je pitao: "Kakva je to organizacija da ako dođe do krvoprolića u nekoj od naših država članica i dođe do antiustavnog državnog udara, ovo tijelo šuti?"
 

Žena oposmatra ruskog mirovnjaka CSTO snaga u Almatiju, Kazahstan, u januaru 2022.

Prva i jedina demonstracija sile CSTO-a dogodila se kada su veliki antivladini protesti zahvatili Kazahstan u januaru 2022. Kazahstansko rukovodstvo je zatražilo i primilo mirovne snage CSTO-a koje su uključivale oko 2.000 vojnika iz zemalja članica, uključujući 100 Jermena.

Jermenski premijer Nikol Pašinjan prisustvuje sastanku rukovodstva CEST-a u Jerevanu u novembru 2022.

Krajem 2022., usred azerbejdžanskog granatiranja jermenskih gradova, Jermenija se pozvala na odredbe o kolektivnoj odbrani CSTO-a. Rukovodstvo Alijanse obećalo je da će poslati "misiju za utvrđivanje činjenica". Neefikasan odgovor izazvao je bijes u Jermeniji i čini se da je označio početak kraja jermenskog učešća u Alijansi.

Kazahstanske i kirgiske trupe učestvuju u vojnim igrama Neuništivog bratstva CSTO-a u Kirgistanu u oktobru 2023.

Jermenija nije učestvovala u vježbama Alijanse 2023. u Kirgistanu, a Pašinijan je više puta nagovestio da će se Jermenija zvanično povući iz CSTO-a.

Jermenski lider Pašinjan je tokom sjednice parlamenta 12. juna rekao: "Mi smo suspendovali naše članstvo u CSTO-u. Sljedeći logičan korak bi bilo naše povlačenje iz organizacije." Dodao je: "Odlučićemo kada se to dogodi. Može biti za mjesec, godinu ili tri godine."

Jermenija je 12. juna najavila da bi njen odlazak iz Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (CSTO) predvođene Rusijom mogao biti neizbježan. Više o ovom vojnom paktu i kako je nastao.