Ukrajina i Rusija rekle su da traže alternativne načine za održavanje snabdijevanja žitaricama nakon što je sporazum koji je dopuštao izvoz u Afriku, Bliski istok i Aziju propao kada je Moskva odbila da obnovi učešće nakon isteka 18. jula.
Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov razgovarao je sa svojim turskim kolegom Hakanom Fidanom o načinima snabdijevanja "zemalja kje imaju najveću potrebu", saopštilo je ministarstvo u Moskvi, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predsjedavao sastankom vlade u Kijevu na kojem je "br. 1 problem je bio izvoz žitarica pomorskim putem i sigurnost luka", prenosi redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Nijedna strana nije dala pojedinosti o opcijama o kojima se raspravlja.
Moskva je kasno 17. jula objavila da obustavlja svoje sudjelovanje u sporazumu, koji je osigurao prolaz izvoza u ukupnom iznosu od više od 33 miliona kubnih tona žitarica iz ukrajinskih luka uprkos ratu između Rusije i Ukrajine koje su dva najveća svjetska proizvođača.
Zalihe su pomogle u rješavanju globalne krize s hranom i suzbijanju neobuzdane inflacije koja se ubrzala u cijelom svijetu nakon što je Kremlj pokrenuo invaziju na Ukrajinu u februaru 2022.
Pročitajte i ovo: Zašto je važan sporazum o izvozu žita preko Crnog mora?Rusija je rekla da dok ukrajinski izvoz teče, uslovi paralelnog dogovora za pomoć u transportu žitarica i gnojiva nisu ispunjeni.
Zelenski je pozvao na nastavak provođnja sporazuma o izvozu žitarica iz Crnog mora bez učestvovanja Rusije, rekavši da se složio s glavnim sekretarom Ujedinjenih nacija Antoniom Guterresom da će raditi s "odgovornim državama na obnovi sigurnosti hrane i opskrbe hranom preko crnomorskih ruta".
Ali glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov upozorio je 18. jula da će pokušaji nastavka pregovora o žitu bez sudjelovanja Moskve dovesti do rizika s obzirom na blizinu žitnog koridora ratnoj zoni u Ukrajini.
"Tamo se pojavljuju određeni rizici bez relevantnih sigurnosnih garancija. Stoga, ako se bilo šta formalizira bez Rusije, tim se rizicima treba pozabaviti. Ne možemo u tom pogledu reći u kojoj su mjeri i koje zemlje spremne preuzeti takve rizike", rekao je Peskov.
Rusko ministarstvo inostranih poslova saopštilo je da u "praktičnom smislu" izlazak iz sporazuma znači "poništavanje garancija sigurnosti plovidbe, ponovno uspostavljanje statusa privremeno opasnog područja u sjeverozapadnom dijelu Crnog mora, postepeno ukidanje pomorskog humanitarnog koridora unutar područja sporazuma i raspuštanje Centra za zajedničku koordinaciju u Istanbulu".
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji je zajedno s Ujedinjenim nacijama pomogao u posredovanju u originalnom sporazumu, rekao je da zvaničnici razgovaraju s Rusijom i da se nada da će dogovor biti produžen, dok je glavni sekretar UN-a, Guterres izrazio duboko razočaranje zbog povlačenja Rusije iz sporazuma, za koji je rekao da je bio "slamka spasa za globalnu sigurnost hrane i svjetionik nade u problematičnom svijetu".
Pročitajte i ovo: Šta bi za svet mogla da znači ruska suspenzija žitnog dogovora?