Ministarstvo odbrane Crne Gore neće imati predstavnika na obilježavanju akcije "Oluja" u Hrvatskoj, saopšteno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) iz tog ministarstva na čijem je čelu Olivera Injac.
Nakon učlanjenja Crne Gore u NATO 2017. godine, čija je članica i Hrvatska, Crna Gora je slala predstavnika ambasade i vojnog atašea na obilježavanje "Oluje".
RSE je nezvanično potvrđeno i da u ime Ministarstva vanjskih poslova koje predvodi Đorđije Radulović ove godine neće biti predstavnika u Kninu.
To su odluke nove vlasti koju čine Demokratski front (DF), Demokrate i Građanski pokret URA, koji su zajedno osvojili većinu na parlamentarnim izborima avgusta 2020, čime je nakon trodecenijske vlasti Demokratska partija socijalista (DPS) prešla u opoziciju.
Vaš browser nepodržava HTML5
Izbeglički put 'Oluje': I danas osećam tugu kada negde krenem
Hrvatska vojska i policija su pokrenule akciju "Oluja" 4. avgusta 1995. godine, u vrijeme rata u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ), protiv snaga samoproglašene "Republike Srpske Krajine".
Prema hrvatskim izvorima je oko 130.000 Srba otišlo iz Hrvatske u organizovanim konvojima, a prema srpskim izvorima je oko 200.000 prognano ili pobjeglo u Bosnu i Hercegovinu ili Srbiju.
Pročitajte više Plenković iz Knina poručio Beogradu da 'napusti retoriku prošlosti'Iz Vlade Zdravka Krivokapića RSE nije dobio odgovor na pitanje hoće li imati svog predstavnika na obilježavanju "Oluje", i ako neće, sa kojim obrazloženjem.
Premijer Zdravko Krivokapić je na svom Tviteru saopštio 4. avgusta da žali za nevino stradalim i protjeranih Srba u "Oluji".
Sve žrtve tragičnih ratova iz 90-ih na prostoru nekadašnje SFRJ moraju biti opomena da se nikada i nikome više takvo zlo ne ponovi, napisao je Krivokapić.
Odgovor je izostao i iz kabineta potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića, koji je krajem maja indirektno kazao na skupštinskom zasjedanju da će Crna Gora i ove godine poslati svog predstavnika u Knin na obilježavanje vojno-policijske akcije "Oluja".
Vlada svojim aktivnostima neće preduzeti nijedan korak koji bi doveo do narušavanja regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu, kazao je tada Abazović u odgovoru na poslaničko pitanje Jovana Vučurovića iz DF-a, koji je rekao da očekuje da nova Vlada neće slati predstavnika u Knin.
Predsjednik Skupštine Aleksa Bečić je 4.avgusta saopštio da odaje počast svim nevinim žrtvama i da saosjeća sa prognanima u operaciji "Oluja".
Da se nikada više ne ponovi ni "Oluja", ni Srebrenica, ni Piva, ni Velika, ni Štrpci, ni Bukovica, ni Murino, niti jedno od tragičnih poglavlja u našoj zajedničkoj istoriji, naveo je Bečić na Tviteru.
Na njegovu objavu su reagovali iz Hrvatske građanske inicijative (HGI), partije u Crnoj Gori, poručujući da Bečić može biti miran, jer se "Oluja" više nikada neće ponoviti.
"Jer više neće nikome pasti na pamet da osvaja hrvatske teritorije, da četiri godine vrši progon stanovništva, da bezdušno bombardira gradove diljem Republike Hrvatske, i njen glavni grad", navodi se u saopštenju HGI.
Predsjednik HGI Adrijan Vuksanović, koji potpisuje saopštenje, navodi i da se od Bečića očekuje da doprinese jačanju relacija između Podgorice i Zagreba.
"Za tako nešto potreban je objektivan pristup prošlosti, uz jasnu percepciju agresora i žrtve. Tragedija ne počinje 1995., već 1991. i onim bacanjem cvijeća na tenkove koji hrle da siju smrt. Žalimo zbog svih nevinih žrtava, ali njih ne bi bilo da nije bilo jedne sulude velikodržavne ideje, koja je započela rat, a čije posljedice i dalje živimo", kaže Vuksanović.
Danas su Crna Gora i Republika Hrvatska dvije prijateljske države i partneri u NATO savezu, zaključuje se u saopštenju.