Lideri Demokratskog fronta (DF) u Crnoj Gori objavili su da taj politički savez, nakon 11 godina od osnivanja, više neće postojati.
Andrija Mandić, lider Nove srpske demokratije, Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije i Nebojša Medojević, vođa Pokreta za promjene, saopštili su 14. maja na zajedničkoj pres-konferenciji da nastavljaju političku borbu pojedinačnim djelovanjem.
Proruski i prosrpski DF je najbrojnija koalicija parlamentarne većine koja je avgusta 2020, sa Demokratama i Građanskim pokretom URA, smijenila, nakon tri decenije s vlasti, Demokratsku partiju socijalista (DPS) Mila Đukanovića.
Pročitajte i ovo: Proruske partije inicirale povlačenje priznanja Kosova od Crne GoreMandićeva i Kneževićeva partija pripadaju desno orjentisanim prosrpskim nacionalnim strankama, čije je djelovanje bilo usklađeno sa politikom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika.
Medojevićev Pokret za promjene je nastao kao nevladina organizacija sastavljena od suverenista, koji su napuštali Medojevića kako se približavao srpskim nacionalnim strankama.
Trojica lidera DF-a su kazali da se rastaju bez sukoba i svađe te da ostaju u prijateljskim odnosima.
"DF je donio odluku da stranke konstituenti idu različitim putevima ka istom cilju, a naš cilj je da Crna Gora bude pomirena", rekao je Mandić.
Lideri DF-a su naveli da su dali najveći doprinos 2020. u obaranju sa vlasti Đukanovićevog DPS-a, ali i samog Đukanovića koji je izgubio predsjedničke izbore u aprilu ove godine od Jakova Milatovića kojeg je ovaj savez podržao.
Pročitajte i ovo: Most: Može li se desiti da Crna Gora završi u zagrljaju Beograda?Međutim, lideri DF-a nisu zadovoljni reformskim učinkom posljednje dvije vlade.
"Đukanovićev režim je pobijeđen uz velike žrtve, Ali i danas, nakon tri godine, od smjene vlasti imamo zaostavštinu tog režima", rekao je Knežević.
Medojević je rekao da će njegov Pokret za promjene na predstojećim izborima, zakazanim za 11. jun, nastupiti samostalno, dok će Mandić i Knežević, po svemu sudeći, ostati zajedno, ali se ne zna pod kojim imenom će savez njihovih partija djelovati.
DF je imao tri spoljnopolitička cilja: poništenje priznanja nezavisnosti Kosova, ukidanje sankcija Rusiji i izlazak Crne Gore iz NATO-a.
- Rusija navodno tajno finansirala Demokratski front u Crnoj Gori i Dodika u BiH
- Demokratski front pokušava da spoljnu politiku okrene ka Rusiji
Crna Gora je 2008. godine priznala nezavisnost Kosova, 2014. se pridružila sankcijama Evropske unije prema Rusiji zbog aneksije Krima, a 2017. je primljena u NATO.
Mandić je bio jedan od vođa protesta kada je Vlada Crne Gore priznala nezavisnost Kosova, zbog čega je i 13 dana štrajkovao glađu.
DF je blizak Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Mandić je, uz još jednog lidera DF-a Milana Kneževića, osam srpskih i dva ruska državljanina, optužen u slučaju "državni udar", za pripremu nasilne promjene vlasti na dan izbora 2016. godine.
Njih dvojica su u prvostepenom postupku osuđeni na zatvorske kazne od po pet godina, koje je ukinuo Apelacioni sud i slučaj vratio na ponovno suđenje koje je u toku.
U septembru 2022. izvor američke administracije potvrdio je da je njegov DF tokom izborne kampanje 2016. bio finansiran iz Rusije.
Koalicija Demokratski front je osnovan 2012. Tokom više od deceniju postojanja, u sastavu koalicije, uz ove tri partije koje čine okosnicu, bilo je više manjih partija. Jedno vrijeme je na čelu je bio Miodrag Lekić, koji je nedavno bio njihov prijedlog za mandatara Vlade.
Funkcioneri DF-a nijesu bili članovi dvije vlade koje su formirane nakon smjene DPS-a, ali su dobili brojne funkcije u državnim kompanijama. Imaju gradonačelnike u više velikih crnogorskih opština.
Američki zvaničnici su u više navrata izjavili da im DF nije poželjan partner zbog njihove usredsređenosti na etničke podjele u Crnoj Gori.
Pročitajte i ovo: Ponavljanje suđenja optuženima za 'državni udar' u Crnoj Gori