Urednica u listu Dan Rajka Raičević u intervjuu za Radio Slobodna Evropa kaže kako je tokom posjete njemačkog šefa diplomatije Podgorici poslana jasna poruka da mora još dosta da radi da bi Crna Gora dostigla makar zadovoljavajući stepen medijskih sloboda.
Raičević: U medijskim, ali i političkim krugovima, taj sastanak shvaćen je kako treba – vrlo ozbiljno. Činjenica da se šef njemačke diplomatije sastaje sa predstavnicima tri nezavisna medija upućuje na to da EU vidi to što u Crnoj Gori vlast ne želi i da je nekome sa strane stalo da crnogorska medijska scena bude slobodan. Da je stanje idealno, sloboda medija ne bi se našla među sedam uslova koje je EU postavila Crnoj Gori za dalji evropski put.
Raičević: Sastanak je bio otvoren za medije. Javnost je bila obaviještena o svemu što je saopštio Vestervele, kao i o onome na šta smo mi ukazali da su glavne prepreke za medijske slobode. Ko je htio da čuje – shvatio je. Taj sastanak je dovoljno jasna poruka crnogorskoj vlasti da mora još dosta da radi da bi Crna Gora dostigla makar zadovoljavajući stepen medijskih sloboda.U ime Dana sam saopštila da naša redakcija, odlučnost države da obezbijedi medijske slobode, vidi na prvom mjestu u rasvjetljivanju ubistva Duška Jovanovića, zločina koji se dogodio prije sedam godina, a za koji ni danas nisu pronađeni nalogodavci i izvršioci. To je bio pucanj u slobodu štampe. Sve dok se Jovanovićevo ubistvo ne rasvijetli, Dan smatra da Crna Gora nije spremna da krene u pregovarački proces za članstvo u EU. To je osnova.Ostalo je sve nadogradnja za stvaranje slobodne medijske scene. Nije Jovanovićevo ubistvo samo stvar slobode medija, nego njegovo rasvijetljavanje obuhvata sve postavljenje uslove Evropske komisije – od poštovanja osnovnih ljudskih prava, preko borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, pa sve do nezavisnosti sudstva i policije.
Deklarativno zalaganje za slobodu medija
Raičević: Vesterveleova poruka da država mora štititi slobodnu riječ i njene poslanike, nastavak je upozorenja koja Crnoj Gori konstantno stižu sa evropskih adresa. Mi imamo deklarativno zalaganje predstavnika vlasti i državnike, koji gotovo svaki javni nastup, naročito u kontaktu sa evropskim i svjetskim zvaničnicima, iskoriste da dosole pričom o slobodi medija. E, upravo ta uvjeravanja su so na novinarsku ranu jer znamo da u Crnoj Gori stanje nije onako
kakvim ga žele predstaviti zvaničnici. Moram da priznam da je u posljednje vrijeme primjetan vrlo mali pomak u odnosu kabineta premijera Igora Lukšića prema nezavisnim medijima, ali to je ipak daleko od onoga što predstavlja medijske slobode.
Raičević: Ako država neće, ne može ili ne želi da stane u zaštitu jednog novinara, to znači da slobode medija nema ni za sve ostale novinare. U tom slučaju možemo krenuti krajnje neželjenim putem samocenzure. Mislim da država u kojoj živimo i radimo neće pružiti podršku slobodi izražavanja i neće stati u zaštitu novinara. Zbog toga Vesterveleovu poruku, kako je sam rekao, ne treba smatrati podrškom za tri medija, nego za sva glasila u Crnoj Gori. Od medijske slobode ne zavisi samo sudbina novinara, nego kompletnog društva jer ako imamo novinarsku, onda ćemo imati i građanske slobode. Danas u Crnoj Gori, osim pojedinačnih slučajeva, na žalost nije tako.
Raičević: Dani su od osnivanja neprestano na udaru najuticajnijih ljudi u Crnoj Gori ili su tako sa njima povezana. Znate da smo podnijeli najveću žrtvu, da je ubijen glavni i odgovorni urednik našeg lista. Moje kolege i ja smo fizički napadani, šikanirani, naša štamparija je paljena, ispred redakcije je postavljena zolja, novina se pokušava finansijski blokirati sudskim progonima. Fizički se napadaju novinari Vijesti, pale njihovi automobili, sudski progone. U sličnoj situaciji je i Monitor.
Umjesto hvalospjeva i stvaranja lažne slike o Crnoj Gori, ovi mediji pišu o svim anomalijama u društvu – kritikuju vlast i djela koja se čine u ime države, a u stvari su na račun pojedinaca ili moćnika u ekonomskom, političkom, sportskom, ili bilo kom segmentu života.Uprkos konstantnim napadima, ovi mediji o svemu tome javno govore, ne zazirući od moćnika i ne plašeći se posljedica. Mislim da to dovoljno govori o razlozima zbog kojih su se i ljudi iz Evrope zainteresovali o stanju na medijskoj sceni, prevashodno želeći da čuju mišljenje od medija koja zavise samo od čitalaca i istine, koja ja za svakog novinara svetinja.
RSE: Ključna poruka, nakon susreta predstavnika novinara dnevnika Dan, Vijesti i nedjeljnika Monitor, sa šefom njemačke diplomatije, bila je da se medijske slobode u Crnoj Gori moraju poštovati, a novinari bolje štiti od napada i provokacija. Koliko su te poruke odjeknule u medijskoj zajednici, ali i na javnoj sceni uopšte u Crnoj Gori?
Raičević: U medijskim, ali i političkim krugovima, taj sastanak shvaćen je kako treba – vrlo ozbiljno. Činjenica da se šef njemačke diplomatije sastaje sa predstavnicima tri nezavisna medija upućuje na to da EU vidi to što u Crnoj Gori vlast ne želi i da je nekome sa strane stalo da crnogorska medijska scena bude slobodan. Da je stanje idealno, sloboda medija ne bi se našla među sedam uslova koje je EU postavila Crnoj Gori za dalji evropski put.
RSE: To je bila zvanična poruka nakon susreta u prostorijama dnevnika Vijesti. Da li je Vestervele u razgovoru sa vama i vašim kolegama novinarima rekao i nešto što nije ušlo u zapisnik a može da se tumači kao još jedna poruka, prije svega vlastima, da unaprijede medijske slobode i zaštite novinare od tužbi, ali i fizičkih napada?
Raičević: Sastanak je bio otvoren za medije. Javnost je bila obaviještena o svemu što je saopštio Vestervele, kao i o onome na šta smo mi ukazali da su glavne prepreke za medijske slobode. Ko je htio da čuje – shvatio je. Taj sastanak je dovoljno jasna poruka crnogorskoj vlasti da mora još dosta da radi da bi Crna Gora dostigla makar zadovoljavajući stepen medijskih sloboda.U ime Dana sam saopštila da naša redakcija, odlučnost države da obezbijedi medijske slobode, vidi na prvom mjestu u rasvjetljivanju ubistva Duška Jovanovića, zločina koji se dogodio prije sedam godina, a za koji ni danas nisu pronađeni nalogodavci i izvršioci. To je bio pucanj u slobodu štampe. Sve dok se Jovanovićevo ubistvo ne rasvijetli, Dan smatra da Crna Gora nije spremna da krene u pregovarački proces za članstvo u EU. To je osnova.Ostalo je sve nadogradnja za stvaranje slobodne medijske scene. Nije Jovanovićevo ubistvo samo stvar slobode medija, nego njegovo rasvijetljavanje obuhvata sve postavljenje uslove Evropske komisije – od poštovanja osnovnih ljudskih prava, preko borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, pa sve do nezavisnosti sudstva i policije.
Deklarativno zalaganje za slobodu medija
RSE: Kakav odgovor od države očekujete nakon Vesterveleove i sličnih poruka najviših zvaničnika zemalja EU o neophodnosti da novinari budu zaštićeni?
Raičević: Vesterveleova poruka da država mora štititi slobodnu riječ i njene poslanike, nastavak je upozorenja koja Crnoj Gori konstantno stižu sa evropskih adresa. Mi imamo deklarativno zalaganje predstavnika vlasti i državnike, koji gotovo svaki javni nastup, naročito u kontaktu sa evropskim i svjetskim zvaničnicima, iskoriste da dosole pričom o slobodi medija. E, upravo ta uvjeravanja su so na novinarsku ranu jer znamo da u Crnoj Gori stanje nije onako
Primjetan je vrlo mali pomak u odnosu kabineta premijera Igora Lukšića prema nezavisnim medijima, ali to je ipak daleko od onoga što predstavlja medijske slobode.
kakvim ga žele predstaviti zvaničnici. Moram da priznam da je u posljednje vrijeme primjetan vrlo mali pomak u odnosu kabineta premijera Igora Lukšića prema nezavisnim medijima, ali to je ipak daleko od onoga što predstavlja medijske slobode.
RSE: Kako tumačite izjavu Vestervelea da se njegova poruka ne odnosi samo na pojedinačne medije, nego na sva glasila u Crnoj Gori?
Raičević: Ako država neće, ne može ili ne želi da stane u zaštitu jednog novinara, to znači da slobode medija nema ni za sve ostale novinare. U tom slučaju možemo krenuti krajnje neželjenim putem samocenzure. Mislim da država u kojoj živimo i radimo neće pružiti podršku slobodi izražavanja i neće stati u zaštitu novinara. Zbog toga Vesterveleovu poruku, kako je sam rekao, ne treba smatrati podrškom za tri medija, nego za sva glasila u Crnoj Gori. Od medijske slobode ne zavisi samo sudbina novinara, nego kompletnog društva jer ako imamo novinarsku, onda ćemo imati i građanske slobode. Danas u Crnoj Gori, osim pojedinačnih slučajeva, na žalost nije tako.
RSE: Šef njemačke diplomatije se ipak sastao sa vama u redakciji vaših kolega iz Vijesti, a na taj razgovor nisu pozvani predstavnici onih medija koji slove za glasila bliske vlastima?!
Raičević: Dani su od osnivanja neprestano na udaru najuticajnijih ljudi u Crnoj Gori ili su tako sa njima povezana. Znate da smo podnijeli najveću žrtvu, da je ubijen glavni i odgovorni urednik našeg lista. Moje kolege i ja smo fizički napadani, šikanirani, naša štamparija je paljena, ispred redakcije je postavljena zolja, novina se pokušava finansijski blokirati sudskim progonima. Fizički se napadaju novinari Vijesti, pale njihovi automobili, sudski progone. U sličnoj situaciji je i Monitor.
Umjesto hvalospjeva i stvaranja lažne slike o Crnoj Gori, ovi mediji pišu o svim anomalijama u društvu – kritikuju vlast i djela koja se čine u ime države, a u stvari su na račun pojedinaca ili moćnika u ekonomskom, političkom, sportskom, ili bilo kom segmentu života.Uprkos konstantnim napadima, ovi mediji o svemu tome javno govore, ne zazirući od moćnika i ne plašeći se posljedica. Mislim da to dovoljno govori o razlozima zbog kojih su se i ljudi iz Evrope zainteresovali o stanju na medijskoj sceni, prevashodno želeći da čuju mišljenje od medija koja zavise samo od čitalaca i istine, koja ja za svakog novinara svetinja.