Ključni stubovi nove Vlade Crne Gore biće vladavina prava i ekonomski razvoj, naveo je u svom ekspozeu dostavljenom Skupštini mandatar nove Vlade, predsjednik građanskog pokreta URA, Dritan Abazović.
Nova Vlada treba da se izabere na sjednici parlamenta na Cetinju 28. aprila, koja je zakazana na inicijativu 46 poslanika pokreta URA, Demokratske partije socijalista (DPS), prosrpske Socijalističke narodne partije (SNP), Socijaldemokratske (SDP) i partija Albanaca i Bošnjaka u Crnoj Gori, koji podržavaju formiranje Vlade.
Protiv su prosrpski i proruski Demokratski front (DF) i Demokrate čiju su funkcioneri - predsjedavajući Skupštine Strahinja Bulajić i potpredsjednica Branka Bošnjak - odbili da zakažu sjednicu. DF se oštro protivi formiranju Vlade.
Tri teme oko kojih su najduže pregovarale partije koje je podržavaju su popis, Temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) u Crnoj Gori i regionalna inicijativa Otvoreni Balkan.
U ekspozeu Abazovića piše da se u prvom kvartalu rada nove vlade planira prijedlog zakona o popisu stanovništva u skladu sa evropskim standardima. Popis stanovništva izaziva tenzije u Crnoj Gori jer za dio političke javnosti on nije statističko, već pitanje nacionalnog i vjerskog prebrojavanja.
Temeljnim ugovorom bi država Crna Gora trebala da precizira imovinsko-pravne odnose sa SPC, a u program nove vlade je navedeno da joj je među prioritetima i regulisanje ugovornog odnosa sa vjerskim zajednicama u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore.
Protiv Inicijative Otvoreni Balkan su independističke stranke u Crnoj Gori, koje je smatraju dijelom projekta "srpskog sveta" aktuelne vlasti u Srbiji. U program je navedeno da će se Vlada baviti sagledavanjem regionalnih inicijativa u kontekstu ključnog cilja - bržeg učlanjenja Crne Gore u Evropsku uniju.
U dijelu spoljnopolitičkih prioriteta, mandatar je najavio da će se formirati ministarstvo evropskih poslova radi bolje koordinacije i komunikacije sa pregovaračkom strukturom.
"Vjerujem da Crna Gora može zatražiti ubrzani prijem i da hitnim, ali mudrim odlukama može uskoro postati punopravna članica EU", naveo je Abazović.
Među prioritete nove Vlade Abazović je naveo izbor nosilaca najviših pravosudnih funkcija i usklađivanje zakona u pravosuđu sa standardima Evropske komisije i preporukama Venecijanske komisije, te Zakon o preispitivanju porijekla imovine, reformu službe bezbjednosti, uz sagledavanje izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.
Navodi se i izborna reforma uz mogućnost objedinjavanja svih izbora u jednom danu, uvođenja otvorenih listi i garantovanja zastupljenosti manjina kroz određeni broj broja mandata.
Nova Vlada bi trebala da ima 20 ministarstva i četiri potpredsjednika koji će ujedno biti i resorni ministri.
Dogovor o novoj Vladi su postigli Abazovićev pokret URA, prosrpski SNP, SDP i manjinske stranke Albanaca i Bošnjaka.
Bez učešća u vladi, podržaće je najbrojniji opozicioni DPS Mila Đukanovića, koji će prema najavi Abazovića, dobiti neka od čelnih mjesta u institucijama.
U novoj skupštinskoj većini nisu DF i Demokrate, koji su do sada zajedno sa URA-om i SNP-om činili vlast od avgustovskih izbora 2020.godine, kada su zajedno osvojili 41 od 81 poslaničkog mjesta. Tada je, nakon tri decenije, DPS prešao u opoziciju.
Još uvijek aktuelnoj Vladi premijera Zdravka Krivokapića je 4. februara izglasano nepovjerenje, nakon čega je smijenjen i predsjednik Skupštine Aleksa Bečić. Na to mjesto kao predsjedavajući došao je Strahinja Bulajić koji je, ne želeći da zakaže sjednicu, podnio ostavku uoči objave da je postignut dogovor o novoj vladi 20. aprila.
Izglasavanje nepovjerenja Krivokapićevoj Vladi su predložili Abazovićeva URA i opozicione stranke na čelu sa Đukanovićevim DPS-om.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je potom 3. marta dao Abazoviću mandat za sastav nove Vlade.