Evropska komisija pozitivno ocenila vladavinu prava u Crnoj Gori

Zastave Crne Gore i Evropske unije u sedištu EU u Briselu (Ilustracija)

Evropska komisija (EK) je u svojoj proceni konstatovala da je Crna Gora, sveukupno, ispunila privremene standarde, dostigla dobar rezultat na nivou usklađenosti i napreduje u primeni pravnih tekovina Evropske unije (EU) i evropskih standarda u poglavljima 23 i 24.

Ovo stoji u dokumentu koji je izradio Savet Evropske unije nakon sastanka diplomata iz država EU koji se bave proširenjem, gde se raspravljalo o proceni Evropske komisije i tome koliko je Crna Gora napredovala u primeni ključnih poglavlja u pristupnim pregovorima koji se odnose na vladavinu prava.

Radi se o poglavljima 23 i 24 u procesu pregovora o članstvu.

Izveštaj o proceni privremenih merila (IBAR) Evropska komisija je predala državama članicama EU koje konačno odlučuju o nastavku procesa pristupnih pregovor između zemlje kandidata i Evropske unije (EU).

U slučaju Crne Gore, pozitivan IBAR je bio neophodan da bi zemlja izašla iz višegodišnjeg zastoja u procesu pregovora o članstvu.

Pročitajte i ovo: Skupština Crne Gore raspravlja o IBAR zakonima, bez prava na amandmane

Diplomate iz država članica EU su u skladu sa procenom EK, izradili nacrt zajedničke pozicije da je Crna Gora, generalno gledano, ispunila privremene standarde. Tu poziciju treba da usvoje ambasadori država članica.

U dokumentu u koji Radio Slobodna Evropa (RSE) ima u uvid se navodi da na osnovu ove procene, ovaj privremeni zajednički stav EU dopunjuje početni zajednički stav EU i služi, između ostalog, za postavljanje merila za zatvaranje u poglavlju 23 i 24 kako bi se obezbedile dalje smernice za budući rad.

O poglavlju 23

U dokumentu se ocenjuje da Crna Gora sprovodi sveobuhvatnu reformu pravosuđa u skladu sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima o nepristrasnosti, nezavisnosti, odgovornosti, efikasnosti, profesionalnosti i kvalitetu.

Ističe se da će zemlja ispuniti ovo merilo kad osigura u zakonu i praksi održivu nezavisnost, odgovornost, profesionalizam i integritet pravosudnog sistema na svim nivoima, uključujući slobodu i otpornost na pravosudni sistem na pokušaje neprimerenog unutrašnjeg i spoljnog uticaja, u skladu sa evropskim standardima i preporukama Venecijanske komisije.

Takođe se očekuje od Crne Gore da obezbedi kapacitet, nezavisnost, odgovornost i delotvornost samoupravnih organa pravosuđa, uključujući i sastav i proces donošenja odluka Sudskog saveta, u skladu sa evropskim standardima.

Crna Gora takođe treba da osigura da je pravosudni sistem, uključujući sudove i tužilaštva, u celini efikasan, sa sudijama i tužiocima koji donose kvalitetne odluke i optužnice u razumnom periodu, postojanje integrisanog upravljanja predmetima koji dobro funkcioniše.

Pročitajte i ovo: Zakoni koje crnogorska Skupština mora da usvoji da bi se dobio pozitivan IBAR

"Pitanja obuhvaćena poglavljem 23 su među fundamentalnim reformama od suštinskog značaja za uspeh na putu ka EU. Konsolidacija napora u vezi sa privremenim merilima mora se nastaviti kako bi se osiguralo da reforme postanu ukorenjene. EU napominje da će biti od suštinske važnosti da Crna Gora uspostavi solidne i uverljive rezultate primene u celosti, pokazujući da reforme daju konkretne rezultate, sa opipljivim i nepovratnim uticajima na dotične sektore", navodi se..

"Uspostavljanje rezultata i postizanje konkretnih rezultata ključni su aspekti završnih merila postavljenih u ovoj poziciji", navodi se u dokumentu koji predstavlja zajedničku poziciju svih 27 zemalja članica EU.

O poglavlju 24

Prema proceni Evropske komisije, Crna Gora ostvaruje održive, značajne rezultate u oblasti legalnih i iregularnih migracija, azila i pitanja u vezi sa šengenskim zakonima, viznom politikom i kontrolom spoljnih granica.

Savet EU smatra da će Crna Gora ispuniti ovo merilo kada uspostavi solidne rezultate o efikasnom upravljanju mešovitim migracionim tokovima, uključujući dokazanu sposobnost da pravilno kontroliše svoje granice, dovoljne granične i prihvatne kapacitete i konkretne rezultate u borbi protiv neregularne imigracije, krivično gonjenje i razbijanje mreža krijumčarenja migranata i efikasnu međunarodnu saradnju, uključujući povratak i readmisiju.

Da bi zatvorila poglavlje 24, Crna Gora treba takođe da obezbedi postojanje funkcionalnog sistema azila u skladu sa pravnom tekovinom EU, kao i kontinuirano adekvatno osoblje Direkcije za azil i obezbedi odgovarajuće kapacitete za prijem.

Savet EU poručuje da su pitanja obuhvaćena poglavljem 24 od suštinskog značaja za uspeh na putu ka EU i spadaju u "osnove" procesa proširenja.

I za poglavlje 24 se navodi da je neophodno nastaviti konsolidaciju napora kako bi se osiguralo da reforme postanu ukorenjene. Takođe se traži da se vide opipljivi rezultati koji dokazuju "opipljiv i nepovratan uticaj na dotične sektore".

"Uspostavljanje rezultata i postizanje ključnih rezultata su ključni aspekti završnih merila postavljenih u ovoj poziciji", poručuje se u nacrtu zajedničke pozicije EU koja tek treba da bude usvojena.

Šta je IBAR?

IBAR (Interim Benchmark Assessment Report) predstavlja ocenu koliko je država kandidat ispunila od privremenih merila u poglavljima koji se odnose na vladavinu prava: poglavlje 23 - Pravosuđe i temeljna prava i 24 - Pravda sloboda i bezbjednost.

Pročitajte i ovo: Šta je IBAR koji Crna Gora očekuje u junu?

Poglavlja 23 i 24 su ključna za svaku zemlju koja sa Evropskom unijom pregovara proces članstva. Prema metodologiji u procesu pristupnih pregovora, ova dva poglavlja su ključna tokom celog perioda dok se pregovara o članstvu.

Napredak u ovim poljima je neophodan da jedna zemlja napreduje u procesu u otvaranju bilo kog poglavlja, a mogući zastoj može da izazove blokadu u pregovorima ili čak nazadovanje u procesu.

Crna Gora se, pored Srbije, smatra liderom u procesu pristupnih pregovora.

U pristupnim pregovorima, zemlja je otvorila sva poglavlja međutim je privremeno zatvorila samo tri.

Zbog nedostatka napretka u ključnim poljima od 2021. godine, Crna Gora se nije pomakla u procesu pregovora o članstvu.

Pozitivan IBAR će omogućiti organizovanje međuvladine konferencije između Brisela i Podgorice. Međuvladina konferencija između EU i Crne Gore će, najverovatnije, biti održana krajem juna.