Da li će crnogorsko Ministarstvo prosvjete tražiti odgovornost nadležnih u Zavodu za školstvo nakon optužbi hrvatskih kolega da su "od riječi do riječi" prepisali dijelove hrvatskih nastavnih planova i programa? Šta na optužbe kažu u Zavodu i što im povodom toga traži crnogorski civilni sektor? U Hrvatskoj se ne ljute toliko na prepisivanje, koliko na činjenicu da hrvatske vlasti zbog pritisaka s desna već godinu dana blokiraju nastavak kurikularne reforme. Resorno hrvatsko ministarstvo najavilo je da razmatra sljedeće korake.
Nakon optužbi grupe hrvatskih stručanjaka da je crnogorski Zavod za školstvo Crne Gore prekopirao njihove nastavne planove i programi na kojma se inače, postavlja se pitanje – kakva će biti reakcija krovne institucije za obrazovanje u Crnoj Gori Mitinstarstva prosvjete na čijem je čelu Damir Šehović?
Na pitanje Radija Slobodna Evropa (RSE) – da li će, ako se optužbe hrvatskih stručnjaka pokažu tačnim – Ministarstvo tražiti odgovornost nadležnih u Zavodu za školstvo, u odgovoru portparolke Ministarstva Milice Lekić stoji: "Kako je riječ o nadležnosti ekspertskih tijela Zavoda, a ne o sveobuhvatnoj obrazovnoj politici, zatražićemo zvanično izjašnjenje ove institucije. Materija je usko stručna i zato nećemo zauzimati ad hoc stavove".
Nakon optužbi hrvatskih stručnjaka i učitelja za prepisivanje nastavnih planova i programa "od riječi do riječi" adresiranih na crnogorski Zavod za školstvo, ova se instituciju oglasila saopštenjem. U saopštenju priznaju da "postoji veliki dio podudarnosti u javnom dokumentu za nastavni predmet fizičko vaspitanje ali je", kako su objasnili, "stvar tehničke greške" što u njima hrvatski kurikulumi nijesu navedeni kao izvor.
S druge strane, bivši predsjednik ekspertske grupe koja je radila na reformi obrazovanja u Hrvatskoj Boris Jokić potvrdio je podgoričkim "Vijestima" da je crnogorski Zavod kopirao "dobar dio hrvatskih planova – iz fizičkog, istorije, geografije, pa i crnogorskog jezika".
Ali načelnik Odsjeka za unapređenje obrazovanja u crnogorskom Zavodu Radule Novović kaže da "ne može sa da ili ne" odgovoriti na pitanje RSE da li su optužbe za plagijat hrvatskih stručnjaka tačne?
"Morao bih detaljno da pogledam da li je to tačno. Tako da u ovom trenutku to ne mogu da kažem. Siguran sam da je najveći propust napravljen u programu za fizičko, za ostalo mogu da garantujem da su samo slučajne podudarnosti, u vjerovatno malom broju slučajeva. Ali su ti programi unapređeni i rađeni na osnovu prethodnih programa. Čak su i obimi smanjeni za najmanje deset do trideset odsto. Tako da to ne mogu da potvrdim sa da", riječi su Novovića.
Hitnu reakciju nadležnih u Crnoj Gori traži Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Ova nevladina organizacija, koja se prethodnih godina bavila problemima u crnogorskom obrazovnom sistemu i ukazivala na brojne primjere plagijata, traži od Ministarstva prosvjete sveobuhvatnu analizu cijelog slučaja jer je "Zavod nanio štetu i narušio ugled i državi i obrazovnom sistemu".
Ispitati sve opcije i korake
Snežana Kaluđerović iz CGO podsjeća na činjenicu da je pojam plagijat od ove godine definisan kao krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore.
"Upravo su prosvjetne vlasti te koje bi duh ovih normi trebale najagilnije promovisati a ovim primjerom one postupaju potpuno suprotno tome. Nije sporno da koristimo najbolja regionalna, evropska i šira iskustva i da te prakse primjenjujemo, međutim, zna se na koji se to način radi i kako se uvažavaju intektualni napori drugih autora", ističe Kaluđerović za RSE.
Nažalost, navodi Kaluđerović, Zavod za školstvo je na ovaj način napravio veliku štetu svom kredibilitetu, obrazovnoj reformi u Crnoj Gori i na kraju ugledu same države.
"CGO apeluje na nadležne organe da se sprovede jedan postupak i jasno utvrdi i personalna odgovornost uz prateće sankcije ukoliko se ovo sve pokaže kao istinito. Zaista vjerujemo da nema razloga da kolege iz Hrvatske nijesu na najagilniji način utvrdile nepravilnosti", dodaje Snežana Kaluđerović.
Na vijest da je Crna Gora u svojoj obrazovnoj reformi koja bi trebala krenuti za desetak dana uvelike koristila hrvatske materijale, hrvatska ministrica znanosti, obrazovanja i sporta Blaženka Divjak najavljuje da je pravna služba Ministarstva dobila zadatak da ispita sve opcije i korake.
"Tako da nas može izvijestiti u kom smislu su ti dokumenti bili zaštićeni i koje se nam sada mogućnosti da dalje postupimo", kaže Divjak.
Hrvatski premijer Andrej Plenković samo je lakonski kazao kako su stvari, koje su bile na internetu, susjednoj zemlji očito bile interesantne.
Sam bivši prvi čovjek kurikularne reforme u Hrvatskoj Boris Jokić kazao je medijima kako ga ne smeta da djeca u bilo kojem dijelu svijeta imaju koristi od rada hrvatskih znanstvenika.
"Imam problem sa načinom na koji je to učinjeno – bez da se konzultiralo nas koji smo na tome radili i bez da je konzultirana Republika Hrvatska kao vlasnica tih dokumenata", riječi su Jokića.
Jokić: Kopiran dobar dio hrvatskih planova
Nekoliko stotina profesora, nastavnika i znanstvenika koji su radili na hrvatskoj kurikularnoj reformi – umjesto da se objektivno procijeni njihov rad i honorira njihov doprinos – bilo je prozivano za nestručnost i političku pristrasnost, a cijeli posao na reformi obrazovanja je zamrznut preko godinu dana, podsjeća povodom crnogorskog kopiranja mnogih rješenja iz hrvatske kurikularne reforme jedna od koordinatorica udruge Građanski odgoj i obrazovanje - GOOD Martina Horvat.
"Ljudi koji se bave odgojem i obrazovanjem u Crnoj Gori očito su pratili i prepoznali vrijednost tih dokumenata, koje na žalost hrvatska vlast ne prepoznaje. Meni je logično da su se u nekoj mjeri komparativno njima poslužili, ako smatraju da su kvalitetni. Tako da bih rekla da je ovo više situacija jednog paradoksa gdje porezni obveznici jedne zemlje plaćaju nečiji trud i rad, a onda ta zemlja trud i rad odbaci, a za razliku od njih, bar u regiji ima onih koji će učiti od naših primjera dobre prakse", ocjenjuje Horvat.
Sada je situacija s kurikularnom reformom u Hrvatskoj takva da je ona prvo bila zaustavljena, a onda je ulaskom liberalne Hrvatske narodne stranke u Vladu njihovoj kandidatkinji Blaženki Divjak povjeren resor obrazovanja i na velika se zvona najavljivalo da će upravo nastavak kurikularne reforme biti njena glavna zadaća.
Od toga i dalje ništa, jer glavna operativka projekta, voditeljica Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja Dijana Vican sabotira cijelu priču, klerikalna desnica je podupire, a premijer Andrej Plenković to tolerira, kaže Martina Horvat.
"Gospodin Plenković je odgovoran, ali on nema želje ili hrabrosti povući neke poteze zbog toga što iza gospođe Vican očito netko stoji. Osim male parlamentarne klerikalne stranke Hrast, za koju je jasno, i te neke radikalno desne struje, vrlo je vjerojatno da gospođa Vican ima još onih koji je podržavaju, kao što su neki ljudi vezani za sveučilište i vjerojatno neki krugovi HDZ-a", zaključuje Horvat.