Iako se sa razvojem turizma svaki dan povećava potražnja za šefovima kuhinja, sve manje mladih se odlučuje za tu profesiju i taj trend je uočljiv širom regiona. Uzrok je u potcjenjivanju struke, kažu naši sagovornici koji učestvuju na Državnom prvenstvu ugostiteljskih radnika Crne Gore.
Ugostitelje u državama regiona mori isti problem: nedostatak kvalitetnih kuvara. Riječ je o profesiji koja prenosi civilizacijsku i kulturološku priču o nekom kraju i njegovim ljudima i zato je gastronomija u temelju turističke sudbine svake destinacije.
"Za nekoliko godina ćemo biti u velikom problemu jer nećemo imati kome prenijeti znanje. Dolaziće nam radna snaga 'sa strane', koja ne poznaje našu hranu i ne može da je cijeni i pripremi kao mi. To će značiti i lošiji proizvod koji nudimo gostu", kaže budvanski kuvar Dušan Mitrović.
Mitrović sada predaje i u budvanskoj srednjoj školi, koja godinama muku muči da očuva ugostiteljski smjer. Iako je riječ o gradu koji Crnoj Gori donosi preko polovinu turističkog prihoda, zanimanje mladih za kulinarstvo je sve manje.
"Svake godine naša škola jedva sakupi dovoljno polaznika za po jedan razred kuvara i konobara. I to je najbolji alarm da moramo nešto ozbiljno uraditi da se to promijeni, ali ja ne vidim naznake da o tome iko razmišlja. Pritom, svi u Crnoj Gori pričamo kako je puno nezaposlenih. Za dobrog kuvara će uvijek biti posla", tvrdi Mitrović.
Potcjenjivanje u inostranstvu
U boljim hotelima duž crnogorskog primorja zarada kuvara je oko 500 eura, ali u onima visoke kategorije ili na luksuznoj jahti ta cifra može biti i tri puta veća.
"Međutim, to su izuzeci koji dopadnu samo najbolje u struci nakon decenija usavršavanja. Mnogi od njih se pokušaju oprobati i u inostranstvu, jer očekuju bolje uslove, brži napredak, veće plate. Ali, tamo se suočavaju sa globalnom konkurencijom", kaže predsjednik Asocijacije kuvara Srbije Dejan Stanković i dodaje:
"Naši kuvari se u inostranstvu uvijek pokažu kao vrijedni, ali nemaju status koji imaju kolege iz Italije ili Francuske. Ranije se u Rusiji znalo: Francuz ili Italijan ode u Moksvu i dobije platu 8.000 eura, a da se ne znaju njegove profesionalne reference. Bitno je samo da je Italijan ili Francuz. A naši vrhunski majstori odu u inostranstvo i ne mogu da prebace 2.000 eura. Potcjenjuju nas, jer znaju našu finansijsku muku."
U Sloveniji, gdje su odavno otvorena vrata evropskog tržišta, prosječna plata kuvara je oko 1.000 eura. Oni najbolji u struci su cijenjeni i traženi, ali kulinarstvo nije na listi najpopularnijih zanimanja među mladima, kaže Davor Družinec koji je radio u prestižnim hotelima na Bledu i Brdu kod Kranja.
"Kad trebaš kuvara, puno ih ima. Ali, kad trebaš dobrog kuvara, onda ga je teško naći. Prvo jer je radni dan dugačak, uvijek si na nogama, a mladi ne žele da rade više od osam sati i ne žele da rade vikendom. Ipak, ako si vrijedan i hoćeš da napraviš karijeru, onda to u Sloveniji možeš", navodi Družinec.
U oglasima za sezonske poslove na crnogorskom primorju i ovih dana su najtraženiji kuvari. Da bi poslodavci imali manje glavobolje u traženju dobrog šefa, Dejan Stanković poručuje da moraju pokazati da cijene znanje i vještinu kulinarskih profesionalaca.
"Poslodavci u ugostiteljstvu moraće da se ipak odluče za profesionalizam i znanje kada je riječ o odabiru kuvara. Zamislite samo da se novac u ovu profesiju ulaže strateški kao što to čine u skandinavskim zemljama, gdje bi nam bio kraj?! Jer, oni ulažu puno novca, ali nemaju 'vatru u duši' kao mi, Balkanci. A za spremanje hrane je potrebna vatra", zaključuje Stanković.