Analiza naučnika pokazala je da čovjek i gorila, koji su se na evolucionom putu razdvojili prije deset miliona godina, dijele oko 96 posto gena.
Zanimljivo je da čovjek sa čimpanzom, od koje se na evolucionom putu razdvojio prije šest miliona godina, dijeli oko 98 posto gena.
"Gorile su zanimljive životinje, ali naučnicima su posebno interesantne zbog evolucijske bliskosti sa ljudima", izjavio je Ailin Scully, jedan od autora studije u kojoj su zajednički sudjelovali naučnici iz instituta kod Cambridgea i Koledža Houston.
Genetski primjerak, koji je poslužio za analizu, potiče od ženke gorile po imenu Kamila, pripadnice zapadnih niskih oblasti.
Početne analize i usporedbe genetskih sekvenci gorile, šimpanze i čovjeka pokazuju sličnost gena uključenih u razvoj sluha i mozga.
"Naučnici su do sada smatrali da je brza evolucija gena koji se odnose na sluh povezana s razvojem jezika. Ali naši rezultati dovode u pitanje taj stav, jer su se geni povezani sa sluhom kod gorila razvili istim tempom kao i kod ljudi", izjavio Chris Tyler-Smith, jedan od autora istraživanja.
Danas su gorile klasifikovane kao kritično ugrožena životinjska vrsta koja broji manje od 10 000 jedinki. Žive uglavnom u tropskim šumama Kameruna, Gabona, Nigerije, Republike Kongo, Centralne Afričke Republike i Angole.
"Istraživanje velikih čovjekolikih majmuna uči nas o ljudskoj evoluciji, ali i povezuje sa vremenom kada je naš opstanak bio na krhkoj osnovi. Isto tako, analiza gena gorile ukazuje na važnost zaštite i očuvanja te izvanredne vrste", zaključili su naučnici u listu Nature.
Zanimljivo je da čovjek sa čimpanzom, od koje se na evolucionom putu razdvojio prije šest miliona godina, dijeli oko 98 posto gena.
"Gorile su zanimljive životinje, ali naučnicima su posebno interesantne zbog evolucijske bliskosti sa ljudima", izjavio je Ailin Scully, jedan od autora studije u kojoj su zajednički sudjelovali naučnici iz instituta kod Cambridgea i Koledža Houston.
Genetski primjerak, koji je poslužio za analizu, potiče od ženke gorile po imenu Kamila, pripadnice zapadnih niskih oblasti.
Početne analize i usporedbe genetskih sekvenci gorile, šimpanze i čovjeka pokazuju sličnost gena uključenih u razvoj sluha i mozga.
"Naučnici su do sada smatrali da je brza evolucija gena koji se odnose na sluh povezana s razvojem jezika. Ali naši rezultati dovode u pitanje taj stav, jer su se geni povezani sa sluhom kod gorila razvili istim tempom kao i kod ljudi", izjavio Chris Tyler-Smith, jedan od autora istraživanja.
Danas su gorile klasifikovane kao kritično ugrožena životinjska vrsta koja broji manje od 10 000 jedinki. Žive uglavnom u tropskim šumama Kameruna, Gabona, Nigerije, Republike Kongo, Centralne Afričke Republike i Angole.
"Istraživanje velikih čovjekolikih majmuna uči nas o ljudskoj evoluciji, ali i povezuje sa vremenom kada je naš opstanak bio na krhkoj osnovi. Isto tako, analiza gena gorile ukazuje na važnost zaštite i očuvanja te izvanredne vrste", zaključili su naučnici u listu Nature.