Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine (BiH), u srijedu 15. septembra, uputio je pismo diplomatskim predstavnicima u BiH u kojem ih poziva da pomognu u reformi Izbornog zakona, kao ključnom pitanju u BiH.
"Prilike u kojima se nalazimo zahtijevaju da naša pažnja bude posvećena ključnim reformama pred kojima se nalazimo. Imajući to u vidu, pozivam na Vašu pozornost i pomoć dok radimo na izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, procesu koji mora biti dovršen u predstojeća tri mjeseca ove neizborne godine i koji zahtijeva ograničene ustavne reforme", navodi u pismu Čović.
Vlasti u BiH do kraja godine trebale bi završiti sa izmjenama Izbornog zakona BiH, te ga uskladiti sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i presudom Ustavnog suda BiH, kako bi se mogli održati opšti izbori naredne godine u skladu sa međunarodnim standardima.
Pročitajte i ovo: Komšić odgovorio Šmitu: Tri glasačke kutije su anticivilizacijske"Postojeća diskriminacija u našem sustavu mora konačno biti eliminirana, a jednakost osigurana i zaštićena. Ovo je kritična komponenta održavanja izbora 2022. godine", piše Čović.
Što se tiče izbora članova Predsjedništva BiH, stranke okupljene u HNS predlažu podjelu bosanskohercegovačkog entiteta Federacije BiH na tri izborna područja.
Područje A bile bi općine u kojima po popisu 2013. živi više od 2/3 Bošnjaka, područje B ono u kojem živi više od 2/3 Hrvata, a sve ostale izborne jedinice bile bi izborno područje C.
Jedan član Predsjedništva BiH (Bošnjak) bio bi onaj koji je osvojio više glasova u A i C području nego u području B i C. Drugi član (Hrvat) bio bi onaj koji je dobio više glasova u područjima B i C nego u područjima A i C. Kandidati bi mogli biti svi.
Pročitajte i ovo: Međunarodni predstavnici insistiraju na izmjeni Izbornog zakona u BiH"Činjenica da Izborni zakon mora biti ozbiljno shvaćen i žurno riješen se ne može osporiti. Stoga, sve je važnije da naš fokus ostane neometen dok se približavamo konačnim mjesecima prije 2022. godine", navodi Čović i u pismu dodaje da jednakopravnost, konstitutivnost, pravo na legitimno političko predstavljanje na svim administrativno-političkim razinama nisu podložni političkom trgovanju niti matematičkoj prevari.
Evropski sud za ljudska prava donio je 2009. godine presudu, po apelaciji Derve Sejdića i Jakoba Fincija, koji se kao pripadnici "Ostalih" ne mogu kandidirati na izborima za članove tročlanog Predsjedništva BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
BiH su naložene izmjene Ustava BiH. Prema postojećim, na te funkcije mogu se kandidirati i biti izabrani samo pripadnici konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba. Ustav je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. čijim potpisivanjem je završen rat koji je počeo 1992. godine.
Pročitajte i ovo: Male šanse da do glasanja BiH izmijeni izborni zakonPresudu može provesti Parlamentarna skupština BiH gdje je za izmjene Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina.
U četiri odvojene i naknadne presude Sud u Strazburu je ocijenio i da je Ustav BiH diskriminatoran, praktično, prema svim građanima i građankama BiH, kojim se garantiraju sva prava iz Opće deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija, te iz Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.