Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je 10. juna da će, nizom sastanaka sa predstavnicima stranaka vladajuće koalicije na nivou Bosne i Hercegovine, u ove dvije sedmice raditi na deblokadi državne vlasti.
On je rekao kako ove sedmice namjerava održati sastanke sa predstavnicima tih stranaka, s ciljem da se naredne sedmice u Mostaru održi sastanak lidera koalicije.
Glavna tema susreta lidera koalicija, koju čine i Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika s partnerima iz Republike Srpske, te stranke takozvane Trojke sa sjedištem u Sarajevu, bila bi "deblokada vlasti na državnom nivou".
Čović je podsjetio na tromjesečni zastoj u radu Parlamentarne skupštine BiH, odnosno Doma naroda BiH u čijem je rukovodstvu.
"Moja obveza je da pokušamo u ovom tjednu to izdogovarati, pa da eventualno idući tjedan imamo sastanak u Mostaru", rekao je Čović nakon zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, organizacije koja okuplja većinu stranaka sa hrvatskim predznakom u BiH.
Na sjednici tog doma 18. marta, pet delegata u Klubu Srba i četiri od pet delegata iz Kluba Hrvata podržali su stavljanje prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH na dnevni red sjednice koja je održana istog dana.
Klub Bošnjaka glasao je protiv i potom napustio zasijedanje, nakon čega nije bilo kvoruma za njen nastavak. Od tad je održana samo jedna hitna sjednica s temom izmjene poslovnika o radu tog doma.
Pročitajte i ovo: Dom naroda BiH nije usvojio izmjene poslovnika o raduO blokadi državnog budžeta
Čović je rekao kako "primarno" treba riješiti pitanje konačnog donošenja budžeta institucija BiH, podsjetivši kako već dolazi kraj mjeseca juna i prestaje još jedna odluka o privremenom finansiranju.
"Sredstva EU koja su nam stavljena na dispoziciju, a nisu uopće zanemariva, štoviše, neće se moći realizirati u BiH bez proračuna", rekao je Čović.
On je podsjetio da je budžet BiH "načelno dogovoren", ali da zbog političkih odnosa još ne ide u proceduru.
"Nastojat ćemo sa svim klubovima napraviti određeni dogovor da malo otklonimo ono što mi zovemo aktualni politički trenutak i ti odnosi koji su na političkom tržištu eskalirali, bez obzira od koje političke opcije, od kojeg naroda", kazao je Čović.
Budžet BiH nije usvojen zbog sporenja između bh. entiteta Republike Srpske, Federacije BiH te Brčko Distrikta oko raspodjele sredstava od putarina koja je prikupila Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
Šestočlani Upravni odbor ovog tijela čine državni i entitetski ministri finansija, te po jedan finansijski ekspert ispred Vijeća ministara i oba entiteta.
Na posebnom podračunu Jedinstvenog računa UIO trenutno se nalazi 262 miliona maraka (oko 134 miliona evra) neraspoređenih prihoda od putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva.
Pročitajte i ovo: Budžet BiH blokiran zbog spora entiteta o trošenju putarinaČović je pozvao na ispunjavanje dogovora među članicama državne koalicije, kako bi se ispunili zahtjevi EU radi otvaranja pregovora o pristupanju BiH Europskoj uniji.
"Bilo bi neozbiljno da sad ugrozimo nekim svojim avanturama ono što smo teško dobili", rekao je Čović.
On je kazao da je potrebno realizirati sve što je dogovoreno tokom nedavne posjete aktuelnog EU komesara za proširenje Olivera Varhelyja, kako bi izvještaj EU za BiH u oktobru bio pozitivan, odnosno kako bi se otvorio pregovarački proces, u vrijeme predsjedavanja Mađarske, koje počinje 1. jula.
Pročitajte i ovo: Donošenje budžeta uslov za prvu tranšu novca iz EU za BiHO Svesrpskom saboru u Beogradu
Odgovarajući na novinarsko pitanje, Čović se osvrnuo i na održavanje Svesrpskog sabora u Beogradu, navodeći da je Predsjedništvo HNS-a BiH na sjednici u Mostaru raspravljalo i o onome "što se dešava u našem okruženju".
"Pozivamo svoje kolege da sjednemo zajednički graditi BiH. Hoće li BiH funkcionirati dobro ili loše ovisi i od prijatelja koji nam žele pomoći, ali prije svega od nas. Svi oni koji se zanose da mogu nekim političkim aktivnostima, blokadama napraviti BiH potpuno nefunkcionalnom, prave štetu prije svega sebi, pa naravno i svima nama u BiH", rekao je uz ostalo Čović.
Kazao je da se održavanje Svesrpskog sabora povezivalo sa odgovorom na Rezoluciju o Srebrenici, odnosno sa "aktivnostima koje je Kosovo trebalo praviti kad je u pitanju Vijeće Evrope".
Na zajedničkoj sjednici vlada Srbije i bh. entiteta Republika Srpska 8. juna, u okviru "Svesrpskog sabora" održanog pod nazivom "Jedan narod, jedan sabor - Srbija i Srpska", usvojena je Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda.
U Deklaraciji se, pored ostalog, navodi da Sabor ne podržava Rezoluciju o genocidu u Srebrenici koja je krajem maja izglasana u Ujedinjenim nacijama.
Pročitajte i ovo: Generalna skupština UN-a usvojila Rezoluciju o Danu sjećanja na genocid u SrebreniciU Deklaraciji iše i da je Kosovo jedna od odrednica nacionalnog identiteta Srba, a insistira se na korištenju naziva Kosovo i Metohija. Ovaj dokument trebalo bi da potvrde parlamenti Srbije i RS u narednih 90 dana, a predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stavandić najavio je ratifikaciju početkom idućeg mjeseca.
Sjedinjene Američke Države (SAD) i zapadni partneri ne slažu se s Deklaracijom, kazao je ambasador SAD-a na Kosovu Jeffrey Hovenier.
Pročitajte i ovo: SAD i Zapad nisu saglasni sa stavovima Deklaracije 'Svesrpskog sabora', kaže Hovenier