Za BiH niko izvana nema niti može ponuditi konačno rješenje - jedna je od poruka koje je protekle sedmice uputio zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara, Thomas Countryman, boraveći nakratko u Briselu. Granice angažovanja Washingtona i Brisela su jasno vidljive - sve iza toga je posao domaćih političkih lidera, poručuje američki zvaničnik.
Šta činiti sa tom zemljom pod imenom Bosna i Hercegovina, gdje sve što se drugima čini lakim, preraste u nepremostive prepreke, poput jednostavnih pitanja: ko je ta, šta je ta zemlja i kakva joj je budućnost, Countryman kaže:
„Nemam idealno rješenje koje bi političkim strankama u BiH pomoglo da donesu konačnu odluku iformiraju vladajuću koaliciju. Razmatrali su različite mogućnosti, a čini mi se da dijelimo sa bh. narodima frustraciju zbog činjenice da taj zadatak još nije izvršen. Još uvijek sam optimista da će, onda kada se formira vlast na državnom nivou, ona biti u stanju da donosi odluke i pravi kompromise neophodne kako bi se država kretala naprijed, kako bi BiH postala funkcionalnija država, ali ne i više centralizovana država. Dakle - funkcionalnija, sa dva snažna entiteta sposobna da obavljaju vlast na svome nivou. BiH ima najduži put koji se mora još preći prema članstvu u EU, a činjenica da je tako spor napredak zemlje, trebala bi navesti ljude da traže više od svojih lidera, da ubrzaju cjelokupan proces. EU je spremna da pomogne, Amerika je spremna da pomogne, ali riječ je o državi gdje želimo da vidimo manje retorike, a više akcije od strane svih bh. lidera.“
Countryman: Želite čuti nešto novo?
Svi stanovnici u BiH građani "drugog reda"
Countryman: Sa američke strane? Hajde da se fokusiramo na to što čini EU sa nadogradnjom i osnaživanjem svoje misije u BiH, što i mi podržavamo. Američko opredjeljenje da nastavi sa podrškom BiH nije pod znakom pitanja - bila je to jasna poruka državne sekretarke Clinton, tokom njene posjete BiH u oktobru prošle godine. I dalje tako mislimo. Bili smo uz vas u najteža vremena i nastavićemo da budemo uz vas kako se BiH bude kretala naprijed.
Countryman: Ne mogu sebi predstaviti da bi stvaranje trećeg entiteta bilo rješenje za bilo šta. Bosni i Hercegovini ne treba još kompleksnija vlast koja bi imala još više sposobnosti da spriječi akciju. Zemlji treeba efikasnija vlast, sposobna da donosi odluke.
Countryman: Dayton nije samo zaustavio rat; riječ je o suštinskom sadržaju sporazuma koji je BiH učinio uopšte mogućom. Sve do sada. Kao i u bilo kojoj drugoj državi na svijetu, ustav mora doživjeti promjene kako vrijeme odmiče. Međutim, nije uloga Amerike da kaže šta u ustavu treba da bude zamijenjeno. Mi podržavamo suštinski koncept Daytona: dva entiteta sa tri jednako konstintutivna naroda. Ako oni nađu načina da Ustav učine efikasnijim, tada imaju podršku međunarodne zajednice.
Komentarišući tvrdnje hrvatskog političkog bloka kako su u ovom ustrojstvu Hrvati u BiH građani drugog reda, Countyman kaže da se rješenje aktuelne situacije treba tražiti u kompromisu, a da su, u ovakvim okolnostima, „danas u BiH svi njeni stanovnici postali građani drugog reda“.
Šta činiti sa tom zemljom pod imenom Bosna i Hercegovina, gdje sve što se drugima čini lakim, preraste u nepremostive prepreke, poput jednostavnih pitanja: ko je ta, šta je ta zemlja i kakva joj je budućnost, Countryman kaže:
EU je spremna da pomogne, Amerika je spremna da pomogne, ali riječ je o državi gdje želimo da vidimo manje retorike, a više akcije od strane svih bh. lidera.
„Nemam idealno rješenje koje bi političkim strankama u BiH pomoglo da donesu konačnu odluku iformiraju vladajuću koaliciju. Razmatrali su različite mogućnosti, a čini mi se da dijelimo sa bh. narodima frustraciju zbog činjenice da taj zadatak još nije izvršen. Još uvijek sam optimista da će, onda kada se formira vlast na državnom nivou, ona biti u stanju da donosi odluke i pravi kompromise neophodne kako bi se država kretala naprijed, kako bi BiH postala funkcionalnija država, ali ne i više centralizovana država. Dakle - funkcionalnija, sa dva snažna entiteta sposobna da obavljaju vlast na svome nivou. BiH ima najduži put koji se mora još preći prema članstvu u EU, a činjenica da je tako spor napredak zemlje, trebala bi navesti ljude da traže više od svojih lidera, da ubrzaju cjelokupan proces. EU je spremna da pomogne, Amerika je spremna da pomogne, ali riječ je o državi gdje želimo da vidimo manje retorike, a više akcije od strane svih bh. lidera.“
RSE: To često čujemo i sa evropske i sa američke strane.
Countryman: Želite čuti nešto novo?
Svi stanovnici u BiH građani "drugog reda"
RSE: Evropska unija obećava novi pristup BiH, uključujući i novu ulogu šefa evropske misije. Možemo li očekivati nešto slično i sa američke strane?
Countryman: Sa američke strane? Hajde da se fokusiramo na to što čini EU sa nadogradnjom i osnaživanjem svoje misije u BiH, što i mi podržavamo. Američko opredjeljenje da nastavi sa podrškom BiH nije pod znakom pitanja - bila je to jasna poruka državne sekretarke Clinton, tokom njene posjete BiH u oktobru prošle godine. I dalje tako mislimo. Bili smo uz vas u najteža vremena i nastavićemo da budemo uz vas kako se BiH bude kretala naprijed.
RSE: Pomenuli ste dva entiteta u BiH. Šta ako ih tamo budu tri?
Countryman: Ne mogu sebi predstaviti da bi stvaranje trećeg entiteta bilo rješenje za bilo šta. Bosni i Hercegovini ne treba još kompleksnija vlast koja bi imala još više sposobnosti da spriječi akciju. Zemlji treeba efikasnija vlast, sposobna da donosi odluke.
RSE: Međutim, na koju god stranu promjena u BiH se krene, dočeka vas reforma Ustava. Kakav je stav onih koji su sudjelovali u kreiranju ovog, daytonskog?
Countryman: Dayton nije samo zaustavio rat; riječ je o suštinskom sadržaju sporazuma koji je BiH učinio uopšte mogućom. Sve do sada. Kao i u bilo kojoj drugoj državi na svijetu, ustav mora doživjeti promjene kako vrijeme odmiče. Međutim, nije uloga Amerike da kaže šta u ustavu treba da bude zamijenjeno. Mi podržavamo suštinski koncept Daytona: dva entiteta sa tri jednako konstintutivna naroda. Ako oni nađu načina da Ustav učine efikasnijim, tada imaju podršku međunarodne zajednice.
Komentarišući tvrdnje hrvatskog političkog bloka kako su u ovom ustrojstvu Hrvati u BiH građani drugog reda, Countyman kaže da se rješenje aktuelne situacije treba tražiti u kompromisu, a da su, u ovakvim okolnostima, „danas u BiH svi njeni stanovnici postali građani drugog reda“.