U organizaciji Instituta za zločine protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu nedavno je organizovana rasprava o knjizi „Bosanski rat“ autora Dobrice Ćosića.
Kako se moglo čuti, Ćosić u posljednjoj knjizi i danas nastavlja sa idejama koje su dovele do krvavog rata 1992. godine na prostoru BiH, te kako sa tom politikom, manje ili više, očigledno nastavljaju i danas političke elite u Srbiji.
Knjiga pod naslovom „ Bosanski rat“ Dobrice Ćosića već svojim naslovom upućuje na stav autora da BiH nije država, a sam autor posredno priznaje da je ideolog posljednjeg rata na ovim prostorima, smatra beogradski advokat Dragoljub Todorović. Knjiga je mogla da se zove i rat u Bosni, ali Ćosić na ovaj način sasavim jasno govori o BiH kao srpskoj zemlji, kaže Todorović:
„Namjerno je zove bosanski rat, neće da kaže rat u Bosni jer onda je Bosna država. On BiH tretira kao srpsku zemlju, Sarajevo tretira kao srpski grad, jer taj rat se zove odbrambeni, oslobodilački rat - i to sad, 20 godina naknadno. Dakle, on ne odustaje od svojih teza - koje su postavljene još na Berlinskom kongersu. Srbijanska politika je očekivala još na Berlinskom kongresu da im Bosna pripadne, iako nije ni bila do Berlinskog kongresa međunarodno priznata zemlja. I oni u tome istrajavaju. Moje mišljenje kako je došlo do ovoga rata to je: Dobrica Ćosić, znate njegovu krilaticu da Srbi dobijaju u ratu, a gube u miru, je smatrao, i cela ta akademijina i memorandumska inteligencija, da je Srbija uskraćena i posle Prvog i posle Drugog svetskog rata.“
„Bosanski rat“više je zbirka zapisa i usputnih primjedbi o jednom važnom događaju, kao što je višegodišnji rat u BiH, nego ozbiljno djelo, smatra prof. Muhamed Filipović dovodeći u sumnju Ćosićevo autorstvo nad ovom knjigom. Ozbiljne su i opasne, međutim, Ćosićeve ideje i zamisli, koji je i danas politički ideolog, vladajućih struktura u Srbiji, dodaje Filipović:
Novopazarski profesor Šefket Krcić takođe smatra da je Ćosićeva knjiga, napisana u formi dnevnika, djelo više autora okupljenih u SANU. Ćosićeva knjiga je stoga jednako opasna kao i prije 20 godina, kaže Krcić.
„A o tome je govorio i jedan od vodećih evropskih intelektualaca Edgar Moren, koji je posalo opominjuće pismo književniku Dobrici Ćosiću, tzv. ocu srpske nacije i strategu okupacije Bosne preko Memoranduma, preko raznih programa i projekata, preko Miloševićeve arogantne ekspanzionističke i fašizoidne politike. Međutim, on je objavio poslije 17 godina to djelo - nedjelo, to knjižje koje govori o bosanskom ratu, i to u vidu dnevnika da bi izazavo pažnju literature. Ja smatram da je to rad čitave jedne ekipe okupljene oko SANU koja projektuje novi rat protiv Bosne, na informativan ili neinformativan način“, navodi Krcić.
Direktor Instituta za zločine protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevo Smail Čekić kaže da je gotovo zaboravljeno na cinjenicu da je Dobrica Ćosić od juna 1992. do juna 1993. godine bio predsjednik SR Jugoslavije i vrhovni komandant oružanih snaga.
U to vrijeme, napominje Čekić, počinjeni su neki od najtežih ratnih zločina u BiH i Ćosić nikada nije bio ni optužen, pa je potrebno ispitati njegovu odgovornost i eventualno pokrenuti krivični postupak.
Kako se moglo čuti, Ćosić u posljednjoj knjizi i danas nastavlja sa idejama koje su dovele do krvavog rata 1992. godine na prostoru BiH, te kako sa tom politikom, manje ili više, očigledno nastavljaju i danas političke elite u Srbiji.
Knjiga pod naslovom „ Bosanski rat“ Dobrice Ćosića već svojim naslovom upućuje na stav autora da BiH nije država, a sam autor posredno priznaje da je ideolog posljednjeg rata na ovim prostorima, smatra beogradski advokat Dragoljub Todorović. Knjiga je mogla da se zove i rat u Bosni, ali Ćosić na ovaj način sasavim jasno govori o BiH kao srpskoj zemlji, kaže Todorović:
„Namjerno je zove bosanski rat, neće da kaže rat u Bosni jer onda je Bosna država. On BiH tretira kao srpsku zemlju, Sarajevo tretira kao srpski grad, jer taj rat se zove odbrambeni, oslobodilački rat - i to sad, 20 godina naknadno. Dakle, on ne odustaje od svojih teza - koje su postavljene još na Berlinskom kongersu. Srbijanska politika je očekivala još na Berlinskom kongresu da im Bosna pripadne, iako nije ni bila do Berlinskog kongresa međunarodno priznata zemlja. I oni u tome istrajavaju. Moje mišljenje kako je došlo do ovoga rata to je: Dobrica Ćosić, znate njegovu krilaticu da Srbi dobijaju u ratu, a gube u miru, je smatrao, i cela ta akademijina i memorandumska inteligencija, da je Srbija uskraćena i posle Prvog i posle Drugog svetskog rata.“
„Bosanski rat“više je zbirka zapisa i usputnih primjedbi o jednom važnom događaju, kao što je višegodišnji rat u BiH, nego ozbiljno djelo, smatra prof. Muhamed Filipović dovodeći u sumnju Ćosićevo autorstvo nad ovom knjigom. Ozbiljne su i opasne, međutim, Ćosićeve ideje i zamisli, koji je i danas politički ideolog, vladajućih struktura u Srbiji, dodaje Filipović:
Muhamed Filipović
„Knjiga Dobrice Ćosića ne zaslužuje pažnju kao knjiga, kao djelo, ali zaslužuje pažnju ovaj komplet čiji je on reprezentant, najpotpuniji, najkompletniji, najjasniji. Sva je sreća u tome da je ta karta izigrana. Ona nije izigrana samo za naše polupismene, nedoučene i moralno nestabilne političare, koji i dalje idu udvarati se srpskim političarima, koji su samo provodioci Ćosićeve. Zar vi mislite da Boris Tadić nema nikakve konekcije sa svojim ocem Ljubom Tadićem i sa njegovim patronom Dobricom Ćosićem? Zar vi ne mislite da je teza koju je nedavno izrekao ministar vanjskih poslova Srbije - da je Srbija glavni faktor na Balkanu, išta drugo nego nastavak u drugim okolnostima iste politike - da Srbija mora dominirati prostorima Balkana.“Novopazarski profesor Šefket Krcić takođe smatra da je Ćosićeva knjiga, napisana u formi dnevnika, djelo više autora okupljenih u SANU. Ćosićeva knjiga je stoga jednako opasna kao i prije 20 godina, kaže Krcić.
„A o tome je govorio i jedan od vodećih evropskih intelektualaca Edgar Moren, koji je posalo opominjuće pismo književniku Dobrici Ćosiću, tzv. ocu srpske nacije i strategu okupacije Bosne preko Memoranduma, preko raznih programa i projekata, preko Miloševićeve arogantne ekspanzionističke i fašizoidne politike. Međutim, on je objavio poslije 17 godina to djelo - nedjelo, to knjižje koje govori o bosanskom ratu, i to u vidu dnevnika da bi izazavo pažnju literature. Ja smatram da je to rad čitave jedne ekipe okupljene oko SANU koja projektuje novi rat protiv Bosne, na informativan ili neinformativan način“, navodi Krcić.
Direktor Instituta za zločine protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevo Smail Čekić kaže da je gotovo zaboravljeno na cinjenicu da je Dobrica Ćosić od juna 1992. do juna 1993. godine bio predsjednik SR Jugoslavije i vrhovni komandant oružanih snaga.
U to vrijeme, napominje Čekić, počinjeni su neki od najtežih ratnih zločina u BiH i Ćosić nikada nije bio ni optužen, pa je potrebno ispitati njegovu odgovornost i eventualno pokrenuti krivični postupak.