Hrvatskoj treba suvremen i moderan Ustav, za 21. stoljeće, koji će biti demokratičniji i snažnije štiti ljudska prava - istaknuto je u Zagrebu na press konferenciji Koordinacije osam civilnih udruga koje su nezadovoljne predloženim izmjenama i smatraju da vlast taj posao 'odrađuje', uglavnom, pod pritiscima Europske unije.
Koordinatorica desetak civilnih udruga, Vesna Kesić, pojašnjava zašto bi pitanje 'sukoba interesa' iz kojega i proizlazi velik dio korupcije i lopovluka u Hrvatskoj obavezno morao postati i 'ustavna kategorija':
„Smatramo da nitko, tko treba braniti javni interes, ne može, u isto vrijeme, pokušavati progurati svoj privatni interes. Najčešće se to događa u poduzetničkoj sferi i to je najopasnije. Naime, svaki čas se netko regrutira iz poduzetništva, postaje ministar u Vladi, saborski zastupnik i sl. i tu, po inerciji i dobrom starom balkanskom običaju dolazi do preklapanja interesa, jer, uopće nije definirano da li jedan ministar može i dalje voditi svoju firmu, svoju kompaniju, kako je vodi, da li to utječe ili ne utječe na njegov javni posao i onda se, naravno, čudimo kad te firme dobivaju javne poslove, kad tu dolazi do prebijanja i kad su to zapravo sve zlouporabe javne dužnosti.“
Jedno od temeljnih prava je pravo na pristup informacijama, Hrvatska od 2003. ima i Zakon o tom pravu, ali na njega se oglušuje više od polovice javnih i državnih institucija i cijelu stvar bi trebalo i Ustavom zagarantirati. Izvršna direktorica Gonga Sandra Pernar podsjeća da je nedavno čak na upite Ministarstva Uprave institucijama javne vlasti 'kako su provodile Zakon o pravu na pristupu na inforamcijama ' od njih 4000, odgovorilo tek njih 680.
„Mi se moramo zapitati, ako zapravo 80 posto institucija nije dostavilo traženi izvještaj Ministarstvu, kako i koliko uopće odgovaraju građanima na njihove upite.“
Protiv dosadašnjeg načina zaštite saborskih zastupnika
Civilne udruge GONG, Centar za mirovne studije, Građanski odbor za ljudska prava, Iskorak Zelena akcija, CESI, Documenta i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek traže u svojim amandamanima da najviši državni propis štiti istospolne zajednice i zabranjuje diskriminaciju po spolnoj orijentaciji Sanja Juras iz lezbijske grupe Kontra:
„Sadašnji članak 14 ne kaže 'svi smo jednaki pred zakonom, nego 'svi su jednaki pred zakonom 'bez obzira na...' i onda se nabrajaju razlikovne karakteristike. Među tim razlikovnim karakteristikama, na žalost, još uvijek nema seksualne orijentacije, a njezino namjerno propuštanje i u novim ustavnim promjenama bi onda zapravo značilo - hijerarhiju ljudskih prava."
U svojim amandmanima traže da se Hrvatska i Ustavom definira kao zemlja održivog razvoja, izgradnje mira i nenasilja, ali su protiv dosadašnjeg načina zaštite saborskih zastupnika koje se zastupničkim imunitetom štite od progona za kaznena djela, kao što se dogodilo u najpoznatijem, slučaju pobjeglog Branimira Glavaša, osuđenog za ratne zločine u Osijeku.
Tino Bego u ime Documente i osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava ističe da u amandamanu traže da se kazneni postupak može pokrenuti protiv zastupnika bez odbrenja Sabora ako mu je izrečena kazna zatvora duža od 5 godina, jer sadašnja formulacija je, kaže Bego, presmiješna:
„Sadašnja formulacija Ustava Hrvatske glasi 'ukoliko je zatečen da vrši kazneno djelo. Mislim, da je vrlo mala mogućnost da nekog zastupnika nađemo 'in flagranti' da vrši kazneno djelo, to je vrlo mala mogućnost, da se nekog zastupnika uistinu zatekne da vrši teško kazneno djelo.“
"Čudna kemija"
Vesna Kesić kaže kako je zanimljivo da imunitet kakav je sada, osim neovisnog saborskog zastupnika Dragutina Lesara, brane svi zastupnici, bez obzira na 'stranačke boje'.
„Oni, dakako, imaju pravo javno i u Saboru iznostiti svoja politička mišljenja, trebali bismo ih svi imati pravo, ali njihova, ajde, treba definitivno i do kraja i na najbolji mogući način zaštiti, ali, kod nas se to, nekom 'čudnom alkemijom' uspjelo prenijeti i na 'imunitet' za kaznena djela i to, kad je već potvrđena osnovana sumnja da je kazneno djelo počinjeno.“
Jedan od amandmana odnosi se i na uvjete po kojima građani u Hrvatskoj mogu pokrenuti za raspisivanje referenduma, jer sadašnjih 10 posto potpisa u 15 dana od ukupnog broja birača, što je 450.000 potpisa, to je, kaže Gordan Bosanac, gotovo neizvedivo. Misle da bi maksimalno za referendum trebalo odrediti pet posto potpisa i ne znaju zbog čega se političke stranke u Hrvatskoj boje referenduma:
„Postoji strah kod stranaka i, to smo čuli u ovim našim raspravama do danas, koji ide u smjeru 'pa što, ako se sad referendum počne raspisivati za sve i svašta'. Možda će sutra, karikiram, netko pokrenuti inicijativu da se raspiše referendum da, ne znam 'izbacimo Srbe iz Hrvatske' ili da 'ukinemo Ustav' i sl. Mi mislimo da je to moguće izbjeći na način da se ograniči za što se sve referendum može raspisaati. Sigurno je da bi trebalo staviti ogradu da se referendum ne može raspisivati o temeljnim ljudskim pravima.“
Koordinatorica desetak civilnih udruga, Vesna Kesić, pojašnjava zašto bi pitanje 'sukoba interesa' iz kojega i proizlazi velik dio korupcije i lopovluka u Hrvatskoj obavezno morao postati i 'ustavna kategorija':
„Smatramo da nitko, tko treba braniti javni interes, ne može, u isto vrijeme, pokušavati progurati svoj privatni interes. Najčešće se to događa u poduzetničkoj sferi i to je najopasnije. Naime, svaki čas se netko regrutira iz poduzetništva, postaje ministar u Vladi, saborski zastupnik i sl. i tu, po inerciji i dobrom starom balkanskom običaju dolazi do preklapanja interesa, jer, uopće nije definirano da li jedan ministar može i dalje voditi svoju firmu, svoju kompaniju, kako je vodi, da li to utječe ili ne utječe na njegov javni posao i onda se, naravno, čudimo kad te firme dobivaju javne poslove, kad tu dolazi do prebijanja i kad su to zapravo sve zlouporabe javne dužnosti.“
Jedno od temeljnih prava je pravo na pristup informacijama, Hrvatska od 2003. ima i Zakon o tom pravu, ali na njega se oglušuje više od polovice javnih i državnih institucija i cijelu stvar bi trebalo i Ustavom zagarantirati. Izvršna direktorica Gonga Sandra Pernar podsjeća da je nedavno čak na upite Ministarstva Uprave institucijama javne vlasti 'kako su provodile Zakon o pravu na pristupu na inforamcijama ' od njih 4000, odgovorilo tek njih 680.
„Mi se moramo zapitati, ako zapravo 80 posto institucija nije dostavilo traženi izvještaj Ministarstvu, kako i koliko uopće odgovaraju građanima na njihove upite.“
Protiv dosadašnjeg načina zaštite saborskih zastupnika
Civilne udruge GONG, Centar za mirovne studije, Građanski odbor za ljudska prava, Iskorak Zelena akcija, CESI, Documenta i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek traže u svojim amandamanima da najviši državni propis štiti istospolne zajednice i zabranjuje diskriminaciju po spolnoj orijentaciji Sanja Juras iz lezbijske grupe Kontra:
„Sadašnji članak 14 ne kaže 'svi smo jednaki pred zakonom, nego 'svi su jednaki pred zakonom 'bez obzira na...' i onda se nabrajaju razlikovne karakteristike. Među tim razlikovnim karakteristikama, na žalost, još uvijek nema seksualne orijentacije, a njezino namjerno propuštanje i u novim ustavnim promjenama bi onda zapravo značilo - hijerarhiju ljudskih prava."
Među tim razlikovnim karakteristikama, na žalost, još uvijek nema seksualne orijentacije, a njezino namjerno propuštanje i u novim ustavnim promjenama bi onda zapravo značilo - hijerarhiju ljudskih prava.
U svojim amandmanima traže da se Hrvatska i Ustavom definira kao zemlja održivog razvoja, izgradnje mira i nenasilja, ali su protiv dosadašnjeg načina zaštite saborskih zastupnika koje se zastupničkim imunitetom štite od progona za kaznena djela, kao što se dogodilo u najpoznatijem, slučaju pobjeglog Branimira Glavaša, osuđenog za ratne zločine u Osijeku.
Tino Bego u ime Documente i osječkog Centra za mir, nenasilje i ljudska prava ističe da u amandamanu traže da se kazneni postupak može pokrenuti protiv zastupnika bez odbrenja Sabora ako mu je izrečena kazna zatvora duža od 5 godina, jer sadašnja formulacija je, kaže Bego, presmiješna:
„Sadašnja formulacija Ustava Hrvatske glasi 'ukoliko je zatečen da vrši kazneno djelo. Mislim, da je vrlo mala mogućnost da nekog zastupnika nađemo 'in flagranti' da vrši kazneno djelo, to je vrlo mala mogućnost, da se nekog zastupnika uistinu zatekne da vrši teško kazneno djelo.“
"Čudna kemija"
Vesna Kesić kaže kako je zanimljivo da imunitet kakav je sada, osim neovisnog saborskog zastupnika Dragutina Lesara, brane svi zastupnici, bez obzira na 'stranačke boje'.
Mi mislimo da je to moguće izbjeći na način da se ograniči za što se sve referendum može raspisaati. Sigurno je da bi trebalo staviti ogradu da se referendum ne može raspisivati o temeljnim ljudskim pravima.
„Oni, dakako, imaju pravo javno i u Saboru iznostiti svoja politička mišljenja, trebali bismo ih svi imati pravo, ali njihova, ajde, treba definitivno i do kraja i na najbolji mogući način zaštiti, ali, kod nas se to, nekom 'čudnom alkemijom' uspjelo prenijeti i na 'imunitet' za kaznena djela i to, kad je već potvrđena osnovana sumnja da je kazneno djelo počinjeno.“
Jedan od amandmana odnosi se i na uvjete po kojima građani u Hrvatskoj mogu pokrenuti za raspisivanje referenduma, jer sadašnjih 10 posto potpisa u 15 dana od ukupnog broja birača, što je 450.000 potpisa, to je, kaže Gordan Bosanac, gotovo neizvedivo. Misle da bi maksimalno za referendum trebalo odrediti pet posto potpisa i ne znaju zbog čega se političke stranke u Hrvatskoj boje referenduma:
„Postoji strah kod stranaka i, to smo čuli u ovim našim raspravama do danas, koji ide u smjeru 'pa što, ako se sad referendum počne raspisivati za sve i svašta'. Možda će sutra, karikiram, netko pokrenuti inicijativu da se raspiše referendum da, ne znam 'izbacimo Srbe iz Hrvatske' ili da 'ukinemo Ustav' i sl. Mi mislimo da je to moguće izbjeći na način da se ograniči za što se sve referendum može raspisaati. Sigurno je da bi trebalo staviti ogradu da se referendum ne može raspisivati o temeljnim ljudskim pravima.“