Cijene stanova i nekretnina neće bitno porasti ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, procjenjuju ekonomski analitičari, a i većina hrvatskih trgovaca nekretninama. Osjetniji rast može se očekivati jedino na Jadranu.
Tražili smo odgovore na pitanja prodati stan ili zemljište danas, ili čekati 1. srpnja 2013. i ulazak u Europsku uniju i hoće li cijene porasti.
„Malo hoće, ali ne toliko bitno, kako neki očekuju“, ističe za RSE sveučilišni profesor i predsjednik Društva hrvatskih ekonomista dr Ljubo Jurčić.
Procjene temelji na činjenici da je hrvatsko tržište nekretnina već od 2009. otvoreno i strancima, ali i na dubokoj krizi u kojoj se nalazi hrvatsko gospodarstvo i u koju bi, prema njegovom mišljenju, Hrvatska, ukoliko ne bude radiklanih promjena, mogla još dublje 'kliznuti'.
Vjeruje, međutim, da će ulaskom u Europsku uniju tržište nekretnina u Hrvatskoj, ipak malo živnuti.
„ Smanjit će se prepreke i povećati lakoća pristupa nekretninama, što bi moglo privući strance, ali prije svega, nekretninama na Jadranu. Za poljoprivredno zemljište je", podsjeća prof Jurčić, "dogovoreno prijelazno razdoblje od 7-10 godina, od dana pristupanja Uniji i u tom periodu strani ga državljani neće moći kupovati. Dakle," zaključuje predsjednik Društva hrvatskih ekonomista, "javit će se nešto povećani interes stranaca, ali isključivo za priobalje, a što se tiče domaćih kupaca, njih je teško očekivati dok gospodarstvo stagnira, pa se u nekoliko slijedećih godina ne može očekivati ni oporavak tržišta nekretnina“.
Porasta će biti, ali ne bombastičnog, slaže se i voditelj oglasnika u agenciji 'CentarNekretnine' Domenico Devescovi.
„Ali to neće rezultirati porastom od 10, 20 ili 30 posto, više bih rekao da će to biti neki kratkotrajni 'bum' od nekoliko postotaka, koji će, možda trajati to ljeto, 2013., kad će stranci, koji dođu na more, sigurno više gledati i više se raspitivati za nekretnine, a u konačnici, možda, i više kupiti, nego da nismo ušli u EU“, ocjenjuje on.
Neovisni ekonomski analitičar, dr Ante Babić, ističe da bi cijene nekretnina u Hrvatskoj, zbog unutarnje gospodarske situacije, ali i stanja u zemljama Europske unije, mogle ove godine još padati, ali nakon ulaska 2013., očekuje njihov rast, i do 20 posto, uglavnom u Zagrebu i na Jadranu.
„Zagreb će imati koristi od stranih kompanija, predstavništava i sličnih institucija, znači više komercijalnog, a more će imati više interesa i koristi od privatnih investitora koji si žele osigurati nekakav svoj drugi dom na Jadranu, a ulaskom Hrvatske u Europsku uniju dobit će povjerenje da će pravna i ostala sigurnost biti bolja“, smatra Babić.
Ivana Beljan iz portala nekretnina Crozilla.com naglašava da su nekretnine u Hrvatskoj u posljednje 3-4 godine, u prosjeku pale za 15 i više posto. Ne vjeruje da će ulaskom u Europsku uniju doći do nekih značajnijih odstupanja od sadašnjeg stanja.
„Pogledamo li, npr. tržišta nekretnina u Portugalu, Rumnunjskoj ili Bugarskoj... nakon ulaska u Europsku uniju cijene su im porasle, a danas su one u stalnom padu, odnosno u nekakvoj blagoj stagnaciji“, navodi Beljan.
Loše vrijeme za prodaju
I vlasnici nekretnina, do kojih smo došli preko oglasnika, potvrđuju da je ovog trenutka u Hrvatskoj bolje kupovati, nego li prodavati.
„Prodajemo stan od 62 kvadrata i 27 kvadrata podzemne garaže. Sve bi dali za 125 tisuća eura, a 2008-e smo ga platili 159 tisuća eura, eto vidite, onda, koliko su cijene pale“, razočarano nam opisuje situaciju jedan Splićanin.
Riječ je o dvoiposobnom stanu u splitskom naselju Dragovode, prema Omišu, ali u središtu grada i atraktivnijim lokacijama cijene su iznad 2 500 eura po kvadratu i kriza ih, kaže naš sugovornik, nimalo nije uzdrmala.
Split je, nakon Dubrovnika, i grad s najskupljim cijenama stanova u Hrvatskoj, više su skoro za 50 posto nego li u Osijeku, ističe Devescovi iz agencije 'CentarNekretnina'.
„U Rijeci je trenutno kvadrat stana oko 1600 eura, istodobno u Splitu čak 2400 eura, a u Osijeku - 1200 eura! To znači da za jedan kvadrat u Splitu, dobijete dva u Osijeku“, kaže on.
Cijene stanova u Zagrebu, od 2009. do danas, u prosjeku su pale za 15-tak posto, s 2050 eura po kvadratu na 1750 eura, u Novom Zagrebu i ispod 1500 eura. No, pojašnjava jedan od naših sugovornika iz agencije Transfer, sve je relatvno i, prije svega, ovisi o lokaciji.
„Ima u Zagrebu stanova, na ekskluzivnim lokacijama, za koje ljudi traže preko 3000 eura za kvadrat, pa čak i 4000“, navodi on.
Najjeftiniji su novoizgrađeni stanovi na rubnim dijelovima Zagreba, niknuli proteklih godina u građevinskom bumu, a zbog nadošle kriz na tisuće ih je i danas prazno. Mogu se kupiti i za 1200 ili 1300 eura po kvadratu, ali ljudi nemaju novaca ni za njih, a mnogi mladi, zbog nezaposlenosti ili rada na određeno, ne mogu ni dignuti kredite.
„Ovo je loše vrijeme za prodaju, a kupuju samo oni koji imaju keš, no, takvih je malo“, zaključuje vlasnica stare kamene kuće u Novalji na Pagu, koju bezuspješno prodaje već 3 godine. Početna cijena je bila 200 tisuća eura, a sad bi je, kaže gđa Nada, dali i za 170.000.
„Međutim, ozbiljnih kupaca nema, čak ni da se cjenkamo. Nadamo se da će se ulaskom u Europsku uniju otškrinuti vrata za sve, pa onda i za trgovinu nekretninama“, kaže naša sugovornica.
Tražili smo odgovore na pitanja prodati stan ili zemljište danas, ili čekati 1. srpnja 2013. i ulazak u Europsku uniju i hoće li cijene porasti.
„Malo hoće, ali ne toliko bitno, kako neki očekuju“, ističe za RSE sveučilišni profesor i predsjednik Društva hrvatskih ekonomista dr Ljubo Jurčić.
Procjene temelji na činjenici da je hrvatsko tržište nekretnina već od 2009. otvoreno i strancima, ali i na dubokoj krizi u kojoj se nalazi hrvatsko gospodarstvo i u koju bi, prema njegovom mišljenju, Hrvatska, ukoliko ne bude radiklanih promjena, mogla još dublje 'kliznuti'.
Vjeruje, međutim, da će ulaskom u Europsku uniju tržište nekretnina u Hrvatskoj, ipak malo živnuti.
„ Smanjit će se prepreke i povećati lakoća pristupa nekretninama, što bi moglo privući strance, ali prije svega, nekretninama na Jadranu. Za poljoprivredno zemljište je", podsjeća prof Jurčić, "dogovoreno prijelazno razdoblje od 7-10 godina, od dana pristupanja Uniji i u tom periodu strani ga državljani neće moći kupovati. Dakle," zaključuje predsjednik Društva hrvatskih ekonomista, "javit će se nešto povećani interes stranaca, ali isključivo za priobalje, a što se tiče domaćih kupaca, njih je teško očekivati dok gospodarstvo stagnira, pa se u nekoliko slijedećih godina ne može očekivati ni oporavak tržišta nekretnina“.
Porasta će biti, ali ne bombastičnog, slaže se i voditelj oglasnika u agenciji 'CentarNekretnine' Domenico Devescovi.
Ante Babić, ekonomski analitičar: Zagreb će imati koristi od stranih kompanija, predstavništava i sličnih institucija, znači više komercijalnog, a more će imati više interesa i koristi od privatnih investitora.
„Ali to neće rezultirati porastom od 10, 20 ili 30 posto, više bih rekao da će to biti neki kratkotrajni 'bum' od nekoliko postotaka, koji će, možda trajati to ljeto, 2013., kad će stranci, koji dođu na more, sigurno više gledati i više se raspitivati za nekretnine, a u konačnici, možda, i više kupiti, nego da nismo ušli u EU“, ocjenjuje on.
Neovisni ekonomski analitičar, dr Ante Babić, ističe da bi cijene nekretnina u Hrvatskoj, zbog unutarnje gospodarske situacije, ali i stanja u zemljama Europske unije, mogle ove godine još padati, ali nakon ulaska 2013., očekuje njihov rast, i do 20 posto, uglavnom u Zagrebu i na Jadranu.
„Zagreb će imati koristi od stranih kompanija, predstavništava i sličnih institucija, znači više komercijalnog, a more će imati više interesa i koristi od privatnih investitora koji si žele osigurati nekakav svoj drugi dom na Jadranu, a ulaskom Hrvatske u Europsku uniju dobit će povjerenje da će pravna i ostala sigurnost biti bolja“, smatra Babić.
Ivana Beljan iz portala nekretnina Crozilla.com naglašava da su nekretnine u Hrvatskoj u posljednje 3-4 godine, u prosjeku pale za 15 i više posto. Ne vjeruje da će ulaskom u Europsku uniju doći do nekih značajnijih odstupanja od sadašnjeg stanja.
„Pogledamo li, npr. tržišta nekretnina u Portugalu, Rumnunjskoj ili Bugarskoj... nakon ulaska u Europsku uniju cijene su im porasle, a danas su one u stalnom padu, odnosno u nekakvoj blagoj stagnaciji“, navodi Beljan.
Loše vrijeme za prodaju
I vlasnici nekretnina, do kojih smo došli preko oglasnika, potvrđuju da je ovog trenutka u Hrvatskoj bolje kupovati, nego li prodavati.
„Prodajemo stan od 62 kvadrata i 27 kvadrata podzemne garaže. Sve bi dali za 125 tisuća eura, a 2008-e smo ga platili 159 tisuća eura, eto vidite, onda, koliko su cijene pale“, razočarano nam opisuje situaciju jedan Splićanin.
Riječ je o dvoiposobnom stanu u splitskom naselju Dragovode, prema Omišu, ali u središtu grada i atraktivnijim lokacijama cijene su iznad 2 500 eura po kvadratu i kriza ih, kaže naš sugovornik, nimalo nije uzdrmala.
Napis koji je osvanuo u Splitu, siječanj 2012.
Split je, nakon Dubrovnika, i grad s najskupljim cijenama stanova u Hrvatskoj, više su skoro za 50 posto nego li u Osijeku, ističe Devescovi iz agencije 'CentarNekretnina'.
„U Rijeci je trenutno kvadrat stana oko 1600 eura, istodobno u Splitu čak 2400 eura, a u Osijeku - 1200 eura! To znači da za jedan kvadrat u Splitu, dobijete dva u Osijeku“, kaže on.
Cijene stanova u Zagrebu, od 2009. do danas, u prosjeku su pale za 15-tak posto, s 2050 eura po kvadratu na 1750 eura, u Novom Zagrebu i ispod 1500 eura. No, pojašnjava jedan od naših sugovornika iz agencije Transfer, sve je relatvno i, prije svega, ovisi o lokaciji.
„Ima u Zagrebu stanova, na ekskluzivnim lokacijama, za koje ljudi traže preko 3000 eura za kvadrat, pa čak i 4000“, navodi on.
Najjeftiniji su novoizgrađeni stanovi na rubnim dijelovima Zagreba, niknuli proteklih godina u građevinskom bumu, a zbog nadošle kriz na tisuće ih je i danas prazno. Mogu se kupiti i za 1200 ili 1300 eura po kvadratu, ali ljudi nemaju novaca ni za njih, a mnogi mladi, zbog nezaposlenosti ili rada na određeno, ne mogu ni dignuti kredite.
„Ovo je loše vrijeme za prodaju, a kupuju samo oni koji imaju keš, no, takvih je malo“, zaključuje vlasnica stare kamene kuće u Novalji na Pagu, koju bezuspješno prodaje već 3 godine. Početna cijena je bila 200 tisuća eura, a sad bi je, kaže gđa Nada, dali i za 170.000.
„Međutim, ozbiljnih kupaca nema, čak ni da se cjenkamo. Nadamo se da će se ulaskom u Europsku uniju otškrinuti vrata za sve, pa onda i za trgovinu nekretninama“, kaže naša sugovornica.