Novi rekordan rast cijena benzina širom Sjedinjenih Američkih Država stvara napetosti za milione potrošača i privredu, otežavajući političke izazove za administraciju predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) uoči novembarskih izbora na sredini mandata, pišu svjetski mediji.
Rekordan skok
Nakon što je američka potrošačka inflacija dostigla najviši nivo u posljednjih 40 godina, prosječna cijena galona (3,8 litara) običnog bezolovnog benzina u SAD u petak uvečer (9. juni), dostigla je rekordno visokih pet dolara, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal) uz prognoze da će porast troškova goriva trajati tokom cijele ljetne sezone.
Cijene benzina su naglo porasle nakon ruske invazije na Ukrajinu ranije ove godine, a trgovci, špediteri i finansijeri nisu isporučivali rusku naftu, ističe list dodajući da su ionako male zalihe nafte još više iscrpljene i bez naznaka olakšanja.
To je dodatno umanjilo kućne budžete Amerikanaca koji su već pogođeni visokim cijenama svega - od proizvoda u trgovini do obroka u restoranima i putovanja avionom. Cijene energenata skočile su 34,6 odsto u odnosu na godinu ranije, dok su cijene namirnica porasle za 11,9 odsto u odnosu na prethodnu godinu, što je dodatno povećalo nevolje potrošača, napisao je list.
Analitičari kažu da bi visoke cijene benzina mogle i dalje rasti, ističe Volstrit džurnal ukazujući na majski izvještaj američke banke Džej Pi Morgan (JPMorgan) u kojem se navodi da bi maloprodajne cijene benzina mogle skočiti na čak 6,20 dolara po galonu do avgusta.
Sve veće cijene benzina stvaraju, naglašava list, novi pritisak na predsjednika Bajdena koji se bi se mogao sastati s liderima na Bliskom istoku kasnije ovog mjeseca. Potencijalno putovanje dolazi nakon što su se Organizacija zemalja izvoznica nafte i 10 proizvođača koji nisu u OPEK-u prošle sedmice dogovorili da povećaju proizvodnju nafte više nego što se očekivalo.
Nedovoljno kapaciteta za preradu nafte
Iako u SAD benzin uvijek bude skuplji tokom ljeta, ove godine su cijene nafte i rafinisanog goriva dostigle najviši nivo u posljednjih 14 godina uglavnom zbog ruske invazije na Ukrajinu i sankcija Rusiji ali i mnogih drugih faktora, piše Njujork tajms (The New York Times).
Osim rata u Ukrajini i sankcija Rusiji koje su povukle više od milion barela nafte sa globalnih tržišta, na cijene benzina uticali su brojni faktori poput nedovoljnih kapaciteta u SAD za preradu nafte u benzin, dizel i mlazno gorivo. Naftne kompanije zatvorile su nekoliko rafinerija posljednjih godina, posebno tokom pandemije kada je potražnja naglo pala.
Visoke cijene benzina kao i sve veći troškovi za druge potrepštine, veliki su problem za Bajdena, naglašava list dodajući da mnogi politički stručnjaci vjeruju da bi demokrate mogle pretrpjeti gubitke na izborima u novembru jer su birači ljuti i frustrirani zbog visoke inflacije.
Američki predsjednik je posljednjih sedmica pozivao domaće proizvođače da crpe više nafte, iako velike naftne kompanije ne žele značajno povećati ulaganja, već radije vraćaju profit investitorima kroz dividende i otkup dionica.
Prosječna cijena benzina u zemlji u subotu je bila pet dolara, što je 60 centi više nego prije mjesec dana, dok se prošle godine benzin prodavao za 3,08 dolara, napisao je Njujork tajms ukazujući na procjene stručnjaka za energetiku koji tvrde da svaki peni poskupljenja benzina košta Amerikance dodatnih četiri miliona dolara dnevno.
Na kraju će, napisao je njujorški list, visoke cijene na pumpama vjerovatno potaknuti vozače da pređu na električne automobile, ali se očekuje da će kupovina takvih automobila smanjiti potražnju benzina u narednim godinama, a ne mjesecima.
Inflacija kao glavni problem
Novi rekord u cijeni benzina od pet dolara po galonu – što je 1,26 eura po litri - znači da su cijene benzina u SAD porasle za više od dvije trećine u protekloj godini i da su više nego udvostručene otkako je Bajden stupio na dužnost, napisao je Fajnenšl tajms (The Financial Times) uz ocjenu da to stvara dodatni pritisak visokoj inflaciji koja je postala politički skupa za njegovu administraciju.
Bajden i drugi najviši zvaničnici, uključujući ministricu finansija Dženet Jelen (Janet Yellen), više puta su govorili da je rješavanje visoke inflacije "prioritet broj jedan" administracije - poruka koju su, kako ističe londonski list, prenijeli dok je popularnost američkog predsjednika pala na rekordno niske nivoe.
Republikanski zastupnici iskoristili su priliku da prošle sedmice pozovu Jelen na saslušanje u Kongresu, prisiljavajući je da brani Bajdenovu administraciju od optužbi da je svojom potrošnjom podstakla pritisak na cijene.
Bajden je također ohrabrio Federalne rezerve da učine sve što je potrebno kako bi se suprotstavili visokoj inflaciji. Američka centralna banka je od marta podigla referentnu kamatnu stopu za 0,75 procentnih poena i u narednim danima bi trebalo da uvede još jedno povećanje stope za pola poena.
Sada se očekuje niz takvih povećanja u drugoj polovini 2022. jer Federalne rezerve imaju za cilj da "ekspeditivno" prebace svoju monetarnu politiku na "neutralno" okruženje koje više ne stimuliše potražnju.
Uticaj na širu ekonomiju
Uz ocjenu da sve veći troškovi energije potiskuju ekonomiju, Vašington post (The Washington Post) ističe da iako se kupovina benzina sama po sebi čini samo relativno mali dio budžeta većine porodica, energija je toliko ključna za funkcionisanje ekonomije u širem smislu da povećanje cijena dovodi do viših cijena u mnogim drugim sektorima.
Porast cijena benzina, nafte i dizela opteretio je sve vrste poslova većim troškovima koji će natjerati proizvođače da podignu cijene svojim kupcima i povuku nove investicije. Također, dodaje list, taj porast rizikuje usporavanje potražnje potrošača, jer domaćinstva smanjuju druge izdatke kako bi podmirili nove troškove goriva.
Veće cijene goriva prodiru u gotovo svaki veći dio privrede, naglašava Vašington post dodajući da one povećavaju troškove električne energije, transporta, logistike, vazdušnog saobraćaja, poljoprivrede, đubriva i proizvodnje drugih roba. Pojedini stručnjaci smatraju da su više cijene energije također često preteča ekonomskog pada, jer potrošači na više cijene odgovaraju smanjenjem potrošnje na drugu robu i usluge.
Rast cijena ne pokazuje znakove jenjavanja u bliskoj budućnosti, napisao je Vašington post naglasivši da se očekuje da će ukidanje ograničenja za COVID-19 u nekim kineskim gradovima dovesti do ponovnog povećanja potražnje za gorivom, što će dodatno povećati cijene na međunarodnom tržištu.
U SAD međutim, ekonomija nakon pandemije je u više navrata prkosila očekivanjima stručnjaka i postoji dovoljno razloga za vjerovanje da bi snažan rast mogao preživjeti visoke cijene energije. Veća potrošnja na energiju mogla bi, nadaju se neki ekonomisti, iscrpiti potražnju u drugim sektorima, omogućavajući ublažavanje drugih pritisaka na cijene, što bi uopšteno moglo pomoći.