Opozicija u Hrvatskoj traži smjene odgovornih zbog navodne štete od 12-13 milijuna eura nastale kada se zbog popunjenosti skladišta interventno jeftino prodavalo po mnogo višoj cijeni kupljeni plin.
"Premijer Andrej Plenković nije sposoban donijeti odluke o plinskoj aferi ni krizi u pravosuđu, i vrijeme je da to učine zastupnici na izvanrednoj sjednici Hrvatskog sabora", poručila je predsjednica parlamentarnog kluba Zeleno-lijeve koalicije Sandra Benčić u ponedjeljak 17. srpnja.
Takav zahtjev, na koji je Plenković između ostalog, odgovorio da "neće zauzimati ničiju stranu", čuje se više od dva tjedna otkako javnost zna za aferu o jeftinoj prodaji skupo plaćenog plina.
Za političku odgovornost odgovornih za aferu s plinom
"Bez obzira na to postoji li kaznena odgovornost, postoji politička odgovornost onih koji vode Hrvatsku elektroprivredu (HEP), Ministarstvo gospodarstva i razne agencije, i koji su sudjelovali, znali i mogli prevenirati ovu sitaciju, a nisu. Dakle potpuno je jasno da oni moraju otići. A 17 dana Plenković o tome šuti", upozorila je Sandra Benčić.
Pročitajte i ovo: Premijer Hrvatske traži odgovor na optužbe za drastično obaranje prodajne cijene viška plinaPo njenoj ocjeni, "danas je vrijeme da se Andrej Plenković oglasi o toj situaciji".
"Da znamo koji je epilog situacije s plinskom aferom. Ako danas ne doznamo tko će biti taj tko će preuzeti odgovornost, jasno je da je onda sva odgovornost na Andreju Plenkoviću, jer ne čini ništa da se odgovorni sankcioniraju", poručila je Sandra Benčić.
Milanović: To je kriminalni nemar
Predsjednik Zoran Milanović je povodom zahtjeva oporbe da sazove izvanrednu sjednicu Sabora kazao da mu se još formalno nisu ni obratili.
"Razumijem njihove porive i motive. S druge strane, tu je tipični primjer kriminalnog nemara, koji ne mora nužno biti krivično ili kazneno djelo, ali zaudara na to. Država je oštećena za neki iznos zbog kojeg neki od ovih momaka ne ustaju ni iz fotelje. Kralo se puno više i muškije. Neka se jave pa ćemo vidjeti. Neću proceduralno zauzimati nečiju stranu, iako je osobno zauzimam, moji stavovi su jasni", poručio je Milanović oporbi.
Šta je prethodilo?
Podsjetimo, hrvatska Vlada je prošlog rujna obavezala Hrvatsku elektroprivredu (HEP) da po fiksnoj cijeni od 41 euro za megavatsat otkupi sav plin što ga INA proizvede u Hrvatskoj, kako bi se izbjeglo divljanje cijena nakon ruskog napada na Ukrajinu. Kada su se u proljeće ove godine cijene stabilizirale, Vlada nije ukinula tu uredbu, pa su se pojavili viškovi, koje je HEP po osjetno nižim cijenama prodavao dalje.
Iz Vlade su prošlog tjedna odgovorili da je obaveznim otkupom plina HEP uštetio 370 miljuna eura, da "nije bilo namjerne štete ni pogodovanja" i da je zbog prodaje viškova umjesto 370 milijuna eura, ušteđeno desetak milijuna eura manje.
Plenković može sam sazvati sjednicu Sabora
Politički analitičar Žarko Puhovski u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže kako je za njega jedino bitno pitanje – hoće li se uspjeti predsjednika Milanovića ustavno "pripitomiti", odnosno natjerati ga da se ponaša u skladu sa njegovim ustavnim obavezama.
Puhovski naime upozorava da predsjedniku Ustav izričito daje ovlast izvanrednog sazivanja Sabora.
"Ne treba mu se nitko obraćati da bi to napravio. On to međutim ne želi, zato što prezire državne institucije. Prezire Sabor, prezire Ustavni sud i ne želi im se obratiti", podsjeća Puhovski.
Vaš browser nepodržava HTML5
Za njega bi jedina ozbiljna tema saborske rasprave bila da Sabor – kao jedna od tri grane vlasti – govori o narušavanju odnosa unutar izvršne grane vlasti, dakle o odnosima predsjednika Vlade i predsjednika države.
"Međutim, to naravno ne dolazi u obzir, tako da neće biti izvanrednog zasjedanja Sabora, a predsjednik Milanović će i dalje ostati u svojoj pubertetskoj fiksideji da je on 'Lonely Rider' ili Shane koji u zoru odlazi sa ranča", zaključuje politički analitičar.
Štern: To je nesposobnost i amaterizam, za kriminal nema dokaze
Energetski stručnjak, bivši resorni ministar i član Znanstvenog vijeća za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Davor Štern kaže za RSE kako se situacija u kojoj se plin skupo plaćalo i jeftino prodavalo mogla izbjeći za početak tako da se u INI - smanjilo proizvodnju.
"Jer šteta je trošiti skupi i nepovratni resurs u vrijeme kada je jeftin. To se trebalo izbjeći. Za to postoji koordinacija", kaže Štern.
Pročitajte i ovo: Hrvatska uvećava LNG kapacitete na KrkuOn kao bivši čelnik INE kaže kako je raniji način organizacije, kada je INA bila vlasnik koncesije, proizvodila je plin i prodavala ga, dakle kada se gospodarski upravljalo resursima, bio bolji nego sada kada je sustav fragmentiran.
"A ovdje se pretvorilo u lošeg gospodara u kojem je u razjedinjenosti sustava između Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), Hrvatskog operatera tržišta energije (HROTA, Hrvatske elektroprivrede (HEP) i Operatora plinskog transportnog sustava 'Plinacro' došlo do toga da su se ti resursi 'raubali'(otimali, iscrpljivali). To bi bio pravi izraz", opisuje Štern.
U javnosti su prisutna dva tumačenja kako je do jeftine prodaje ranije skupo plaćenog plina došlo – jedno je da se radi o kriminalu, a drugo da se radi o nesposobnosti.
"Ja bih stavio nesposobnost i amaterizam na prvo mjesto. A za kriminal treba imati dokaze, koje ja nemam", zaključuje Štern.
Na inicijativu desnopopulističke oporbene stranke Most u utorak 18. srpnja održat će se novi sastanak oporbenih stranaka oko inicijative da se sazove izvanredna sjednica Sabora.
Sabor je 14. srpnja završio sa radom, a jesensko zasjedanje započet će 15. rujna.