Cestogradnja sve više postaje hrvatski izvozni brand. Danas je potpisan ugovor o koncesiji za izgradnju crnogorske autoceste, hrvatske tvrtke projektiraju dio koridora 5c kroz Bosnu i Hercegovinu, radi se u Albaniji, a danas je stigla i vijest da bi hrvatske tvrtke mogle dobiti koncesiju za izgradnju dijela Jadransko-jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu.
I dok se hrvatski ministar turizma danas pohvalio kako su rezultati turističke predsezone očekivano nešto slabiji nego prošle godine, ali da je u konkurentskim zemljama Mediterana turizam pao mnogo više, hrvatska se cestogradnja sve više artikulira kao izuzetno značajan izvozni brand. Glasnogovornica Instituta građevinarstva Hrvatske (IGH) Miroslava Rožanković u izjavi za naš radio nakon današnjeg podgoričkog potpisivanja „posla stoljeća“ izgradnje crnogorske auto-ceste.
„Posao je vrijedan 2.770.000.000 eura. To je iznimno velika cifra – čini mi se da je to trećina ukupnog hrvatskog godišnjeg izvoza, što dovoljno govori koliko je važan ovaj posao za našu zemlju. Može se slobodno reći da je ovo najvažniji hrvatski izvozni posao do sada!“
„Hrvatsko graditeljstvo se potvrdilo. Autoceste su važan hrvatski izvozni proizvod, a da jesu, potvrđuje i ovaj posao koji smo dobili u Crnoj Gori kao hrvatski konzorcij u kome su „Konstruktor Inženjering“ iz Splita i Institut građevinarstva Hrvatske i „Tehnika“ iz Zagreba.“
Izgradnja 330 kilometara autoceste na koridoru 5c od sjevera do juga Bosne i Hercegovine u raznim je fazama – nešto se gradi, nešto se projektira. Projektira se na šest dijelova natječaja, i tu je Institut građevinarstva Hrvatske dobio posao na oko 65 kilometara prometnice, kaže za naš radio direktor Zavoda za projektiranje prometnica u tom institutu Goran Puž:
„Projektira se na razini glavnog projekta, odnosno projekta za građevinsku dozvolu, IGH kao voditelj naravno zajedno s partnerima iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Mi smo aktivni od Mostara do hrvatske granice na jugu, prema Pločama.“
Projektiranje i izgradnja autocesta je preozbiljan posao da se ostavlja bez valjanog nadzora. Doktor Puž kaže kako projekt „njihovog“ dijela autoceste nadziru dvije kontrole –unutarnja i vanjska.
„Svi naši radni materijali ocjenjuju se kroz rad jednog multidisciplinarnog tima koji ima sjedište u Sarajevu. Oni su nam glavni interni nadzor, a još imamo superviziju iz inozemstva, konkretno Slovenci nas provjeravaju. Naš rad se konstantno verificira i sada se to već tako uhodalo da je užitak biti na tim sastancima, jer se sada svi problemi rješavaju, jer je to već uhodani posao. Što se tiče rokova, najjužnije dionice su im u prioritetu, i one bi trebale biti projektirane do kraja ljeta.“
Sarajevski mediji objavili su danas da je najvjerojatnije pred konačnom odlukom i trasa Jadransko-jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu. Trasa bi išla područjem između Stoca i Neuma, a zatim između Trebinja i Dubrovnika. Velika bi petlja bila izgrađena kod Počitelja, spoj koridora 5c i Jadransko-jonske autoceste bio bi kod mjesta Bijača, a koncesiju za izgradnju dobile bi hrvatske tvrtke, citira „Oslobođenje“ ministra prometa i komunikacija Federacije BiH Naila Šećkanovića. Na naš upit, u hrvatskom Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture odbili su komentirati ovu izjavu, dodajući da je „Hrvatska u projektima prometne infrastrukture koje sada provodi naznačila suradnju“ sa susjednom državom.
Hrvatka cestrogradnja ide dalje. Pred desetak godina i više turski je „Bechtel“ gradio po Hrvatskoj, a sada gradi po Albaniji, dok nadzor daje hrvatska tvrtka. Miroslava Rožanković.
„Širimo se ne samo na područje bivše Jugoslavije, nego i na šire područje regije: zanimljivo je da IGH nadzire izgradnju autoceste od Drača do sjevera Albanije koju u Albaniji gradi „Bechtel.“
* * * * *
Više o potpisivanju „posla stoljeća“, izgradnji crnogorske auto-ceste, pročitajte OVDJE.
„Posao je vrijedan 2.770.000.000 eura. To je iznimno velika cifra – čini mi se da je to trećina ukupnog hrvatskog godišnjeg izvoza, što dovoljno govori koliko je važan ovaj posao za našu zemlju. Može se slobodno reći da je ovo najvažniji hrvatski izvozni posao do sada!“
Potpisivanje ugovora između crnogorske Vlade i hrvatskog građevinskog konzorcijuma "Konstruktor" o koncesiji za autocestu Bar - Boljare, 9. jun 2009.
Izgradnja auto-cesta po Hrvatskoj nije samo prometno povezala državu, olakšala dolazak turista i ubrzala tranzit roba, nego je osposobila cijeli sustav cestogradnje – od projektiranja i izvedbe do nadzora.
Autoceste su važan hrvatski izvozni proizvod, a da jesu, potvrđuje i ovaj posao koji smo dobili u Crnoj Gori kao hrvatski konzorcij u kome su „Konstruktor Inženjering“ iz Splita i Institut građevinarstva Hrvatske i „Tehnika“ iz Zagreba.
„Hrvatsko graditeljstvo se potvrdilo. Autoceste su važan hrvatski izvozni proizvod, a da jesu, potvrđuje i ovaj posao koji smo dobili u Crnoj Gori kao hrvatski konzorcij u kome su „Konstruktor Inženjering“ iz Splita i Institut građevinarstva Hrvatske i „Tehnika“ iz Zagreba.“
Izgradnja 330 kilometara autoceste na koridoru 5c od sjevera do juga Bosne i Hercegovine u raznim je fazama – nešto se gradi, nešto se projektira. Projektira se na šest dijelova natječaja, i tu je Institut građevinarstva Hrvatske dobio posao na oko 65 kilometara prometnice, kaže za naš radio direktor Zavoda za projektiranje prometnica u tom institutu Goran Puž:
„Projektira se na razini glavnog projekta, odnosno projekta za građevinsku dozvolu, IGH kao voditelj naravno zajedno s partnerima iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Mi smo aktivni od Mostara do hrvatske granice na jugu, prema Pločama.“
Projektiranje i izgradnja autocesta je preozbiljan posao da se ostavlja bez valjanog nadzora. Doktor Puž kaže kako projekt „njihovog“ dijela autoceste nadziru dvije kontrole –unutarnja i vanjska.
„Svi naši radni materijali ocjenjuju se kroz rad jednog multidisciplinarnog tima koji ima sjedište u Sarajevu. Oni su nam glavni interni nadzor, a još imamo superviziju iz inozemstva, konkretno Slovenci nas provjeravaju. Naš rad se konstantno verificira i sada se to već tako uhodalo da je užitak biti na tim sastancima, jer se sada svi problemi rješavaju, jer je to već uhodani posao. Što se tiče rokova, najjužnije dionice su im u prioritetu, i one bi trebale biti projektirane do kraja ljeta.“
Sarajevski mediji objavili su danas da je najvjerojatnije pred konačnom odlukom i trasa Jadransko-jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu. Trasa bi išla područjem između Stoca i Neuma, a zatim između Trebinja i Dubrovnika. Velika bi petlja bila izgrađena kod Počitelja, spoj koridora 5c i Jadransko-jonske autoceste bio bi kod mjesta Bijača, a koncesiju za izgradnju dobile bi hrvatske tvrtke, citira „Oslobođenje“ ministra prometa i komunikacija Federacije BiH Naila Šećkanovića. Na naš upit, u hrvatskom Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture odbili su komentirati ovu izjavu, dodajući da je „Hrvatska u projektima prometne infrastrukture koje sada provodi naznačila suradnju“ sa susjednom državom.
Širimo se ne samo na područje bivše Jugoslavije, nego i na šire područje regije: zanimljivo je da IGH nadzire izgradnju autoceste od Drača do sjevera Albanije koju u Albaniji gradi „Bechtel.
Hrvatka cestrogradnja ide dalje. Pred desetak godina i više turski je „Bechtel“ gradio po Hrvatskoj, a sada gradi po Albaniji, dok nadzor daje hrvatska tvrtka. Miroslava Rožanković.
„Širimo se ne samo na područje bivše Jugoslavije, nego i na šire područje regije: zanimljivo je da IGH nadzire izgradnju autoceste od Drača do sjevera Albanije koju u Albaniji gradi „Bechtel.“
* * * * *
Više o potpisivanju „posla stoljeća“, izgradnji crnogorske auto-ceste, pročitajte OVDJE.