Česi danas i sjutra u drugom krugu izbora biraju šefa države, između aktuelnog, proruski orijentisanog predsjednika Miloša Zemana i proevropski orijentisanog, bivšeg predsjednika češke Akademije nauka Jirži Drahoša, protiv kojeg je posljednjih sedmica vođena brutalna kampanja lažnih vijesti i dezinformacija.
Mnogi na ove izbore gledaju kao na referendum o Zemanu, odnosno okršaj proruskih i liberalnih snaga u Češkoj.
U četvrtak veče održana je finalna TV debata uoči glasanja u petak i subotu. Aktuelni predsjednik Miloš Zeman poručio je da je njegov protivkandidat akademik, hemičar Jirži Drahoš bez političkog iskustva.
"Drahoš nema pojma o politici. Politika je zanat za koji treba dugo vremena da se nauči. Ja sam lično učio posljednjih 25 godina i ne bih se usudio reći da sam ga u potpunosti usavršio. Stoga treba zaista imati 'petlju' i tražiti najvažniji politički posao u zemlji bez ikakvog znanja o politici", kazao je 73-godišnji aktuelni predsjednik Češke o svom protivkandidatu, 68-godišnjem Jirži Drahošu koji mu je pak uzvratio:
"Ja sam kandidat koji gleda u budućnost. Miloš Zeman nema ništa više da ponudi ovoj zemlji, pa ipak njegovi savjetnici ga još uvjek dobro koriste. To mora biti spriječeno", rekao je Drahoš, aludirajući na bliske veze Zemana i njegovih saradnika sa Kremljom.
Upravo ta tema zauzela je puno prostora i u debati kao i samoj kampanji. Zeman o tome kaže sljedeće:
"Prema mom mišljenju Rusija danas nije bezbjednosna prijetnja Češkoj Republici upravo zato što smo dio NATO-a i Evropske unije."
Drahoš je drugačijeg stanovišta:
"Ruska vojna dokotrina se zasniva na tome da je NATO njen glavni neprijatelj - u slučaju da Miloš Zeman toga nije svjestan ovdje sam da ga podsjetim. Mi smo članiica Alijanse, stoga je jedino logično zaključiti da će ruske tajne službe djelovati sa svojim inicijativama ovdje", rekao je.
Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da će predsjednička utrka u Češkoj biti veoma tijesna.
Dva istraživanja koja su sprovele agencije KANTAR TNS i Median pokazuju da su Zeman i Drahoš izjednačeni, sa 45,5 odnosno 45 posto podrške čeških građana.
Oko 10 posto birača od ukupno 8,4 miliona građana sa pravom glasa još je neopredijeljeno i oni bi mogli odnijeti prevagu. Kladionice, pak, daju blagu prednost Zemanu.
Izbori odslikavaju podjelu češkog društva, u kojem aktuelnog predsjednika podržava premijer Andrej Babiš, milijarder koji je nakon izbora na jesen jedva početkom decembra uspio da formira manjinsku vladu, da bi joj, pak, prošle sedmice u Senatu bilo uskraćeno povjerenje.
Zemana podržavaju i nereformisani češki komunisti, te ekstremno desničarski SPD (Sloboda direktna demokratija), izrazito antiislamistički i antimigantski orijenitisana stranka, što je jezik od kojeg se ne uzdržava ni sam Zeman.
Sa druge strane, protiv Drahoša je, naročito u drugom krugu izbora, vođena brutalna kampanja na platformi širenja lažnih vijesti i dezinformacija - da će otvoriti vrata izbjeglicama, te da je pedofil i da je bio saradnik tajne službe komunista, iako za ovo posljednje ima čak i češke službe za lustraciju da je laž.
Drahoš je, kada je riječ o kampanji protiv njega, ustvrdio da imaju dokaze da je riječ o ruskom uplitanju:
"Razmišljamo o tome da podnesemo krivičnu prijavu. Uradili smo analizu mejlova sa jezikom mržnje, kao i njihovih izvora. Naše analize su otkrile primarne izvore ovih mejlova. Evidentno je da dolaze sa proruskih servisa", naveo je Drahoš.
Zeman je u prvom krugu, održanom 12. i 13. januara, osvojio 38,6 posto glasova biračkog tijela, dok je Drahoš imao 26,6 posto.