Nakon objave kandidature muftije sandžačkog Muamera ef. Zukorlića za predsjednika Srbije, paralelno se u BiH ali i Srbiji pokrenulo pitanje legitimiteta ovog njegovog poteza. Reisul-l-ulema IZ u BiH Mustafa efendija Cerić, koji Zukorlića dugo drži pod svojim okriljem smatrajući sandžački mešihat dijelom ove zajednice, ne oglašava se o eventualnom kršenju pravila Sabora IZ u BiH.
U Srbiji, s druge strane, zvanična ulema pod vodstvom Adema Zilkića smatra kako je Zukorlić prekršio Ustav IZ ove zemlje, te da ne može više biti muftija. Ko vuče konce i da li će politički angažman uticati i na moguću kandidaturu muftije Zukorlića na poziciju reisa u IZ u BiH, te da li ovim činom opada Cerićev uticaj u Sandžaku?
Politički angažman - i to kandidatura za predsjednika Srbije koju je obznanio sandžački muftija Muamer Zukorlić, iako za mnoge očekivan potez, ipak je izazvala dosta nedoumica. Ponajprije onih koje njegova kandidatura može imati po samu zajednicu, mada nije do kraja jasno koju - da li IZ u BiH ili onu u Srbiji.
Safet Softić, predsjednik Sabora IZ u BiH, navodi kako se, prema odluci Rijaseta IZ u BiH, vjerski službenici ne mogu baviti politikom.
„Tom odlukom se IZ obavezala da neće promovisati nijednu političku stranku i istovremeno dala zabranu svojim službenicima, onima koji su u aktivnoj službi u IZ, da obnašaju političke funkcije. Jedan broj vjerskih službenika je dosad sankcioniran u vezi s tim pitanjem, odnosno opredijelio se za politiku i time izgubio mogućnost svog profesionalnog angažmana u IZ. Kakav će stav o tome zauzeti Rijaset, u ovom trenutku ja ne znam i bilo bi neozbiljno da prejudiciram“, ističe Softić.
Međutim, bivši predsjednik a danas potpredsjednik Sabora Edhem Bičakčić kaže kako ova pravila važe samo za prostor BiH, dok u Srbiji važe druga pravila.
„Što se tiče mešihata IZ u Srbiji, u Novom Pazaru, on je konstituent Sabora IZ u BiH, i to nije sporno, ali on je u cijelosti organiziran i postavljen u skladu sa Ustavom i zakonima Republike Srbije - dakle nikakve ingerencije osim nekog duhovnog vodstva koje se otjelovljuje kroz instituciju reisul-l-uleme, i ovaj vrhovni sabor IZ ne postoji i nema“, kaže Bičakčić.
Ni Bičakčić ni Softić nisu isključili mogućnost da se na sjednici Sabora, koja će biti održana 14. aprila, neće naći i ovo pitanje, nakon čega će se Sabor i zvanično očitovati po ovom pitanju. Iz Rijaseta također nema zvaničnog stava.
„Rijaset IZ u BiH nije se određivao prema kandidaturi muftije Muamera Zukorlića na predsjedničkim izborima u Srbiji“, izjavio je glasnogovornik Ekrem Tucaković.
A upravo se od reisul-l-uleme IZ u BiH Mustafe efendije Cerića očekivalo da se oglasi u vezi s ovim pitanjem, tim prije što je muftiji Zukorliću do sada davao bezrezervnu podršku direktno zadirući u ingerencije IZ Srbije, ali i obraćajući se političkom vrhu Srbije u cilju zaštite Zukorlića:
„Ja i džanom i malom i svom svojom dušom podržavam to što radi Muamer Zukorlić, muftija sandžački, i sve to što on radi jeste i moja odgovornost, kao što je i ono što ja radim njegova odgovornost.“
Lažna medijska slika
Cerićeva šutnja mogla bi dijelom da znači i odobravanje jer su, kako navodi
Aida Ćorović, direktorica NVO Urban in iz Novog Pazara, odavno ova dva vjerska službenika vjerske odore zamijenili političkim. Zukorlićev motiv mogao bi se kriti i iza činjenice da su njegove šanse da postane reis IZ u BiH minimalne. S druge strane nisu veće ni one za predsjednika, ali nose novac, navodi Ćorović.
Za razliku od bosanskog reisa, Adem Zilkić, reisul-l- ulema IZ Srbije, objavio je kako Zukorlić po ustavi IZ više ne može biti muftija, te da su njegovom kandidaturom otklonjene i glavne prepreke jedinstvu Islamske zajednice na tom prostoru.
„Kandidovanje Zukorlića u izbornoj trci za predsjednika države je čin kojim je i formalno on izašao iz IZ i prestao da bude sandžački muftija“, smatra Zilkić.
Zukorlić tvrdi kako je njegov motiv ulaska u politiku ponuditi drugačiji program jer su država i društvo na ivici propasti, te da je namjera ponuditi program spasa prihvatljiv za sve građane Srbije. Ovim činom, kaže, ne krši nikakve propise.
„Ne postoji nikakva prepreka, niti ustavna sa pozicije države, niti zakonska sa pozicije države, niti ustavna sa pozicije IZ, niti vjerska sa pozicije islama“, rekao je Zukorlić.
Jedno od pitanja koje se nameće jeste da li istupanjem Zukorlića iz IZ BiH, koje je neminovno nakon političkog angažmana, opada i uticaj reisa Cerića u Sandžaku.
„Ne spadam u ljude koji vjeruju da je i Zukorlić, a kamoli Cerić, imao ikakav utjecaj u Srbiji. Mislim da je utjecaj Cerićev i Zukorlićev, o kojem se tako priča, zapravo lažna medijska slika koja je nepravljena ovdje, u Bosni – naravno, za neke iznimno desne i vrlo radikalne centre moći“, ocjenjuje glavna urednica lista Oslobođenje Vildana Selimbegović.
Selimbegovićeva u potpunosti podržava stav koji je iznio i Rasim Ljajić, predsjednik SDP Srbije, da se radi o kandidaturi osobe koja je do unazad četiri dana govorila kako to neće učiniti i koja ovim činom nastavlja urušavati IZ i njene institucije - koje je najprije podijelio, a potom pretvorio u izbornu kancelariju.
U Srbiji, s druge strane, zvanična ulema pod vodstvom Adema Zilkića smatra kako je Zukorlić prekršio Ustav IZ ove zemlje, te da ne može više biti muftija. Ko vuče konce i da li će politički angažman uticati i na moguću kandidaturu muftije Zukorlića na poziciju reisa u IZ u BiH, te da li ovim činom opada Cerićev uticaj u Sandžaku?
Politički angažman - i to kandidatura za predsjednika Srbije koju je obznanio sandžački muftija Muamer Zukorlić, iako za mnoge očekivan potez, ipak je izazvala dosta nedoumica. Ponajprije onih koje njegova kandidatura može imati po samu zajednicu, mada nije do kraja jasno koju - da li IZ u BiH ili onu u Srbiji.
Safet Softić, predsjednik Sabora IZ u BiH, navodi kako se, prema odluci Rijaseta IZ u BiH, vjerski službenici ne mogu baviti politikom.
„Tom odlukom se IZ obavezala da neće promovisati nijednu političku stranku i istovremeno dala zabranu svojim službenicima, onima koji su u aktivnoj službi u IZ, da obnašaju političke funkcije. Jedan broj vjerskih službenika je dosad sankcioniran u vezi s tim pitanjem, odnosno opredijelio se za politiku i time izgubio mogućnost svog profesionalnog angažmana u IZ. Kakav će stav o tome zauzeti Rijaset, u ovom trenutku ja ne znam i bilo bi neozbiljno da prejudiciram“, ističe Softić.
Međutim, bivši predsjednik a danas potpredsjednik Sabora Edhem Bičakčić kaže kako ova pravila važe samo za prostor BiH, dok u Srbiji važe druga pravila.
„Što se tiče mešihata IZ u Srbiji, u Novom Pazaru, on je konstituent Sabora IZ u BiH, i to nije sporno, ali on je u cijelosti organiziran i postavljen u skladu sa Ustavom i zakonima Republike Srbije - dakle nikakve ingerencije osim nekog duhovnog vodstva koje se otjelovljuje kroz instituciju reisul-l-uleme, i ovaj vrhovni sabor IZ ne postoji i nema“, kaže Bičakčić.
Ni Bičakčić ni Softić nisu isključili mogućnost da se na sjednici Sabora, koja će biti održana 14. aprila, neće naći i ovo pitanje, nakon čega će se Sabor i zvanično očitovati po ovom pitanju. Iz Rijaseta također nema zvaničnog stava.
„Rijaset IZ u BiH nije se određivao prema kandidaturi muftije Muamera Zukorlića na predsjedničkim izborima u Srbiji“, izjavio je glasnogovornik Ekrem Tucaković.
A upravo se od reisul-l-uleme IZ u BiH Mustafe efendije Cerića očekivalo da se oglasi u vezi s ovim pitanjem, tim prije što je muftiji Zukorliću do sada davao bezrezervnu podršku direktno zadirući u ingerencije IZ Srbije, ali i obraćajući se političkom vrhu Srbije u cilju zaštite Zukorlića:
„Ja i džanom i malom i svom svojom dušom podržavam to što radi Muamer Zukorlić, muftija sandžački, i sve to što on radi jeste i moja odgovornost, kao što je i ono što ja radim njegova odgovornost.“
Lažna medijska slika
Cerićeva šutnja mogla bi dijelom da znači i odobravanje jer su, kako navodi
Aida Ćorović, direktorica NVO Urban in iz Novog Pazara, odavno ova dva vjerska službenika vjerske odore zamijenili političkim. Zukorlićev motiv mogao bi se kriti i iza činjenice da su njegove šanse da postane reis IZ u BiH minimalne. S druge strane nisu veće ni one za predsjednika, ali nose novac, navodi Ćorović.
Adem Zilkić sa vjernicima u Novom Pazaru, septembar 2010.
„Nijednog trenutka Muamer Zukorlić, koliko god se to u javnom vokabularu Bosne doživljavalo, nije bio ozbiljan kandidat za reisa, jer ja znam da on u Bosni nema podršku. A ova sad najnovija kandidatura takođe pokazuje da Muamer Zukorlić ne bira način i sredstva da bude u žiži interesovanja i da ostvari svoj lični interes“, ocjenjuje Ćorović.Za razliku od bosanskog reisa, Adem Zilkić, reisul-l- ulema IZ Srbije, objavio je kako Zukorlić po ustavi IZ više ne može biti muftija, te da su njegovom kandidaturom otklonjene i glavne prepreke jedinstvu Islamske zajednice na tom prostoru.
„Kandidovanje Zukorlića u izbornoj trci za predsjednika države je čin kojim je i formalno on izašao iz IZ i prestao da bude sandžački muftija“, smatra Zilkić.
Zukorlić tvrdi kako je njegov motiv ulaska u politiku ponuditi drugačiji program jer su država i društvo na ivici propasti, te da je namjera ponuditi program spasa prihvatljiv za sve građane Srbije. Ovim činom, kaže, ne krši nikakve propise.
„Ne postoji nikakva prepreka, niti ustavna sa pozicije države, niti zakonska sa pozicije države, niti ustavna sa pozicije IZ, niti vjerska sa pozicije islama“, rekao je Zukorlić.
Jedno od pitanja koje se nameće jeste da li istupanjem Zukorlića iz IZ BiH, koje je neminovno nakon političkog angažmana, opada i uticaj reisa Cerića u Sandžaku.
„Ne spadam u ljude koji vjeruju da je i Zukorlić, a kamoli Cerić, imao ikakav utjecaj u Srbiji. Mislim da je utjecaj Cerićev i Zukorlićev, o kojem se tako priča, zapravo lažna medijska slika koja je nepravljena ovdje, u Bosni – naravno, za neke iznimno desne i vrlo radikalne centre moći“, ocjenjuje glavna urednica lista Oslobođenje Vildana Selimbegović.
Selimbegovićeva u potpunosti podržava stav koji je iznio i Rasim Ljajić, predsjednik SDP Srbije, da se radi o kandidaturi osobe koja je do unazad četiri dana govorila kako to neće učiniti i koja ovim činom nastavlja urušavati IZ i njene institucije - koje je najprije podijelio, a potom pretvorio u izbornu kancelariju.