Dugo očekivani sastanak hrvatskog i slovenskog premijera Andreja Plenkovića i Mire Cerara o otvorenom pitanju granice nije rezultirao dogovorom. Slovenija i dalje inzistira na arbitraži, koju Hrvatska odbacuje kao korumpiranu. Ipak, pomak je da se razgovaralo u prijateljskoj atmosferi, kažu analitičari.
Slovenija i dalje inzistira na provedbi odluke ad-hoc arbitraže o granici s Hrvatskom i krenut će s implementacijom onih dijelova odluke koje može sama implementirati, dok će, za ono što ne može sama, tražiti razgovora s Hrvatskom, poručio je Cerar nakon sastanka koji je trajao bitno dulje nego što je bilo najavljeno.
"Slovenija ostaje pri stavu da je arbitražna odluka obavezujuća za obje države. Namjeravamo je poštovati i implementirati. Naša je glavna današnja poruka da isto očekujemo od naše prijateljske Hrvatske", rekao je slovenski premijer.
Cerar je došao u Zagreb sa suženim manevarskim prostorom, jer su u Sloveniji skori izbori. Tamo vlada veliko nezadovoljstvo odlukom ad-hoc arbitraže, a njegov vlastiti ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, inače lider Stranke upokojencev, odnosno umirovljenika, traži oštriju politiku prema Hrvatskoj i najavljuje da priprema tužbu protiv Hrvatske.
Na izravno pitanje, Cerar je danas kazao da će o tužbi odlučiti slovenska Vlada, ali da odluka o podnošenju tužbe ovisi o ponašanju Hrvatske.
Hrvatski premijer Andrej Plenković ponovio je da Hrvatska ne priznaje arbitražu, jer je kompromitirana tajnim dogovorima slovenskog suca u arbitraži i predstavnice slovenske Vlade, da je Hrvatska za bilateralni dogovor, te da je ponudila pravni okvir unutar kojeg bi se moglo dogovoriti granicu.
"Smatram da smo, nakon detaljnih razgovora koje Miro (Cerar) i ja vodimo kada je riječ o samoj supstanci, vjerojatno puno bliže nalaženju konačnog rješenja o granici, nego možda ikada prije. Ali naglašavam da nam je za to potrebna određena doza fleksibilnosti jedne i druge strane. I tu moramo pokazati zrelost, i Hrvatska i Slovenija, da riješimo to pitanje, jer svi naši prijatelji, a oni su jednako prijatelji i Slovenije i Hrvatske, bi po meni jako htjeli da se ovo pitanje riješi", istakao je Plenković.
- Hrvatska i Slovenija: Ukopavanje ili obnova dijaloga?
- Hrvatska ne prihvaća odluku o Piranskom zaljevu
Ekspert za hrvatsko-slovenske odnose, novinar riječkog Novog lista Denis Romac, u prvom komentaru za Radio Slobodna Europa nema prevelika očekivanja od rezultata ovog sastanka.
"Do sastanka je došlo u prvom redu zbog pritiska Europske komisije na slovenskog premijera Cerara koji je unazad tri mjeseca, zbog svoje specifične unutarnjopolitičke situacije, uvjetovao da se s Hrvatskom može razgovarati isključivo o arbitražnoj odluci i njenoj implementaciji", navodi Romac.
"On je prošlog petka u Bruxellesu na pritisak Europske komisije pristao na ovaj razgovor i ovaj razgovor nije donio apsolutno ništa novog osim što je pokazao da su Zagreb i Ljubljana, odnosno Cerar i Plenković, u stanju normalno i civilizirano razgovarati, premda će ovo ostati neriješen problem još mnogo vremena. Oni su bili prisiljeni na ovaj sastanak i zbog toga ovaj sastanak nije mogao donijeti nikakav konkretan rezultat", ocjenjuje novinar Novog lista.
Obje strane kazale su danas da ne žele incidente, a Romac vjeruje da je na današnjem sastanku jedna od tema bila dogovor kako izbjeći incidente u Piranskom zaljevu, koji je po arbitraži većinom pripao Sloveniji, a kojeg i dalje do pola kontrolira hrvatska pomorska policija.
Bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić u izjavi za jednu privatnu televiziju bila je mnogo optimističnija oko budućeg ishoda današnjih razgovora.
Piranski zaljev
Hrvatska je morala pristati na ad-hoc arbitražu, kako bi Slovenija 2009. godine digla višegodišnju blokadu 14 poglavlja u hrvatskim pristupnim pregovorima s Europskom unijom.
Kada je arbitraža krenula, jedna prijateljska obavještajna služba dostavila je Hrvatskoj audio-zapise razgovora u kojem predstavnica slovenske vlade u toj arbitraži dogovara strategiju sa slovenskim članom arbitražnog sudišta.
Hrvatska je arbitražu proglasila "corrupt" – zagađenom, i izišla iz nje, međutim Slovenija je samo zamijenila dvoje ulovljenih s prstima u pekmezu i arbitraža je nastavljena i zaključena.
Veći dio Piranskog zaljeva dodijeljen je Sloveniji. Slovenija je dobila i toliko traženi dodir s otvorenim more, a mnogo je manje zadovoljna rješenjem arbitraže na kopnu.