Činjenica da svakodnevno u Bosni i Hercegovini 11 osoba ostaje bez posla, da se gase brojna preduzeća, te da je broj nezaposlenih odavno prešao pola miliona, pokazuje u kakvoj se ekonomskoj krizi nalazi ova država. Iz krize BiH će se izvući tek kad sve propadne, rekla je u intervjuu za RSE ekonomska analitičarka Svetlana Cenić.
Cenić: Ako je pad industrijske proizvodnje, ako je pad svih pokazatelja, ako su strane investicije u minusu - govorimo o tome da odlaze odavdje, šta onda dalje možemo govoriti? Ako je tolika pomama za kreditom MMF-a, ako su to inicirali i entiteti koji su do jučer negirali i krizu i probleme, a sad im je kriza za sve, i to u privredi koja nije uopšte izvozno orijentisana, onda ja dalje nemam na to šta da dodam.
Cenić: Odgovorni su oni koji su trošili, koji su zemlju uveli u deficit nakon suficita već 2007. - neko će reći da suficit usporava privredni rast, a BiH je pokazala da to nije tačno - zato što još nismo dostigli predratni bruto domaći proizvod. Recimo, 2005. kad je ostvaren suficit budžeta, BiH je u prosjeku imala rast industrijske proizvodnje 19,8 - zbirno, oba entiteta, od čega 23 posto je imala RS, i to u prerađivačkoj industriji, a ostvaren suficit budžetski. Ali šta je bilo? Manje se kralo. A zamislite, poslije i privatizacija i PDV-a 2007. BiH ulazi u deficit. Koga onda kriviti, a imati toliko para? A još niko o nekoj globalnoj ekonomskoj, ovakvoj ili onakoj krizi. Koga onda možemo kriviti? One koji smatraju da je trošenje osnovna svrha. One koji su na vlasti pokazali da znaju trošiti ali ne znaju zaraditi. Činjenica je da je stopa nezaposlenosti ogromna, činjenica je da se gasi toliko preduzeća, činjenica je da ovakva kakva je privreda bukvalno jedva sastavlja kraj sa krajem. Ako 11 ljudi dnevno izgubi posao u BiH, uz ovako malu ekonomiju, to je frapantan podatak.
Poveća će se PDV
Cenić: Ako je Predsjedništvo, donoseći i usvajajući prijedlog tog budžeta, kad su poslali u parlamentarnu proceduru, donijelo odluku da neće biti smanjenja plata dok se ne izmijeni član 9. Ustava za izabrana lica, time se jasno pokazalo da je očigledno budžet skrojen da za plate ima, a za sve ostalo nebitno je.
Cenić: Hoće sigurno. To će biti jedan od savjeta MMF-a. Kad se uđe u ovaj stend baj aranžman, čim se dovede u pitanje otplata kredita ali i funkcionalnost institucija, kakva-takva, naravno da će savjet biti privatizujte to što još niste privatizovali i povećajte porez na dodatu vrijednost. Pri tome mislim da direktne poreze neće mijenjati i da vlast, evo prognoziram, ako izađe kao ustupak privredi da smanje neke direktne poreze, odmah kažem da je to ustupak kapitalu, a na uštrb je ostalih ljudi kad se ide sa povećanjem PDV-a.
Cenić: Ići će se na 23 posto. A kad se šokira stanovništvo, onda će se, klasična manipulacija javnošću, reći da je velikim zalaganjem vlasti, i svak će sebi pripisati te zasluge, dogovoreno 19 ili 21.
Cenić: Iz ove krize će se izvući tek kad sve propadne, jer, nažalost, to je naš mentalitet. I ja zato molim boga da to bude što prije, ne bismo li počeli što prije nešto novo praviti. Jer ovdje će sad MMF pomoći ovoj vlasti da do daljnjeg ostane na sceni. Zašto? Zato što tri godine je grejs period, taman ćemo prekoračiti sljedeće opšte izbore, iskrpiće se neke rupe u budžetima. A kad to bude trebalo vraćati, oni će već biti ustoličeni i ovako, kao i danas, samo mijenjati koalicije. Ne vidim ja rješenje u tome što će neko ko je trošio do juče i ko je otimao od ovih ljudi odjednom postati pametan. Samo vidim propast gdje će ljudi onda izaći konačno i početi da pitaju za svoje pare. Što prije se to desi, to bolje.
RSE: Podaci relevantnih međunarodnih instituacija, poput Svjetske banke i Međunarodnog monetranog fonda, pa čak i Direkcije za ekonomsko planiranje BiH pokazuje izuzetno teško stanje u bh. ekonomiji. Koliko je teška situacija u bh. ekonomiji?
Cenić: Ako je pad industrijske proizvodnje, ako je pad svih pokazatelja, ako su strane investicije u minusu - govorimo o tome da odlaze odavdje, šta onda dalje možemo govoriti? Ako je tolika pomama za kreditom MMF-a, ako su to inicirali i entiteti koji su do jučer negirali i krizu i probleme, a sad im je kriza za sve, i to u privredi koja nije uopšte izvozno orijentisana, onda ja dalje nemam na to šta da dodam.
Ilustracija
RSE: S obzirom da političari, pa i privrednici krive svjetsku ekonomsku krizu za loše stanje u privredi, postavlja se pitanje odgovornosti.
Cenić: Odgovorni su oni koji su trošili, koji su zemlju uveli u deficit nakon suficita već 2007. - neko će reći da suficit usporava privredni rast, a BiH je pokazala da to nije tačno - zato što još nismo dostigli predratni bruto domaći proizvod. Recimo, 2005. kad je ostvaren suficit budžeta, BiH je u prosjeku imala rast industrijske proizvodnje 19,8 - zbirno, oba entiteta, od čega 23 posto je imala RS, i to u prerađivačkoj industriji, a ostvaren suficit budžetski. Ali šta je bilo? Manje se kralo. A zamislite, poslije i privatizacija i PDV-a 2007. BiH ulazi u deficit. Koga onda kriviti, a imati toliko para? A još niko o nekoj globalnoj ekonomskoj, ovakvoj ili onakoj krizi. Koga onda možemo kriviti? One koji smatraju da je trošenje osnovna svrha. One koji su na vlasti pokazali da znaju trošiti ali ne znaju zaraditi. Činjenica je da je stopa nezaposlenosti ogromna, činjenica je da se gasi toliko preduzeća, činjenica je da ovakva kakva je privreda bukvalno jedva sastavlja kraj sa krajem. Ako 11 ljudi dnevno izgubi posao u BiH, uz ovako malu ekonomiju, to je frapantan podatak.
Poveća će se PDV
RSE: Budžet državnih institucija donesen je nakon dugih pregovora političkih lidera. Prema vašem mišljenju, kakav je budžet?
Cenić: Ako je Predsjedništvo, donoseći i usvajajući prijedlog tog budžeta, kad su poslali u parlamentarnu proceduru, donijelo odluku da neće biti smanjenja plata dok se ne izmijeni član 9. Ustava za izabrana lica, time se jasno pokazalo da je očigledno budžet skrojen da za plate ima, a za sve ostalo nebitno je.
RSE: Da li će političari rješenje potražiti u povećavanju poreza?
Kad se uđe u ovaj stend baj aranžman, čim se dovede u pitanje otplata kredita ali i funkcionalnost institucija, kakva-takva, naravno da će savjet biti privatizujte to što još niste privatizovali i povećajte porez na dodatu vrijednost.
Cenić: Hoće sigurno. To će biti jedan od savjeta MMF-a. Kad se uđe u ovaj stend baj aranžman, čim se dovede u pitanje otplata kredita ali i funkcionalnost institucija, kakva-takva, naravno da će savjet biti privatizujte to što još niste privatizovali i povećajte porez na dodatu vrijednost. Pri tome mislim da direktne poreze neće mijenjati i da vlast, evo prognoziram, ako izađe kao ustupak privredi da smanje neke direktne poreze, odmah kažem da je to ustupak kapitalu, a na uštrb je ostalih ljudi kad se ide sa povećanjem PDV-a.
RSE: Koliko će biti povećan porez na dodanu vrijednost?
Cenić: Ići će se na 23 posto. A kad se šokira stanovništvo, onda će se, klasična manipulacija javnošću, reći da je velikim zalaganjem vlasti, i svak će sebi pripisati te zasluge, dogovoreno 19 ili 21.
RSE: Kako se izvući iz krize?
Cenić: Iz ove krize će se izvući tek kad sve propadne, jer, nažalost, to je naš mentalitet. I ja zato molim boga da to bude što prije, ne bismo li počeli što prije nešto novo praviti. Jer ovdje će sad MMF pomoći ovoj vlasti da do daljnjeg ostane na sceni. Zašto? Zato što tri godine je grejs period, taman ćemo prekoračiti sljedeće opšte izbore, iskrpiće se neke rupe u budžetima. A kad to bude trebalo vraćati, oni će već biti ustoličeni i ovako, kao i danas, samo mijenjati koalicije. Ne vidim ja rješenje u tome što će neko ko je trošio do juče i ko je otimao od ovih ljudi odjednom postati pametan. Samo vidim propast gdje će ljudi onda izaći konačno i početi da pitaju za svoje pare. Što prije se to desi, to bolje.