Zvaničnici u Republici Srpskoj odbijaju da provedu odluku Ustavnog suda koji je ocijenio neustavnim dio Zakona o praznicima ovog entiteta, te naložio Narodnoj skupštini tog entiteta da izmijeni sporne odredbe. Prema toj odluci 9. januar koji se slavi kao Dan entiteta je vjerski praznik.
Ponovo se prijeti referendumima, izlaskom iz zajedničkih institucija BIH, scenarij viđen i ranije kada je riječ o političkim podnosima u BIH. Sigurno je da ova odluka te reakcija političara u RS-u jasno pokazuju kako sistem u BIH nefunkcioniše.
Bosna i Hercegovina je vjerovatno jedina zemlja gdje izabrani zvaničnici bilo da su i u vlasti ili u opoziciji mogu javno reći da neće poštovati odluku državnog Ustavnog suda. Upravo to su uradili politički predstavnici Republike Srpske nakon što je ovaj sud kao neustavan ocijenio dio Zakona o praznicima RS-a kojim je 9. januar proglašen kao Dan tog entiteta.
Izjavom koja je opet pod okrilje entitetskog predsjednika Milorada Dodika okupila i opoziciju, odbacuju odluku i najavljuju još jedan u nizu najavljenih referenduma.
“Cijenimo da je ova odluka donesena uz intervenciju niza međunarodnih predstavnika. Zahtjevamo od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da usvoji zakon o Ustavnom sudu kojim će se predvidjeti da u većini za odluke bude predstavnik konstitutivnog naroda i predstavnik entiteta”, kazao je Dodik nakon sastanka sa predstavnicima vodećih političkih partija u RS.
Sudije stranci nisu smetali nikome kada je, recimo, Ustavni sud donosio odluku o tome da li iz naziva nekih gradova u RS-u treba brisati prefiks bosanski. Otvara se, dakle, pitanje kako je moguće da neke odluke političarima odgovaraju, a neke ne. Jedno je sigurno Odluka Ustavnog suda BIH i reakcija političara u RS-u nakon nje jasno su pokazale sve manjkavosti bosanskohercegovačkog i političkog i pravnog sistema.
Profesor Pravnog fakulteta u Tuzli Zlatan Begić podsjeća da BIH nema problem sa Dejtonom već sa neprovođenjem ovog sporazuma čiji je sastavni dio u bosanskohercegovački Ustav.
“Zbog toga što nema sankcije, onda to ostavlja na mogućnost najistaknutijim nosiocima vlasti da takve odluke ne provode. To otvara sada pitanje totalne anarhije u državi, jer znate ako najviši nosioci vlasti ne poštuju Ustav i pogotovu odluke takve jedne instance, onda se postavlja pitanje zašto bi bilo koji građanin poštovao bilo koji drugi zakon”, objašnjava Begić, čiji kompletan intervju možete pročitati OVDJE.
Drugi su analitičari mišljenja da je način odlučivanja u velikom broju institucija potrebno mijenjati jer sadašnji nikom neodgovara.
“Zato treba da postoji politička volja. Ja bih više našu pažnju, a posebno pažnju onih koji su na vlasti usmjerio prema promjeni mehanizama u takvim institucijama. Imamo ne samo Ustavni sud BIH, nego i neke druge”, kaže profesor iz Banjaluke Miodrag Živanović.
Prema evidenciji Ustavnog suda BiH, od 2004. do danas 91 odluka ovog suda nije provedena. Odluke se jednako ne poštuju u oba bosanskohercegovačka entiteta. Nakon posljednje odluke otvoreno je i pitanje kako je moguće da u ovoj sudskoj instanci odluke kao sudije donose nekada visokopozicionirani stranački zvaničnici.
“Zato mi imamo podijeljeno to sudijsko tijelo kada treba glasati o ključnim odlukama, jer se svi uglavnom vode tim svojim političkim opredjeljenjima i stavovima svojih stranaka, a ne onim što je ustavna i pravna država, ne onim što je ustavna norma. Mogu vam reći da u jednoj takvoj situaciji gdje mi imamo politička imenovanja na te funkcije dobro dođu ova trojica sudija stranaca”, dodaje professor Zlatan Begić.
Dok ocjenu ustavnosti Zakona o praznicima u RS traži jedan član Predsjedništva BIH Bakir Izetbegović, drugi član kolektivnog šefa države Mladen Ivanić kaže da on prvi neće poštovati odluku Ustavnog suda i da će nastaviti slaviti 9. januar, jer mu to niko ne može zabraniti.
Profesorica Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Nedžma Džananović Miraščija podsjeća da je poštovanje sudskih presuda konstitutivni element onoga što se zove vladavina prava.
“Bosna i Hercegovina, sada saznajemo, ima ozbiljan problem i činjenicu da se nekoliko desetina tih presuda nije provelo. To sve stvara jedan ozbiljan strukturalni problem kada je u pitanju pristupanje BIH Evropskoj uniji, pogotovo kada dodjemo do one tačke po kojoj će se pregovarati o pravosuđu”, objašnjava ona.
Džananović Miraščija dodaje da su prijetnje referendumima, bojkotima, eskalaciojm različitih oblika političkih tenzija uobičajeni repertoar SNSD-a.
“Ja se nadam da je u ovim drugim političkim snagama u RS dovoljno razuma da shvate da se ovim ne štite ni politički interesi srpskog naroda ni interesi RS, već isključivo interesi SNSD-a i njegovog lidera”, kaže ona.
Praznik svetog Stefana Republika Srpska slavi kao dan osnivanja, odnosno Dan Republike i krsnu slavu. Ustavni sud ocijenio je da je 9. Januar vjerski praznik. Profesor Fakulteta političkih nauka iz Sarajeva Asim Mujkić kaže da BiH nažalost nema sekularnu političku tradiciju budući da je “vladajuća etnonacionalistička paradigma nastala napajajući se na vrelu religioznosti”.
“Jasne su mi, dakle, reakcije koje su uslijedile na jednu vrlo sekularnu odluku koja bi svuda drugdje bila sasvim uobičajena. Jasno mi je da se toj odluci Ustavnog suda protivi politički establišment entiteta, zato jer njegova jezgra je ustvari religijskog karaktera”, smatra Mujkić.