Ne stišavaju se burne reakcije na posljednju odluku Ustavnog suda BiH da 9. januar Dan Republike Srpske nije u skladu sa Ustavom. Predstavnici iz tog bh. entiteta najavljuju da odluku neće provesti, spočitavajući toj pravosudnoj instituciji da je političko tijelo zbog toga što su dvoje sudija - Seada Palavrić i Mirsad Ćeman, bivši visokopozicionirani kadrovi SDA. To je bio jedan od povoda za razgovor sa Ćemanom, koji je i predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
RSE: Gospodine Ćeman, podnosilac zahtjeva, gospodin Bakir Izetbegović, zadovoljan je ovom odlukom, ali je izrazio zabrinutost s obzirom na to da je ona donesena tri godine nakon što je podnio samu apelaciju. Je li, inače, to uobičajena praksa ili je ovo bila prosto iznimka, kada je riječ o ovom pitanju?
Ćeman: Ne radi se o kašnjenju ili izgubljenom vremenu, jer je, upravo da bi vrlo temeljito izučio i istražio ovo pitanje, Ustavni sud tražio i mišljenje Venecijanske komisije, koga je na kraju i dobio, a to je potrajalo, i s druge strane, Ustavni sud je proveo javnu raspravu. Prema tome, onoga momenta kada je sazrelo vrijeme, imajući u vidu proceduralne mogućnosti i postupak koji je u skladu sa pravilima Ustavni sud vodio, predmet je stavljen na raspravu i odlučivanje. Nikakva koincidencija niti je ikakav ciljani momenat u ovom trenutku bio.
RSE: Predstavnici i pozicije i opozicije u Republici Srpskoj osporavaju ovu odluku Ustavnog suda. Kažu kako je Ustavni sud BiH političko tijelo, jer u njemu sjedite Vi i gospođa Seada Palavrić, koji ste bivši visoki funkcioneri SDA. Kako to komentarišete?
Ćeman: Najradije to ne bih uopće komentarisao, zato što se radi o vrlo neprincipijelnim prigovorima. I kolegica Palavrić i ja smo sposobni i tako se ponašamo, razlučiti naša ljudska i druga uvjerenja od naše profesionalne obaveze. Mi se, zaista, ovdje ponašamo isključivi kao profesionalci i ja to ne spočitavam ni drugim kolegama.
Dakle, kad god odluka nekome nije po volji, u ovom slučaju jasno je kome, onda se poteže taj argument ili kvazi-argument. Najobičnija ovlaš podastrta statistika bi pokazala da smo i kolegica Palavrić i ja u vrlo osjetljivim pitanjima druge naravi, također, odlučivali i bivali i u manjini ili različito gledali na stvar, i gdje nisu prolazili zahtjevi, da tako kažem, iz establišmenta o kome govorite, iz nekih kao političkih krugova. Tad niko nije rekao da smo mi principijelno dosljedni, pravno odlučivali, ustavnopravno korektno itd. Problem je što, kada se nekome neka odluka ne svidi, onda potencira ovo pitanje naše političke prošlosti.
RSE: Već danas bi predstavnici Komisije Skupštine Republike Srpske Parlamentu Bosne i Hercegovine trebali dostaviti zahtjev o promjeni troje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH. Prema Vašoj ocjeni, da li je vrijeme da te sudije odu ili ne?
Ćeman: Ja ne bih uopće davao ocjenu te vrste. Ja mogu samo konstatovati da su sve ove godine strane kolege bili korisni u ovom Ustavnom sudu, oni su tu gdje jesu, imaju iste obaveze, odgovornosti i prava, kao i mi domaći i to nije pitanje za nas.
RSE: Devedeset odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine nije primijenjeno. U jednom razgovoru profesor ustavnog prava Nurko Pobrić za naš radio je rekao da je neprovođenje tih odluka i nepriznavanje države. Slažete li se sa tom ocjenom?
Ćeman: Do sada je Ustavni sud utvrdio da od preko 46.000 donesenih odluka svega 91 od njih nije izvršena u roku određenim rješenjem o izvršenju, odnosno neizvršenju odluke. U ovom trenutku, od tog broja, samo su 23 neizvršene. Ako se uzme da je Ustavni sud organ države koji štiti ovaj Ustav važeći, onda se postavlja jasno i logično pitanje - ako se ne respektuje Ustavni sud i njegove odluke, kakav je onda odnos prema državi.
RSE: Mogu li pritisci koje dolaze iz RS, kao raspisivanje referenduma, traženje da strane sudije budu zamijenjene, uticati na rad Ustavnog suda u narednom periodu?
Ćeman: Ja se iskreno nadam da se to neće desiti, poznavajući svoje kolege, a istovremeno svjestan da i oni znaju da mi svi skupa kada odlučujemo se ne rukovodimo razlozima koji nam se spočitavaju, dakle političkim razlozima, već se radi o mogućem različitom razumijevanju norme. Ja očekujem da se to neće desiti. Vrlo je mali broj odluka koje se donose "preglasavanjem". Nema ovdje preglasavanja, sudije odlučuju prema svojoj profesionalnoj savjesti, prema razumijevanju Ustava.