Održana je konstituirajuća sjednica devetog saziva Hrvatskog sabora, temeljem rezultata parlamentarnih izbora održanih 11. rujna. Za predsjednika Sabora izabran je čelnik Mosta Božo Petrov. Sabor će zasjedati u subotu i u ponedjeljak, ali neće se baviti davanjem povjerenja novoj Vladi, već izglasavanjem zakona koji su Mostov uvjet za suradnju sa HDZ-om. Istražili smo što ovakav početak suradnje znači za budućnost koalicijskih vlasti.
Sa 135 glasova „za“, 12 suzdržanih i jednim glasom „protiv“ čelnik Mosta Božo Petrov izabran je za predsjednika Hrvatskog sabora u devetom sazivu, čime je Sabor i konstituiran. Petrov je u prvom istupu na toj funkciji najavio da će se angažirati na nastavku razvoja demokratskih vrijednosti i procesa i na povratku povjerenja građana u rad zastupnika i Sabora u cjelini. Založio se i za jačanje kontrolne funkcije Sabora nad radom Vlade i drugih tijela izvršne vlasti, bilo institucijom zastupničkih pitanja, bilo aktivnošću saborskih odbora.
„Zalagat ću se za jačanje uloge saborskih odbora koji trebaju imati ključnu ulogu i u zakonodavnom procesu, i u procesu nadzora izvršne vlasti, i u provedbi zakona. To je i propisano poslovnikom Hrvatskog sabora, ali se nedostatno primjenjivalo.“
Sabor je nastavio rad raspravom o izmjenama četiri zakona koji će omogućili preustroj Vlade. Rad se nastavlja i u subotu i ponedjeljak, ali ne potvrđivanjem nove Vlade, što bi bilo prirodno, nego raspravljanjem i izglasavanjem po hitnom postupku više zakona što je Mostov uvjet za suradnju s HDZ-om.
Ako je to formalni početak njihove suradnje, i ako se po jutru dan poznaje, kako će izgledati nastavak njihove suradnje? Neće biti prevelikih problema, ne zbog njih, nego zbog slabe oporbe, procjenjuje za Radio Slobodna Europa politički analitičar Žarko Puhovski.
„Meni se čini da je Most ipak nešto naučio i da je spustio razinu svojih očekivanja od drugih i drugih od sebe“, kaže profesor Puhovski.
„Oni prihvaćaju da neke stvari ne mogu biti riješene odmah. Za one koje će pokušati odmah progurati, pitanje je hoće li to ići i, ako im uspije, kakva će biti reakcija Ustavnog suda? Međutim, oporbeni socijaldemokrati nisu u poziciji da previše na toj razini gnjave, jer su i sami radili slične stvari. Tako da ja vjerujem da će sve proći relativno mirno, i da se po tome poznaje dan da ćemo imati ne naročito sposobnu Vladu, ali mnogo, mnogo nesposobniju oporbu, pa će im ići relativno dobro.“
Nasuprot njemu, šef zagrebačkog dopisništva „Novog lista“ Jasmin Klarić kaže kako je rasprava o ovim zakonima izraz uzajamnog nepovjerenja Mosta i HDZ-a, kojeg se jasno vidjelo i ranije, i koje je u međuvremenu samo naraslo, pogotovo otkako je čelnik HDZ-a Andrej Plenković pokazao da može sakupiti potrebnu većinu za sastav nove Vlade – i bez Mosta.
Rasprava o zakonima izraz uzajamnog nepovjerenja Mosta i HDZ-a: Jasmin Klaric
„Most želi biti siguran da će se ispoštivati barem dio onoga na čemu su inzistirali u kampanji. Naravno, sada se otvara pitanje koliko je ta brza procedura zakonita ili ustavna, mi još ne znamo što će konkretno biti u tim zakonima, o javnoj raspravi da i ne govorimo. Ali mislim da je, ako po prva dva radna dana u Saboru idemo pokušati zaključiti što nas čeka, glavno je to pitanje povjerenja.“
Klarić vjeruje da se to nepovjerenje glavnih koalicijskih partnera neće toliko otvoreno pokazivati kao za mandata Oreškovićeve Vlade, već će se borba premjestiti u pozadinu, i pita – koliko će ta borba, a sa njom i Plenkovićeva Vlada potrajati.
Most u subotu u hitnu proceduru šalje izmjene ovršnog zakona, izmjene izbornog zakonodavstva uvođenjem tri preferencijalna glasa i uvođenjem kataloga kaznenih djela koja bi bila zapreka za kandidiranje, izmjene zakona o središnjoj banci i zakone kojima bi se interveniralo u financiranje lokalne samouprave. Ustavni stručnjaci ozbiljno dovode u pitanje ustavnost planirane procedure.
Mandatar nove Vlade Andrej Plenković svoje će ministre Saboru predstaviti u utorak ili srijedu, kada će se i glasati o povjerenju novoj Vladi.