Centri civilnih incijativa u Zemaljskom muzeju u Sarajevu u četvrtak su predstavili rezultate višemjesečne analize budžetskih politika i prakse. Najveći dio javnog novca i dalje se troši na javni sektor, plate i naknade. Budžetski deficit je stalan, a zaduživanje raste.
U analizi CCI-a upozoreno je da su procesi donošenja budžeta na svim nivoima gotovo u potpunosti skriveni od očiju javnosti, dok su revizorski izvještaji rijetko pozitivni.
Godišnje se u BiH potroši 11,7 milijardi KM javnog novca. Na plate i naknade zaposlenih u javnom sektoru izdvoji se preko 29 posto, ili 3, 3 milijarde, za materijalne troškove dodatnih osam posto, dok se istovremeno za socijalna davanja izdvaja svega 37 posto, ili 4,3 milijarde KM.
„Ni u regionu ni u Evropi nema zemlje koja ovoliko novca troši na javni sektor i socijalna davanja. Da pojednostavim: blizu devet maraka od deset koje su uzete od građana potroši se na javni sektor i socijalna davanja“, naveo je Adis Arapović, menadžer CCI-a.
Ukupan vanjski dug blizu je sedam milijardi KM, za čiju će otplatu će trebati preko 20 godina, dok se unutrašnji procjenjuje na najmanje 10 milijardi.
„Tek rođena djeca, koja usput nemaju još ni matični broj, duguju 2.700 maraka javnog duga.“
Arapović upozorava da je čak 55 posto potrošenog javnog novca na nivou BiH, odnosno više od 45 posto na nivou RS, dobilo je negativno ili mišljenje sa rezervom, dok je budžet FBiH u cjelini dobio negativno revizorsko mišljenje.
„Već više godina traje ignoriranje revizorskih preporuka jer se budžet smatra izbornim plijenom. Politička scena u BiH, borba za političke pozicije se ustvari svodi na borbu za budžetski novac. To je osobina budžeta u BiH. Nedovoljna je transparentnost procedura tokom kreiranja budžeta i raspodjele javnog novca. Takoreći, procedure su sakrivene i od samih budžetskih korisnika“, rekao je Arapović.
Predstavljanje analize budžeta nije slučajno održano u Zemaljskom muzeju. Kako su u četvrtak istakli u CCI-u, godišnje je za normalan rad Muzeja potrebno izdvojiti svega 1,4 miliona KM, ili 0,15 posto budžeta.
Uz podsjećanje da su izgubljeni sudski sporovi državni budžet koštali 2,4 miliona KM, Arapović zaključuje:
„A nema političke volje, mudrosti, civilizacijskog dostignuća da se razumije simbolička i stvarna uloga jednog ovakvog nacionalnog simbola kao što je Muzej.“
U analizi CCI-a upozoreno je da su procesi donošenja budžeta na svim nivoima gotovo u potpunosti skriveni od očiju javnosti, dok su revizorski izvještaji rijetko pozitivni.
Godišnje se u BiH potroši 11,7 milijardi KM javnog novca. Na plate i naknade zaposlenih u javnom sektoru izdvoji se preko 29 posto, ili 3, 3 milijarde, za materijalne troškove dodatnih osam posto, dok se istovremeno za socijalna davanja izdvaja svega 37 posto, ili 4,3 milijarde KM.
„Ni u regionu ni u Evropi nema zemlje koja ovoliko novca troši na javni sektor i socijalna davanja. Da pojednostavim: blizu devet maraka od deset koje su uzete od građana potroši se na javni sektor i socijalna davanja“, naveo je Adis Arapović, menadžer CCI-a.
Adis Arapović
Ukupan vanjski dug blizu je sedam milijardi KM, za čiju će otplatu će trebati preko 20 godina, dok se unutrašnji procjenjuje na najmanje 10 milijardi.
„Tek rođena djeca, koja usput nemaju još ni matični broj, duguju 2.700 maraka javnog duga.“
Arapović upozorava da je čak 55 posto potrošenog javnog novca na nivou BiH, odnosno više od 45 posto na nivou RS, dobilo je negativno ili mišljenje sa rezervom, dok je budžet FBiH u cjelini dobio negativno revizorsko mišljenje.
„Već više godina traje ignoriranje revizorskih preporuka jer se budžet smatra izbornim plijenom. Politička scena u BiH, borba za političke pozicije se ustvari svodi na borbu za budžetski novac. To je osobina budžeta u BiH. Nedovoljna je transparentnost procedura tokom kreiranja budžeta i raspodjele javnog novca. Takoreći, procedure su sakrivene i od samih budžetskih korisnika“, rekao je Arapović.
Predstavljanje analize budžeta nije slučajno održano u Zemaljskom muzeju. Kako su u četvrtak istakli u CCI-u, godišnje je za normalan rad Muzeja potrebno izdvojiti svega 1,4 miliona KM, ili 0,15 posto budžeta.
Uz podsjećanje da su izgubljeni sudski sporovi državni budžet koštali 2,4 miliona KM, Arapović zaključuje:
„A nema političke volje, mudrosti, civilizacijskog dostignuća da se razumije simbolička i stvarna uloga jednog ovakvog nacionalnog simbola kao što je Muzej.“