Iako statistka bilježi rast industrijske proizvodnje te rekordan izvoz iz BiH u posljednjih godinu dana, u životu običnih građana teško bi se to moglo primijetiti. Najviše se izvozilo u namjenskoj industriji kod prodaje naoružanja i municije. U Vladi Federacije najviše šanse vide u daljem razvoju ovog dijela industrije, dok u RS nade polažu u elektroenergetski sektor. Veliki su prirodni potencijali i u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, ali za to se čekaju ulagači iz inostranstva, a moguća šansa mogla bi biti ulazak Hrvatske u EU.
Industrijska proizvodnja u ukupnom bruto društvenom prihodu u BiH učestvuje sa oko 10 posto, što je daleko ispod evropskog, odnosno svjetskog prosjeka.
Rast ukupne proizvodnje u BiH posljednjih godina je zanemariv, dok je najveći rast zabilježen u području vađenja ruda i kamena. Istovremeno u federalnom Ministarstvu industrije energetike i rudarstva ističu da najbolje rezultate u ovom entitetu bilježi namjenska industrija, koja je povećala izvoz za 50 posto, kaže ministar Erdal Trhulj.
„Izvoz u 2011. godini u odnosu na 2010. uvećan je preko 50 posto i ostvaren je devizni suficit od 63 posto. Ugovoreni poslovi su još prije desetak dana bili nekih 85 miliona, što predstavlja novih 50 povećanje, znači to je 100 posto povećanje izvoza u odnosu na 2010. godinu, s tim da su to uglavnom poslovi koji su već ugovoreni. Godina je duga, tako da se može očekivati i povećanje toga“, kazao je Trhulj.
Proizvode namjenske industrije, oružje i municiju, te dijelove za oružje Federacija BiH najviše izvozi u Saudijsku Arabiju, ali i u Švajcarsku, Rumuniju zemlje NATO-a i u SAD. Strategija namjenske industrije BiH jeste da se u potpunosti uklopi u NATO standarde i tako dugoročno obezbijedi tržište, dodaje ministar Trhulj.
Istovremeno u drugom bh. entitetu RS najveću razvojnu šansu vide u razvoju i ulaganju u elektroenergetski sektor, kaže pomoćnik ministra energetike industrije i rudarstva Đuro Grbić.
„O potencijalima u oblasti elektroenergetike najbolje govori činjenica da je strategijom razvoja energetike do 2030. godine predviđeno ulaganje više od 11 milijardi KM“, kazao je Grbić.
Grbić dodaje da potencijali za ulaganje postoje i u metaloprerađivačkoj, drvnoj i industriji tekstila, kože i obuće. Ipak čekaju se strane investicije i ulaganja, te modernizacija zastarjele tehnologije, kaže Grbić.
Pozitivni efekti ulaska Hrvatske u EU
Nažalost, BiH je naslijedila iz bivšeg sistema lošu strukturu koja je predstavljala baznu, sirovinsku osnovu jugoslovenske privrede, što nije dobro naslijeđe, smatra profesor Ekonomskog fakulteta u Banjoj Luci Rajko Tomaš.
„I to zbog nedostatka prerađivačke industrije u okviru industrijskog sektora, jer poznato je da prerađivačka industrija daje stabilnost cijeloj ekonomiji, ona obezbjeđuje radna mjesta, ona obezbjeđuje dohotke stanovništvu, obezbjeđuje nivo potrošnje i očuvanje stabilnosti cijele ekonomije. Dakle, ukupna privredna struktura BiH bi trebala da se mijenja, uz posebno podsticanje prerađivačke industrije, i to industrije koja proizvodi proizvode viših faza prerade“, smatra Tomaš.
Profesor Tomaš dodaje da strategija industrijskog razvoja mora ići u dva pravca.
„Podsticanje razvoja prerađivačke industrije i podsticanje izvoza domaćih proizvoda. Ovdje je riječ o malom tržištu. Ako uzmemo u obzir modernu tehnologiju koja podrazumijeva velike serije u proizvodnji, razumljivo je da domaće tržište nije dovoljno za racionalnu organizaciju proizvodnje“, kazao je on.
Analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran ističe da BiH ima ogromne prirodne potencijale i za razvoj prehrambene industrije, ali da su potrebna veća ulaganja i povoljnije poslovno okruženje. Šanse bi se mogle otvoriti ulaskom Hrvatske u EU, koja će, kako se očekuje, svoju proizvodnju djelimično prenijeti u BiH, kaže Gavran.
„Imamo iskustvo iz perioda ulaska Slovenije u EU - nekoliko značajnih proizvođača iz Slovenije, prije svega prehrambene industrije, ili su preuzeli ili pokrenuli potpuno nove proizvodne pogone u BiH, zaposlili su domaću radnu snagu, povećavaju proizvdonju, izvoz, učešće na tržištu, koriste domaće sirovine, dakle pozitivni efekti su brojni, a nije mi poznato da je ijedan domaći prerađivač iz te industrijske grane u međuvremenu propao ili ostvario neki gubitak. Prije bih rekao da su i domaći proizvođači zbog pojačane konkurencije povećali ulaganja i u kvalitet i u ambalažu, tako da su svi bili na dobitku. Ja i u ovom slučaju očekujem pozitivne efekte", rekao je Gavran.
Ministar Trhulj dodaje da već postoje najave nekoliko hrvatskih firmi koje bi prenijele svoje prozvodne pogone u BiH i kaže kako bi to mogle uraditi i druge zemlje članice EU. To bi povećalo prihode od poreza i doprinosa, te dovelo do otvoranja novih radnih mjesta.
Direkcija za ekonomsko planiranje BiH objavila je da se tokom ove godine očekuje rast industrijske proizvodnje za 3,5 posto. Snažniji oporavak većine industrija u EU se očekuje tokom 2013. godine, što će, smatraju u Direkciji, uticati i na oporavak industrijske proizvodnje u BiH, sa procjenom godišnjeg rasta od oko 7 posto u odnosu na ovu godinu.
Industrijska proizvodnja u ukupnom bruto društvenom prihodu u BiH učestvuje sa oko 10 posto, što je daleko ispod evropskog, odnosno svjetskog prosjeka.
Rast ukupne proizvodnje u BiH posljednjih godina je zanemariv, dok je najveći rast zabilježen u području vađenja ruda i kamena. Istovremeno u federalnom Ministarstvu industrije energetike i rudarstva ističu da najbolje rezultate u ovom entitetu bilježi namjenska industrija, koja je povećala izvoz za 50 posto, kaže ministar Erdal Trhulj.
Ministar Erdal Trhulj: Izvoz u 2011. godini u odnosu na 2010. uvećan je preko 50 posto i ostvaren je devizni suficit od 63 posto.
„Izvoz u 2011. godini u odnosu na 2010. uvećan je preko 50 posto i ostvaren je devizni suficit od 63 posto. Ugovoreni poslovi su još prije desetak dana bili nekih 85 miliona, što predstavlja novih 50 povećanje, znači to je 100 posto povećanje izvoza u odnosu na 2010. godinu, s tim da su to uglavnom poslovi koji su već ugovoreni. Godina je duga, tako da se može očekivati i povećanje toga“, kazao je Trhulj.
Proizvode namjenske industrije, oružje i municiju, te dijelove za oružje Federacija BiH najviše izvozi u Saudijsku Arabiju, ali i u Švajcarsku, Rumuniju zemlje NATO-a i u SAD. Strategija namjenske industrije BiH jeste da se u potpunosti uklopi u NATO standarde i tako dugoročno obezbijedi tržište, dodaje ministar Trhulj.
Istovremeno u drugom bh. entitetu RS najveću razvojnu šansu vide u razvoju i ulaganju u elektroenergetski sektor, kaže pomoćnik ministra energetike industrije i rudarstva Đuro Grbić.
„O potencijalima u oblasti elektroenergetike najbolje govori činjenica da je strategijom razvoja energetike do 2030. godine predviđeno ulaganje više od 11 milijardi KM“, kazao je Grbić.
Grbić dodaje da potencijali za ulaganje postoje i u metaloprerađivačkoj, drvnoj i industriji tekstila, kože i obuće. Ipak čekaju se strane investicije i ulaganja, te modernizacija zastarjele tehnologije, kaže Grbić.
Pozitivni efekti ulaska Hrvatske u EU
Nažalost, BiH je naslijedila iz bivšeg sistema lošu strukturu koja je predstavljala baznu, sirovinsku osnovu jugoslovenske privrede, što nije dobro naslijeđe, smatra profesor Ekonomskog fakulteta u Banjoj Luci Rajko Tomaš.
„I to zbog nedostatka prerađivačke industrije u okviru industrijskog sektora, jer poznato je da prerađivačka industrija daje stabilnost cijeloj ekonomiji, ona obezbjeđuje radna mjesta, ona obezbjeđuje dohotke stanovništvu, obezbjeđuje nivo potrošnje i očuvanje stabilnosti cijele ekonomije. Dakle, ukupna privredna struktura BiH bi trebala da se mijenja, uz posebno podsticanje prerađivačke industrije, i to industrije koja proizvodi proizvode viših faza prerade“, smatra Tomaš.
Ilustracija
Profesor Tomaš dodaje da strategija industrijskog razvoja mora ići u dva pravca.
„Podsticanje razvoja prerađivačke industrije i podsticanje izvoza domaćih proizvoda. Ovdje je riječ o malom tržištu. Ako uzmemo u obzir modernu tehnologiju koja podrazumijeva velike serije u proizvodnji, razumljivo je da domaće tržište nije dovoljno za racionalnu organizaciju proizvodnje“, kazao je on.
Analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran ističe da BiH ima ogromne prirodne potencijale i za razvoj prehrambene industrije, ali da su potrebna veća ulaganja i povoljnije poslovno okruženje. Šanse bi se mogle otvoriti ulaskom Hrvatske u EU, koja će, kako se očekuje, svoju proizvodnju djelimično prenijeti u BiH, kaže Gavran.
„Imamo iskustvo iz perioda ulaska Slovenije u EU - nekoliko značajnih proizvođača iz Slovenije, prije svega prehrambene industrije, ili su preuzeli ili pokrenuli potpuno nove proizvodne pogone u BiH, zaposlili su domaću radnu snagu, povećavaju proizvdonju, izvoz, učešće na tržištu, koriste domaće sirovine, dakle pozitivni efekti su brojni, a nije mi poznato da je ijedan domaći prerađivač iz te industrijske grane u međuvremenu propao ili ostvario neki gubitak. Prije bih rekao da su i domaći proizvođači zbog pojačane konkurencije povećali ulaganja i u kvalitet i u ambalažu, tako da su svi bili na dobitku. Ja i u ovom slučaju očekujem pozitivne efekte", rekao je Gavran.
Ministar Trhulj dodaje da već postoje najave nekoliko hrvatskih firmi koje bi prenijele svoje prozvodne pogone u BiH i kaže kako bi to mogle uraditi i druge zemlje članice EU. To bi povećalo prihode od poreza i doprinosa, te dovelo do otvoranja novih radnih mjesta.
Direkcija za ekonomsko planiranje BiH objavila je da se tokom ove godine očekuje rast industrijske proizvodnje za 3,5 posto. Snažniji oporavak većine industrija u EU se očekuje tokom 2013. godine, što će, smatraju u Direkciji, uticati i na oporavak industrijske proizvodnje u BiH, sa procjenom godišnjeg rasta od oko 7 posto u odnosu na ovu godinu.