Zastupnica iz Hrvatske Zdravka Bušić, na plenarnom zasjedanju u Evropskom parlamentu, nedavno se osvrnula na odjek ukrajinske krize u Bosni i Hercegovini. Njena ocjena o evidentnoj vanjsko-političkoj promjeni u ovoj zemlji izazvala je pažnju javnosti. U intervjuu za Radio Slobodna Evropa, zastupnica Bušić takođe govori o drugim aktulenim temama, a pored ostalog otkriva zbog čega je izjavila da evropski povjerenik Štefan File „ nedovoljno poznaje kompleksnost i realnost situacije u BiH“.
Bušić: Ja sam se osvrnula na sve događaje u Bosni i Hercegovini u zadnje vrijeme i ono što se događa u novim zbivanjima nakon ruske intervenicije u Ukrajini, pripajanja Krima Ruskoj Federaciji. Ta zbivanja imaju svoga odjeka definitivno i u Bosni i Hercegovini. Ključnu ulogu u Republici Srpskoj definitivno igra Rusija preko svog kapitala, a u Federaciji sve snažniju političku ulogu preuzima Turska - nekako je nazočna, i vidno je nazočna.
Bušić: Ja sam rekla da je došlo do određene promjene paradigme u međunarodnim odnosima - Rusija se gospodarski jako osnažila i pokazuje svoju političku i gospodarsku moć, što je i normalno. Utjecaji ruskog gospodarstva u Bosni i Hercegovini, odnosno u njezinom srpskom dijelu, u Republici Srpskoj su vidni. U Federaciji, određene je uspjehe postigla Erdoganova stranka - tako se reagiralo. Političko ustrojstvo, ta loša podloga je dobar temelj gdje se ovakve stvari i utjecaji primaju.
Bušić: Rezolucija govori kako ovaj ustroj zapravo ne može funkcionirati kakav jeste, da definitivno Dejton mora doživjeti promjene. Rezolucija nudi jedan federalni okvir, federalno ustrojstvo, a taj federalni ustroj bi jamčio suverenost konstitutivnim narodima. Ja mislim da bi jedino taj i takav ustroj bi očuvao cjelovitost bh. države. Sigurna da bi jedan novi ustroj koji Rezolucija i predlaže i nudi, i ona poziva BiH, odnosno one koji vode tu državu, na jedno drugo promišljanje kako i na koji način mogu se pokrenuti sa mrtve točke, tako da bi svi, nadam se, bili zadovoljni, sva tri njezina konstitutivna naroda - ali u isto vrijeme da zaista zaživi jedan mehanizam zaštite manjinskih prava, tako da više nikad gospodin Sejdić niti gospodin Finci ne bi došli na sud.
Bušić: Ne smije se razvijati niti separatizmi jednih koji se hoće totalno odvajati, niti unitarizmi drugih koji žele jednostavno utopiti druge u sebe. Jer imate s jedne strane stvarno unitarizam koji očito postoji u bošnjačkom dijelu, i imate separatizam u srpskom dijelu. Rezolucija daje određene naputke i želje EU kako i na koji način bi htjela vidjeti BiH da bi ona jednom bila punopravna članica. Ali, nažalost, po ovakvim uvjetima ili zbog načina gdje se apsolutno ništa ne može dogovoriti, mogu vam reći da ljudi skoro dižu ruke.
Bušić: U svakom slučaju ja sam dobila odgovor na to pitanje da bh. Hrvati u toj zemlji uživaju visoku razinu zaštite. A nekako sam očekivala konkretniji odgovor. Odgovor je bio dosta općenite naravi i, zapravo, nije mi odgovorio na moje pitanje koje sam ja postavila. Najviše me zasmetalo što je on rekao bosanski Hrvati - na koncu konca, mi smo Hrvati iz BiH, i to su Hrvati i iz Hercegovine i iz Bosne svakako, i da uživaju visoku razinu zaštite zbog statusa jednog od konstitutivnih naroda. Mislim da je moje pitanje tražilo malo konkretniji odgovor.
RSE: Vi ste u Evropskom parlamentu izjavili da Rusija i Turska jačaju svoje uloge u BiH - Rusija u Republici Srpskoj, a Turska u Federaciji. Šta je bio povod i koji su vaši argumenti za ovu tvrdnju?
Bušić: Ja sam se osvrnula na sve događaje u Bosni i Hercegovini u zadnje vrijeme i ono što se događa u novim zbivanjima nakon ruske intervenicije u Ukrajini, pripajanja Krima Ruskoj Federaciji. Ta zbivanja imaju svoga odjeka definitivno i u Bosni i Hercegovini. Ključnu ulogu u Republici Srpskoj definitivno igra Rusija preko svog kapitala, a u Federaciji sve snažniju političku ulogu preuzima Turska - nekako je nazočna, i vidno je nazočna.
RSE: Pred evropskim poslanicima takođe ste izjavili da se u BiH događa vanjsko-politički preokret?
Bušić: Ja sam rekla da je došlo do određene promjene paradigme u međunarodnim odnosima - Rusija se gospodarski jako osnažila i pokazuje svoju političku i gospodarsku moć, što je i normalno. Utjecaji ruskog gospodarstva u Bosni i Hercegovini, odnosno u njezinom srpskom dijelu, u Republici Srpskoj su vidni. U Federaciji, određene je uspjehe postigla Erdoganova stranka - tako se reagiralo. Političko ustrojstvo, ta loša podloga je dobar temelj gdje se ovakve stvari i utjecaji primaju.
RSE: Kakav je značaj za ustavne reforme i politički preustroj BiH ima Rezolucija Evropskog parlamenta, usvojena u februaru ove godine?
Bušić: Rezolucija govori kako ovaj ustroj zapravo ne može funkcionirati kakav jeste, da definitivno Dejton mora doživjeti promjene. Rezolucija nudi jedan federalni okvir, federalno ustrojstvo, a taj federalni ustroj bi jamčio suverenost konstitutivnim narodima. Ja mislim da bi jedino taj i takav ustroj bi očuvao cjelovitost bh. države. Sigurna da bi jedan novi ustroj koji Rezolucija i predlaže i nudi, i ona poziva BiH, odnosno one koji vode tu državu, na jedno drugo promišljanje kako i na koji način mogu se pokrenuti sa mrtve točke, tako da bi svi, nadam se, bili zadovoljni, sva tri njezina konstitutivna naroda - ali u isto vrijeme da zaista zaživi jedan mehanizam zaštite manjinskih prava, tako da više nikad gospodin Sejdić niti gospodin Finci ne bi došli na sud.
RSE: Koju još poruku izdvajate iz predloženog, federalnog principa uređenja BiH?
Bušić: Ne smije se razvijati niti separatizmi jednih koji se hoće totalno odvajati, niti unitarizmi drugih koji žele jednostavno utopiti druge u sebe. Jer imate s jedne strane stvarno unitarizam koji očito postoji u bošnjačkom dijelu, i imate separatizam u srpskom dijelu. Rezolucija daje određene naputke i želje EU kako i na koji način bi htjela vidjeti BiH da bi ona jednom bila punopravna članica. Ali, nažalost, po ovakvim uvjetima ili zbog načina gdje se apsolutno ništa ne može dogovoriti, mogu vam reći da ljudi skoro dižu ruke.
RSE: Vi ste takođe nedavno izrazili nezadovoljstvo odgovorom povjerenika za proširenje Štefana Filea o tome šta EU čini da zaštiti prava manjina i najmalobrojnijeg konstitutivnog, hrvatskog naroda u BiH.
Bušić: U svakom slučaju ja sam dobila odgovor na to pitanje da bh. Hrvati u toj zemlji uživaju visoku razinu zaštite. A nekako sam očekivala konkretniji odgovor. Odgovor je bio dosta općenite naravi i, zapravo, nije mi odgovorio na moje pitanje koje sam ja postavila. Najviše me zasmetalo što je on rekao bosanski Hrvati - na koncu konca, mi smo Hrvati iz BiH, i to su Hrvati i iz Hercegovine i iz Bosne svakako, i da uživaju visoku razinu zaštite zbog statusa jednog od konstitutivnih naroda. Mislim da je moje pitanje tražilo malo konkretniji odgovor.