Paket ustavnih promjena koje su bosanskohercegovačkim političarima ponudili predstavnici Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država sadrži niz promjena na državnom nivou vlasti.
Svaka alternativa bolja je od postojećeg stanja, smatraju analitičari. Kao posebno bitnu izdvajaju insistiranje da država preuzme nadležnosti koje su neophodne za pristupanje evroatlantskim integracijama.
Najveće promjene doživjela bi institucija Predsjedništva BiH. Prema evropsko - američkom prijedlogu, umjesto tri člana koji se rotiraju bio bi jedan predsjednik sa dva zamjenika. Ovakav prijedlog je, smatra profesor ustavnog prava iz Sarajeva Kasim Trnka, bliži konceptu parlamentarne demokratije:
„U kome takav šef države ima manje-više reprezentativne i protokolarne funkcije. I jako je dobro, također, što se insistira da BiH preuzima neke dodatne nadležnosti, a posebno one koje su neophodne radi pristupanja euroatlantskim integracijama. I u svakom slučaju, kad se sve sabere, još uvijek je bolje da se naprave ovi koraci nego da ostane status quo.“
Pravni ekspert iz Banje Luke Miroslav Mikeš ima drugačije mišljenje kada je riječ o izboru predsjednika. Prema ponuđenom prijedlogu njega bi birao Parlament. Ne bi bio biran, kao što je to bio slučaj do sada, na neposrednim izborima:
„Jedino što ja mislim to je da treba da ostane da budu neposredni izbori, a ne da Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH bira predsjednika, zato što je neuporedivo demokratskije da to direktno narod radi.“
Ponuđena rješenja ubrzavaju donošenje zakona
Značajne izmjene predviđene su i u postojećem Vijeću ministra BiH, ali i u državnom Parlamentu. Umjesto Vijeća ministara bila bi Vlada na čelu sa premijerom i tri nova ministarastva - okoliša, poljoprivrede te nauke i tehnologije. Dom naroda državnog Parlamenta više ne bi imao zakonodavnu ulogu.
Profesor iz Mostara Nurko Pobrić smatra da ponuđena rješenja racionaliziraju i ubrzavaju proces donošenja zakona i odluka u Parlamentu:
„Meni se, recimo, dopada situacija sa Domom naroda - da to nije poseban dom koji ima ista ovlaštenja u donošenju zakona kao Predstavnički dom, a u osnovi da zadržava onu funkciju koju je on u suštini imao i dosad, tj. da odlučuje u onim stvarima samo kada se postavi pitanje tzv. vitalnog nacionalnog interesa.“
Za poslanika u državnom Parlamentu Martina Raguža predložena rješenja za Dom naroda državnog Parlamenta nisu idealna. Smatra da je u američko - evropskom paketu mnogo dobrih stvari koje mogu biti iskorištene u budućim ustavni promjenama, ali da se na prijedlogu za Parlament mora još raditi:
„Tu je najveći zahvat u paketu i najveća jedna radikalna promjena koja, naravno, zahtijeva ozbiljnu ekspertizu i to je ono što u ovom trenutku najviše tangira hrvatske predstavnike, zato što se od dvodomne strukture Parlamenta, znači od Zastupničkog doma i Doma naroda, hoće dovesti i, ustvari, napraviti jednodomna struktura. I oko toga su i najviša sporenja i mislim da će se tu tražiti u narednom periodu s ovim ekspretskim timovima mogućnost da se dođe do prihvatljivog rješenja za sviju.“
Politika sve ili ništa dovodi do ništa
Pravni ekspert iz Banje Luke Miroslav Mikeš kaže da je najbitnije racionalizovati rad izvršne vlasti u BiH:
„Prije svega mislim na Savjet ministara - da li će on biti u formi poboljšanog Savjeta ministara ili klasične vlade, to je po meni sekundarno. Bitno je da ta vlast rješava ekonomske i socijalne probleme, da se izgrađuju autoputevi, bolnice, škole i sve ostalo što treba da radi vlada, a ne kao sadašnji Savjet ministara koji se bavi opstrukcijama i političkim pitanjima.“
Tok takozvanih butmirskih razgovora zasada, makar prema onome dostupnom javnosti, je bez bitnijeg pomaka. Većina političara ostala je na svojim čvrstim i nepomirljivim stavovima o budućem ustrojstvu BiH.
Jedan od malobrojnih spremnih na kompromis bio je lider SDA Sulejman Tihić. Za američko - evropski paket kaže:
„Ovaj puta smo dobili jedan dosta uređen, korektan paket koji je značio jaču državu BiH, koji je značio efikasnije, funkcionalnije institucije, uvođenje funkcije predsjednika, premijera, jedan jači Parlament, veće nadležnosti države. Međutim, zbog toga što taj paket nije obuhvatio sve ono što bismo mi željeli, neki su odbili i ovo što je ponuđeno. Rezultat i onih tzv. idealnih rješenja, maksimalističkih ciljeva i onih koji nisu za promjene jeste isti - rezultat i jedne i druge politike jeste status quo, jeste nula, jeste ništa. Politika sve ili ništa dovodi do ništa.“
Svaka alternativa bolja je od postojećeg stanja, smatraju analitičari. Kao posebno bitnu izdvajaju insistiranje da država preuzme nadležnosti koje su neophodne za pristupanje evroatlantskim integracijama.
Najveće promjene doživjela bi institucija Predsjedništva BiH. Prema evropsko - američkom prijedlogu, umjesto tri člana koji se rotiraju bio bi jedan predsjednik sa dva zamjenika. Ovakav prijedlog je, smatra profesor ustavnog prava iz Sarajeva Kasim Trnka, bliži konceptu parlamentarne demokratije:
„U kome takav šef države ima manje-više reprezentativne i protokolarne funkcije. I jako je dobro, također, što se insistira da BiH preuzima neke dodatne nadležnosti, a posebno one koje su neophodne radi pristupanja euroatlantskim integracijama. I u svakom slučaju, kad se sve sabere, još uvijek je bolje da se naprave ovi koraci nego da ostane status quo.“
Pravni ekspert iz Banje Luke Miroslav Mikeš ima drugačije mišljenje kada je riječ o izboru predsjednika. Prema ponuđenom prijedlogu njega bi birao Parlament. Ne bi bio biran, kao što je to bio slučaj do sada, na neposrednim izborima:
„Jedino što ja mislim to je da treba da ostane da budu neposredni izbori, a ne da Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH bira predsjednika, zato što je neuporedivo demokratskije da to direktno narod radi.“
Ponuđena rješenja ubrzavaju donošenje zakona
Značajne izmjene predviđene su i u postojećem Vijeću ministra BiH, ali i u državnom Parlamentu. Umjesto Vijeća ministara bila bi Vlada na čelu sa premijerom i tri nova ministarastva - okoliša, poljoprivrede te nauke i tehnologije. Dom naroda državnog Parlamenta više ne bi imao zakonodavnu ulogu.
Profesor iz Mostara Nurko Pobrić smatra da ponuđena rješenja racionaliziraju i ubrzavaju proces donošenja zakona i odluka u Parlamentu:
„Meni se, recimo, dopada situacija sa Domom naroda - da to nije poseban dom koji ima ista ovlaštenja u donošenju zakona kao Predstavnički dom, a u osnovi da zadržava onu funkciju koju je on u suštini imao i dosad, tj. da odlučuje u onim stvarima samo kada se postavi pitanje tzv. vitalnog nacionalnog interesa.“
Za poslanika u državnom Parlamentu Martina Raguža predložena rješenja za Dom naroda državnog Parlamenta nisu idealna. Smatra da je u američko - evropskom paketu mnogo dobrih stvari koje mogu biti iskorištene u budućim ustavni promjenama, ali da se na prijedlogu za Parlament mora još raditi:
„Tu je najveći zahvat u paketu i najveća jedna radikalna promjena koja, naravno, zahtijeva ozbiljnu ekspertizu i to je ono što u ovom trenutku najviše tangira hrvatske predstavnike, zato što se od dvodomne strukture Parlamenta, znači od Zastupničkog doma i Doma naroda, hoće dovesti i, ustvari, napraviti jednodomna struktura. I oko toga su i najviša sporenja i mislim da će se tu tražiti u narednom periodu s ovim ekspretskim timovima mogućnost da se dođe do prihvatljivog rješenja za sviju.“
Politika sve ili ništa dovodi do ništa
Pravni ekspert iz Banje Luke Miroslav Mikeš kaže da je najbitnije racionalizovati rad izvršne vlasti u BiH:
„Prije svega mislim na Savjet ministara - da li će on biti u formi poboljšanog Savjeta ministara ili klasične vlade, to je po meni sekundarno. Bitno je da ta vlast rješava ekonomske i socijalne probleme, da se izgrađuju autoputevi, bolnice, škole i sve ostalo što treba da radi vlada, a ne kao sadašnji Savjet ministara koji se bavi opstrukcijama i političkim pitanjima.“
Tok takozvanih butmirskih razgovora zasada, makar prema onome dostupnom javnosti, je bez bitnijeg pomaka. Većina političara ostala je na svojim čvrstim i nepomirljivim stavovima o budućem ustrojstvu BiH.
Jedan od malobrojnih spremnih na kompromis bio je lider SDA Sulejman Tihić. Za američko - evropski paket kaže:
„Ovaj puta smo dobili jedan dosta uređen, korektan paket koji je značio jaču državu BiH, koji je značio efikasnije, funkcionalnije institucije, uvođenje funkcije predsjednika, premijera, jedan jači Parlament, veće nadležnosti države. Međutim, zbog toga što taj paket nije obuhvatio sve ono što bismo mi željeli, neki su odbili i ovo što je ponuđeno. Rezultat i onih tzv. idealnih rješenja, maksimalističkih ciljeva i onih koji nisu za promjene jeste isti - rezultat i jedne i druge politike jeste status quo, jeste nula, jeste ništa. Politika sve ili ništa dovodi do ništa.“