U proteklih sedam dana, od Butmirskog sastanka do danas, niz je razgovora održano sa svim političkim akterima u BiH, ali i u Srbiji, oko trenutne političke situacije i mogućnosti oslobađanja BiH iz pat pozicije u kojoj se našla u vrijeme kada susjedi grabe velikim koracima ka EU.
Iako se pouzdano ne može reći šta će se tačno naći na stolu bh. političkih lidera sa predstavnicima američke administracije i EU na drugom sastanku zakazanom za 20. oktobar, iz ovosedmičnih izjava može se naslutiti da će ključne izmjene Ustava koje bi omogućile efikasniju državu sačekati neka bolja vremena.
Međunarodni zvaničnici najavili su da će se pred bh. liderima na narednom sastanku 20. novembra naći paket ustavnih promjena kojim bi trebalo pojačati efikasnost rada Parlamenta i izvršne vlasti u BiH. No, među njima neće biti ukidanje entitetskog glasanja. Američki ambasador u BiH Čarls Ingliš u intervjuu banjalučkoj Alternativnoj televiziji rekao je kako nije vrijeme za ukidanje entitetskog glasanja jer dogovor o tome nije moguće postići.
Stavovi bh. političara, istina, i dalje su dijametralno suprotni. Dok stranke iz Federacije smatraju da bez ukidanja ili barem reduciranja entitetskog glasanja nema izlaska iz pat pozicije jer zakone nije moguće usvajati, stranke iz RS protive se tome ubjeđujući građane RS da bi se ukidanjem entitetskog glasanja dovela u pitanje RS.
I Evropska komisija ocijenila je u redovnom izvještaju o napretku BiH kako je najveći problem za funkcionisanje države upravo entitetsko glasanje. No, šef misije Dimitris Kurkulas danas kaže kako ukidanje tog glasanja i nije uslov:
„Mi smo to samo naveli kao činjenicu da vrlo česta upotreba entitetskog glasanja spriječava donošenje zakona u BiH.“
Lider SDA Sulejman Tihić dijelio je mišljenje sa koalicionim partnerom Harisom Silajdžićem da se entitetsko glasanje treba ukinuti, no na ovosedmičnom sastanku sa Zvonkom Jurišićem, predsjednikom partije Đapić - Jurišić, iznio je stav da bi barem bilo neophodno uvesti instrument deblokade kako glasanje ne bi bilo i u narednom periodu kočničar funkcionalne BiH. Tihić je o tome danas razgovarao i sa liderom HDZ-a u BiH, na prvom sastanku nakon kraha prudske trojke:
„Ukoliko ništa ne uradimo kad je u pitanju entitetsko glasanje, onda nismo uradili ono što je svrha reforme - efikasnije i funkcionalnije institucije. Ključ problema u funkcionisanju institucije jeste entitetski veto. Moraju se naći mehanizmi da se taj veto deblokira, u najmanju ruku.“
Zajednički nastup HDZ-a i SNSD-a
Lider HDZ-a Dragan Čović, iako je proteklih mjeseci svoje stavove usaglašavao uglavnom sa Miloradom Dodikom, nakon sastanka s Tihićem optimistično je najavio zajednički nastup u narednim pregovorima ove dvije stranke:
„Mi oko ustavnih promjena možemo sada razgovarati o jako puno detalja - o nadležnostima, gdje nemamo ja mislim skoro nikakvih razlika u pristupu, o funkcioniranju Parlamenta. I oko toga mi također imamo svoj stav danas na Nacionalnom vijeću. Ja sam obećao gospodinu Tihiću da ćemo preko vikenda dostaviti vrlo precizno, da ne bude različitih tumačenja, ta naša stajališta - i kako zaštititi poziciju jednog, drugog i trećeg naroda. Kad bismo sada ulazili u detalje, mogli bismo kazati da u 90 posto potpuno identično razmišljamo o jednoj, drugoj, trećoj strukturi kad je u pitanju ova razina Ustava.“
A za šurovanje s Dodikom Čović odgovara:
„Nikad ja nisam bio bliži Miloradu nego što sam sad Sulejmanu.“
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik kategoričan je da ni ustavne promjene, bar u ovom trenutku, ne mogu biti uvjet za zatvaranje Ureda visokog predstavnika, te da se ne mogu desiti pod medijatorstvom međunarodne zajednice, bez obzira na njihove dobre namjere:
„Što se nas tiče u RS, o njemu nećemo da diskutujemo. Slažem se da EK može da ukaže na činjenice vezano za određene procedure. Na kraju-krajeva, nije samo EK rekla da je bilo zloupotrebe entitetskog glasanja, nego su to rekli i neki lideri iz RS, što je vjerovatno poslužilo kao osnova za ovakav stav. Ali u svakom slučaju, pravo je EK da to procijeni, kao i naše da bez odlaganja upotrijebimo entitetsko glasanje u svakoj situaciji kada mi procijenimo da je to treba da učinimo. I to ćemo nastaviti da radimo i ubuduće.“
Međunarodna zajednica neće nametati rješenja
Međunardoni zvaničnici razgovarali su i sa predstavnicima manjih stranaka koje ne učestvuju na butmirskim pregovorima, između ostalog i o tome kako oni vide rješenje problema entitetskog glasanja, kaže Rifet Dolić iz DNZ-a:
„Prema podacima kojima ja raspolažem blizu 200 što zakona, što drugih rješenja u ove tri godine mandata ove Parlamentarne skupštine je propalo ili nije dobilo podršku Parlamenta zbog entitetskog glasanja. Ambasadori su bili suzdržani o tom pitanju iako su rekli da je to jedno od ključnih problema da se dobije efikasnija i funkcionalnija vlast u BiH.“
Ambasador Švedske u BiH, zemlje koja predsjedava EU, Boose Hedberg poručio je domaćim liderima da međunarodna zajednica neće nametati nikakva rješenja, nego će ponuditi rješenje koje mogu prihvatiti ili odbaciti.
Predstavnici međunarodne zajednice, ali i regiona željeli su vidjeti koliko su bh. lideri spremni na kompromis. Tako je premijerka Republike Hrvatske Jadranka Kosor pozvala Dragana Čovića da je upozna sa stavovima predstavnika hrvatskog naroda u BiH, ali Čović kaže kako smatra da se budućnost treba graditi u ovoj zemlji:
„Mi prije svega trebamo sebi pomoći da napravimo sebi BiH.“
Zvanični Beograd, također, želi da zna da li su predstavnici RS i u kojoj meri spremni na kompromisna rešenja koja bi BiH vodila ka evropskim integracijama. Otuda i poziv političkim liderima iz RS da dođu na sastanak kod predsjednika Srbije Borisa Tadića.
Iako se pouzdano ne može reći šta će se tačno naći na stolu bh. političkih lidera sa predstavnicima američke administracije i EU na drugom sastanku zakazanom za 20. oktobar, iz ovosedmičnih izjava može se naslutiti da će ključne izmjene Ustava koje bi omogućile efikasniju državu sačekati neka bolja vremena.
Međunarodni zvaničnici najavili su da će se pred bh. liderima na narednom sastanku 20. novembra naći paket ustavnih promjena kojim bi trebalo pojačati efikasnost rada Parlamenta i izvršne vlasti u BiH. No, među njima neće biti ukidanje entitetskog glasanja. Američki ambasador u BiH Čarls Ingliš u intervjuu banjalučkoj Alternativnoj televiziji rekao je kako nije vrijeme za ukidanje entitetskog glasanja jer dogovor o tome nije moguće postići.
Stavovi bh. političara, istina, i dalje su dijametralno suprotni. Dok stranke iz Federacije smatraju da bez ukidanja ili barem reduciranja entitetskog glasanja nema izlaska iz pat pozicije jer zakone nije moguće usvajati, stranke iz RS protive se tome ubjeđujući građane RS da bi se ukidanjem entitetskog glasanja dovela u pitanje RS.
I Evropska komisija ocijenila je u redovnom izvještaju o napretku BiH kako je najveći problem za funkcionisanje države upravo entitetsko glasanje. No, šef misije Dimitris Kurkulas danas kaže kako ukidanje tog glasanja i nije uslov:
„Mi smo to samo naveli kao činjenicu da vrlo česta upotreba entitetskog glasanja spriječava donošenje zakona u BiH.“
Lider SDA Sulejman Tihić dijelio je mišljenje sa koalicionim partnerom Harisom Silajdžićem da se entitetsko glasanje treba ukinuti, no na ovosedmičnom sastanku sa Zvonkom Jurišićem, predsjednikom partije Đapić - Jurišić, iznio je stav da bi barem bilo neophodno uvesti instrument deblokade kako glasanje ne bi bilo i u narednom periodu kočničar funkcionalne BiH. Tihić je o tome danas razgovarao i sa liderom HDZ-a u BiH, na prvom sastanku nakon kraha prudske trojke:
„Ukoliko ništa ne uradimo kad je u pitanju entitetsko glasanje, onda nismo uradili ono što je svrha reforme - efikasnije i funkcionalnije institucije. Ključ problema u funkcionisanju institucije jeste entitetski veto. Moraju se naći mehanizmi da se taj veto deblokira, u najmanju ruku.“
Zajednički nastup HDZ-a i SNSD-a
Lider HDZ-a Dragan Čović, iako je proteklih mjeseci svoje stavove usaglašavao uglavnom sa Miloradom Dodikom, nakon sastanka s Tihićem optimistično je najavio zajednički nastup u narednim pregovorima ove dvije stranke:
„Mi oko ustavnih promjena možemo sada razgovarati o jako puno detalja - o nadležnostima, gdje nemamo ja mislim skoro nikakvih razlika u pristupu, o funkcioniranju Parlamenta. I oko toga mi također imamo svoj stav danas na Nacionalnom vijeću. Ja sam obećao gospodinu Tihiću da ćemo preko vikenda dostaviti vrlo precizno, da ne bude različitih tumačenja, ta naša stajališta - i kako zaštititi poziciju jednog, drugog i trećeg naroda. Kad bismo sada ulazili u detalje, mogli bismo kazati da u 90 posto potpuno identično razmišljamo o jednoj, drugoj, trećoj strukturi kad je u pitanju ova razina Ustava.“
A za šurovanje s Dodikom Čović odgovara:
„Nikad ja nisam bio bliži Miloradu nego što sam sad Sulejmanu.“
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik kategoričan je da ni ustavne promjene, bar u ovom trenutku, ne mogu biti uvjet za zatvaranje Ureda visokog predstavnika, te da se ne mogu desiti pod medijatorstvom međunarodne zajednice, bez obzira na njihove dobre namjere:
„Što se nas tiče u RS, o njemu nećemo da diskutujemo. Slažem se da EK može da ukaže na činjenice vezano za određene procedure. Na kraju-krajeva, nije samo EK rekla da je bilo zloupotrebe entitetskog glasanja, nego su to rekli i neki lideri iz RS, što je vjerovatno poslužilo kao osnova za ovakav stav. Ali u svakom slučaju, pravo je EK da to procijeni, kao i naše da bez odlaganja upotrijebimo entitetsko glasanje u svakoj situaciji kada mi procijenimo da je to treba da učinimo. I to ćemo nastaviti da radimo i ubuduće.“
Međunarodna zajednica neće nametati rješenja
Međunardoni zvaničnici razgovarali su i sa predstavnicima manjih stranaka koje ne učestvuju na butmirskim pregovorima, između ostalog i o tome kako oni vide rješenje problema entitetskog glasanja, kaže Rifet Dolić iz DNZ-a:
„Prema podacima kojima ja raspolažem blizu 200 što zakona, što drugih rješenja u ove tri godine mandata ove Parlamentarne skupštine je propalo ili nije dobilo podršku Parlamenta zbog entitetskog glasanja. Ambasadori su bili suzdržani o tom pitanju iako su rekli da je to jedno od ključnih problema da se dobije efikasnija i funkcionalnija vlast u BiH.“
Ambasador Švedske u BiH, zemlje koja predsjedava EU, Boose Hedberg poručio je domaćim liderima da međunarodna zajednica neće nametati nikakva rješenja, nego će ponuditi rješenje koje mogu prihvatiti ili odbaciti.
Predstavnici međunarodne zajednice, ali i regiona željeli su vidjeti koliko su bh. lideri spremni na kompromis. Tako je premijerka Republike Hrvatske Jadranka Kosor pozvala Dragana Čovića da je upozna sa stavovima predstavnika hrvatskog naroda u BiH, ali Čović kaže kako smatra da se budućnost treba graditi u ovoj zemlji:
„Mi prije svega trebamo sebi pomoći da napravimo sebi BiH.“
Zvanični Beograd, također, želi da zna da li su predstavnici RS i u kojoj meri spremni na kompromisna rešenja koja bi BiH vodila ka evropskim integracijama. Otuda i poziv političkim liderima iz RS da dođu na sastanak kod predsjednika Srbije Borisa Tadića.