Pišu: Georgi Angelov i Tony Wesolowsky
Sa zalihama oružja iz sovjetske ere, Bugarska, koja ima značajnu industriju oružja, mogla bi da bude ključni saveznik Ukrajine, obučene i opremljene upravo takvim naoružanjem u ratu nakon invazije ruskih snaga.
Međutim, s obzirom na to da je parlament sada raspušten uoči glasanja 2. aprila, odnosno petih prijevremenih izbora u dvije godine usred političke neizvjesnosti, privremena vlada koju je imenovao prokremljski predsjednik Rumen Radev, nije raspoložena da pruži tu vrstu pomoći Kijevu, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Radev, bivši pilot vazduhoplovnih snaga, ponovio je svoj stav 21. marta kada se usprotivio pridruživanju desetak zemalja Evropske unije (EU) koje namjeravaju da isporuče Ukrajini najmanje milion artiljerijskih granata u narednih godinu dana.
"Bugarska ne podržava i nije dio opšte akcije isporuke granata Ukrajini", rekao je Radev. "Naša zemlja će podržati evropske diplomatske napore za obnovu mira."
Radev je također dodao da Bugarska neće isporučivati borbene avione, proturaketne odbrambene sisteme ili tenkove Ukrajini sve dok je sadašnja privremena vlada na vlasti.
Radev, zajedno s Dimitrom Stojanovim, privremenim bugarskim ministrom odbrane, nedavno je izjavio da bi prebacivanje dijelova bugarskih vojnih zaliha, uključujući tenkove i mlaznjake iz sovjetske ere ili sisteme protivvazdušne odbrane S-300, oslabilo odbranu same zemlje, tvrde analitičari.
Bugarski predsjednik Rumen Radev
Čini se da Sofija također odbija ponudu iz Vašingtona: donirajte naoružanje iz sovjetske ere Ukrajini i Sjedinjene Države će ga zamijeniti modernim sistemima ili novcem. Slovačka i Grčka su dvije države NATO-a koje će prihvatiti tu ponudu.
Prednosti tog ugovora bile su očigledne 22. marta kada je slovački ministar odbrane Jaroslav Nad objavio da su Sjedinjene Države ponudile Slovačkoj prodaju 12 novih helikoptera Bell AH-1Z Viper uz dvotrećinski popust nakon što je Bratislava poslala svoje 'penzionisane' borbene avione MiG-29 u Ukrajinu.
Pročitajte i ovo: Slovačka isporučila Ukrajini četiri borbena aviona MiG-29Bugarska svakako treba modernizaciju svojih oružanih snaga, tvrdi Atanas Zaprjanov, bivši zamjenik bugarskog ministra odbrane, tvrdeći da je veliki dio njenih zaliha ionako blizu stavljanja van pogona. "Garantujem vam da će se za pet godina, zapamtite šta kažem, reći da je ovo staro željezo beskorisno i da ga moramo baciti i kupiti novo", rekao je Zaprjanov Bugarskom servisu RSE.
U parlamentu, protivljenje pomoći ukrajinskoj vojsci došlo je upravo od Bugarske socijalističke stranke (BSP) i krajnje desne stranke Preporod. Čak ni prozapadna vlada koju je vodio Kiril Petkov, koji je bio na vlasti od decembra 2021. do jula 2022., nije bila u stanju da sa svojim koalicionim partnerima to nadvlada.
U maju 2022. parlament je glasao samo za popravak ukrajinske vojne opreme u fabrikama u Bugarskoj, odbivši ponudu vlade da Kijevu pošalje paket oružja.
Međutim, do decembra 2022. prozapadna frakcija uspjela je dobiti odobrenje za prvi paket naoružanja za Ukrajinu, iako ne i tešku opremu. Popis oružja u tom paketu bio je povjerljiv, ali su vladini zvaničnici rekli da će Sofija uglavnom poslati lako naoružanje i municiju.
Do tada su Bugarska, zajedno s Mađarskom koju vodi premijer Viktor Orban, naklonjen Kremlju, bile jedine dvije članice EU koje su odbile molbe Ukrajine za slanje vojne pomoći.
Tajnovita vojna pomoć
Međutim, iza kulisa Bugarska je vjerovatno radila mnogo više. Petkov je nedavno rekao da je Bugarska tajno snabdijevala Ukrajinu municijom i prijeko potrebnim dizelskim gorivom u prvim mjesecima nakon što je Rusija pokrenula svoju invaziju 24. februara 2022.
Prošlog juna je Aleksandar Mihajlov, tadašnji direktor Kinteksa, državne kompanije za trgovinu oružjem i municijom, rekao da je Bugarska poslala 4.200 tona oružja u Ukrajinu preko Poljske.
Ti napori za vojnu pomoć Ukrajini mogu djelimično objasniti niz eksplozija u skladištima municije u Bugarskoj posljednjih godina zbog sumnji u rusku špijunažu, otkrila je posebna istraga RSE.
Međutim, službeno, prema izvještaju njemačkog Instituta za svjetsku ekonomiju Kiel, koji je pratio razne oblike vanjske pomoći Ukrajini, bugarsko ministarstvo odbrane isporučivalo je Ukrajini kacige, prsluke, komplete prve pomoći, zimsku odjeću i čizme u vojnoj opremi prije nego što je parlament odobrio isporuke oružja u decembru 2022.
Glasanje u decembru bi moglo ukazivati na mogući zaokret Sofije, ali to se čini malo vjerovatnim s raspuštanjem parlamenta i Radevom, koji je osvojio drugi predsjednički mandat u novembru 2021. uz podršku BSP-a i zasad je čvrsto na vlasti.
Bugarska ima uspješnu industriju oružja, šestu po veličini u Evropi, a specijalizirana je za proizvodnju i modernizaciju sistema oružja iz sovjetske ere. U 2021. domaća proizvodnja oružja generisala je više od milijarde leva (gotovo 550 miliona dolara), dok je veliki dio te proizvodnje bio namijenjen drugim zemljama NATO-a, kao i državama u Africi i Aziji.
Agencija Rojters (Reuters) je u novembru 2022. izvijestila da su fabrike oružja u istočnoj i centralnoj Evropi "izbacivale oružje, municiju i druge vojne zalihe tempom koji nije (viđen) od Hladnog rata kako bi pomogle u pružanju pomoći protiv invazije ruskih snaga".
SAD pružaju ruku pomoći
Vašington je 6. januara najavio novu vojnu pomoć od 682 miliona dolara za "evropske partnere i saveznike kako bi pomogli u stimulisanju i dopunjavanju donacija vojne opreme Ukrajini".
Ne samo da bi Bugarska mogla iskoristiti taj fond za modernizaciju svoje vojske u zamjenu za slanje nekih svojih starijih sistema u Ukrajinu, već je ranije u oktobru 2022. američka ambasada u Bugarskoj najavila gotovo 40 miliona dolara u okviru sličnog programa samo za tu balkansku zemlju.
U decembru 2022. američka delegacija stigla je u Sofiju na razgovore o mogućim isporukama bugarskog oružja Ukrajini. Konkretno, američki zvaničnici ponudili su neprecizirane američke sisteme naoružanja u zamjenu za slanje bugarskog protuvazdušnog odbrambenog sistema S-300 Ukrajini.
Takav zahtjev SAD navodno je iznio američki ministar odbrane Lojd Ostin (Lloyd Austin) kada je posjetio Sofiju 19. marta 2022., ali bez uspjeha.
Ovaj put su američki zvaničnici navodno ponudili više od 240 miliona dolara finansijskih podsticaja kako bi uvjerili svog bugarskog kolegu, rekli su izvori, koji su upoznati s razgovorima, za Bugarski servis RSE.
Bugarsko ministarstvo odbrane nije odgovorilo na pitanja RSE o tome da li je izrazilo interes za učestvovanje u onome što je formalno poznato kao Vašingtonski program finansiranja strane vojske (FMF).
Američki Stejt department također je odbio da saopšti da li su bugarski zvaničnici izrazili interes za program.
Bugarska i dalje ima neke lovce MiG-29, koje druge zemlje poklanjaju Ukrajini.
Radev je rekao da će ako Ukrajini donira neke od svojih raketnih sistema iz sovjetske ere kao što su S-300 i S-200, kao i vojne avione MiG-29 i Su-25 i tenkove T-72, Bugarskoj trebati zamjene.
"Kao vrhovni komandant oružanih snaga, dužan sam insistirati na tome da odbrambeni potencijal bugarske vojske ne oslabi u ovoj složenoj situaciji, već naprotiv, mora se održati i razvijati", obećao je Radev.
Međutim, čini se da bugarski visoki zvaničnici ignorišu zlatnu priliku da modernizuju svoju vojsku uz velikodušnu pomoć Vašingtona, rekao je Zaprjanov.
"Od ove milijarde (u američkim dolarima vojne pomoći najavljene u septembru 2022. u okviru FMF-a), bugarska vlada bi dobila novac da kupi šta god želi", rekao je Zaprjanov za RSE.
Slovačka bi mogla poslužiti kao obrazac za Bugarsku, istaknuo je Zaprjanov. Naime, Slovačka je 17. marta najavila da će poslati svih 13 svojih aviona MiG-29 u Ukrajinu neodređenog datuma. Zauzvrat, SAD će kompenzirati transfer sa 745 miliona dolara u odbrambenom materijalu, dok će EU obezbijediti 200 miliona eura.
Kad bi Bugarska snabdijevala Ukrajinu svojim sistemom S-300, dobila bi ne samo sredstva za modernije oružje, već bi i zaštitila svoje nebo raketnim sistemima Patriot u sklopu NATO misije vazdušne zaštite kao što je učinjeno u Slovačkoj, rekao je Zaprjanov, naglasivši da je to biti situacija u kojoj svi dobivaju.
Osim toga, zastarjeli sistemi S-300 na koje se Bugarska sada oslanja bit će stavljeni van upotrebe za dvije ili tri godine, tvrdi Zaprjanov. Preostali mlazni avioni MiG, prijavljeni pod brojem 4 ili 5, mogli bi biti povučeni iz upotrebe već do kraja ove godine.