Bugari biraju poslanike, uz male šanse da će se politički zastoj prevazići

Glasanje na jednom od biračkih mjesta u Sofiji, 27. oktobar 2024.

Bugari su izašli na birališta na sedme parlamentarne izbore u četiri godine 27. oktobra, uz slabe nade da će okončati politički zastoj u najsiromašnijoj državi Evropske unije (EU).

Odaziv birača u zemlji od 11 sati iznosio je 9,55 posto, saopštila je Centralna izborna komisija (CIK). Na prethodnim izborima u junu izlaznost birača u isto vrijeme iznosila je 8,34 posto.

Glasanje je počelo u 7 sati ujutro po lokalnom vremenu i završiće se u 20 sati.

Uoči glasanja, anketa Gallup Internationala Balkans koju je objavio Bugarski nacionalni radio sugeriše da nijedna stranka neće osvojiti parlamentarnu većinu.

Očekivalo se da će GERB desnog centra bivšeg premijera Bojka Borisova biti najveći dobitnik glasova sa oko 26 posto glasova. Međutim, stranka bi vjerovatno naišla na poteškoće u pronalaženju partnera u vlasti, što bi stvorilo teren za produžene koalicione pregovore.

Gallupova anketa je dala reformističkom PP (Nastavljamo promjenu) 16,2 posto, a proruskoj, krajnje desničarskoj stranci Preporod 14,9 posto glasova. Za izbore su prijavljene ukupno 22 stranke i devet koalicija.

Pročitajte i ovo:

Najmoćniji oligarh Bugarske možda gubi moć i uticajBugarski desničari snažno guraju zakon o 'stranim agentima'Prelazna vlada u Bugarskoj do izbora 27. oktobra, sedmih u tri godine

Bugarska nije mogla uspostaviti stabilnu vladu otkako su veliki antikorupcijski protesti srušili Borisovljev kabinet 2020. Od tada, šest izbora nije uspjelo prekinuti političku blokadu.

Posljednji izbori u junu bili su neubjedljivi, jer političari tri puta nisu uspjeli da sastave koalicionu vladu.

Glasanje na junskim izborima označilo je najniži nivo izlaznosti birača ikada zabilježen u postkomunističkoj Bugarskoj, samo 34 posto.

Očekuje se da će izlaznost birača biti još niža na izborima 27. oktobra, a Gallupovo istraživanje predviđa da će na glasačka mjesta izaći samo 31 posto građana s pravom glasa.

U avgustu je predsednik Rumen Radev prihvatio predloženi kabinet vršioca dužnosti premijera Dimitra Glavčeva, dajući privremenu vladu Bugarskoj, pogođenoj siromaštvom i korupcijom.

Glavčev je imenovan za privremenog premijera nakon što je vlada pala u martu pod sličnim okolnostima.

Nakon glasanja 27. oktobra Glavčev je rekao da glasa "za evropsku i stabilnu Bugarsku sa regularnom, stabilnom vladom koja poštuje Ustav zemlje i koja se rukovodi interesima naroda".