Zastupnički dom Parlamenta BiH odbio je prijedlog budžeta za 2010. godinu. Budžet mora biti usvojen do 31. decembra kako bi BiH dobila slijedeću tranšu kredita MMF-a.
Uprkos nizu primjedbi koji su dali zastupnici svih parlamentarnih stranaka na prijedlog budžeta, presudio je SNSD - a jedan od navedenih razloga je što je u Predsjedništvu BiH preglasan njihov član i povećana stavka za povratak izbjeglih i raseljenih. Još jednom entitetskim glasanjem država je dovedena u krizu.
Fiskalno vijeće BiH, koje čine državni, entitetski i ministar Brčko Distrikta, te nezavisni ekonomski stručnjaci, napravilo je okvirni prijedlog budžeta za narednu godinu u iznosu od milijardu i 28 miliona. Taj prijedlog Predsjedništvo je usvojilo u izmijenjenom obliku za 24,5 miliona za koliko je povećalo stavku predviđenu za povratak.
Problem nije što su povećana sredstva za povratak, jer su i takva opet manja za milion u odnosu na 2009. godinu, nego što se ta sredstva obezbjeđuju iz entitetskih budžeta.
„Mišljenja smo da je neophodno prihodovnu stranu svesti na nivo koji je bio predložen - dakle, da to bude milijarda i 28 miliona - i da se prihodom treba transferisati kao prihodovna strana budžeta entiteta“ kaže Lazar Prodanović iz SNSD.
Poređenja radi, Narodna skupština SRS sinoć je usvojila budžet za 2010. godinu u iznosu od 1,6 milijardi KM. Federacija još nije usvojila svoj, ali je ovogodišnji iznosio približno toliko. Dakle, 24,5 miliona više za državni budžet ne bi trebao biti problem jer su entitetski ionako veći za 60 posto.
No, da nije u pitanju samo ekonomski razlog dokazuje i izjava izvršnog sekretara SNSD-a Rajka Vasića, koji je otvoreno poručio da ova stranka neće dozvoliti usvajanje državnog budžeta do kraja godine.
„I to što je naš član Predsjedništva BiH preglasan bio je jasan znak da nešto nije u redu, da se ide sa nečim što je nerealno, prije svega, u ekonomskoj krizi i da se ide sa političkim varijantama nad ekonomijom“, smatra Vasić.
NEDOSTATAK SLUHA?
Njegova stranačka koleginica Milica Marković bila je mnogo oštrija u raspravi o budžetu upitavši zastupnike sjećaju li se šta se desilo kada su Srbi posljednji put preglasani, aludirajući na referendum za nezavisnu BiH iz 1991. godine nakon čega je počeo rat. Nakon toga entitetskim glasanjem budžet je oboren.
Takav nastup dovoljno jasno pokazuje koliko ove vlasti nemaju sluha za dogovor, kaže Žarko Papić, direktor Nezavisnog biro za humanitarna pitanja IBHI i dodaje:
„Ja mislim da naši predstavnici - politička elita definitivno ne razumije dubinu krize i moguće posljedice u BiH, niti razumije važnost tog čamca za spasavanje koji se zove krediti MMF-a i Svjetske banke.“
Dok se parlamentarci prepucavaju treba li za povratak 24 miliona više ili manje u narednoj godini, niko ne vodi računa o padu prihoda. Uprava za indirektno oporezivanje u ovoj godini ubrala je znatno manje sredstava u odnosu na prethodnu godinu.
Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave kaže:
„U toku ove godine su prihodi manji za oko deset odsto u odnosu na isti period prošle godine. Pad prihoda se većinom odnosi na gubitak prihoda od carina. Praktično su prepolovljeni prihodi od carina, i to je jedan od osnovnih razloga zbog kojeg je došlo do gubitka prihoda od indirektnih poreza koje prikuplja Uprava za indirektno oporezivanje.“
Ne treba zaboraviti ni činjenicu da je samo u ovoj godini bez posla ostalo 70.000 ljudi u BiH, što će se odraziti i na punjenje entitetskih budžeta u narednoj godini. Papić kaže kako tim prije neusvajanje budžeta do roka koji je obećan MMF-u dovodi ovu zemlju u jednu dramatičnu situaciju.
„Jer nije obična situacija usvajanje ili neusvajanje budžeta. To će veoma bitno uticati na odluke MMF-a o drugoj uplati sredstava koja su najavljena, a izostajanje te uplate bukvalno bi izazvalo u BiH katastrofalnu socijalnu i ekonomsku situaciju“, objašnjava Papić.
Prijedlog budžeta pao je na prvoj stepenici parlamentarne procedure, što znači da treba sačekati potpuno novi prijedlog, poslati ga Predsjedništvu na odobravanje, pa tek onda raspravljati o njemu u parlamentarnoj proceduri. Dakle, šanse da se budžet usvoji u planiranom roku kako bi se dobila obećana sredstva od MMF-a su vrlo male. A poslanici su izgleda zaboravili da su novac od MMF-a tražili upravo entiteti zbog deficita u vlastitim budžetima.
Uprkos nizu primjedbi koji su dali zastupnici svih parlamentarnih stranaka na prijedlog budžeta, presudio je SNSD - a jedan od navedenih razloga je što je u Predsjedništvu BiH preglasan njihov član i povećana stavka za povratak izbjeglih i raseljenih. Još jednom entitetskim glasanjem država je dovedena u krizu.
Fiskalno vijeće BiH, koje čine državni, entitetski i ministar Brčko Distrikta, te nezavisni ekonomski stručnjaci, napravilo je okvirni prijedlog budžeta za narednu godinu u iznosu od milijardu i 28 miliona. Taj prijedlog Predsjedništvo je usvojilo u izmijenjenom obliku za 24,5 miliona za koliko je povećalo stavku predviđenu za povratak.
Problem nije što su povećana sredstva za povratak, jer su i takva opet manja za milion u odnosu na 2009. godinu, nego što se ta sredstva obezbjeđuju iz entitetskih budžeta.
„Mišljenja smo da je neophodno prihodovnu stranu svesti na nivo koji je bio predložen - dakle, da to bude milijarda i 28 miliona - i da se prihodom treba transferisati kao prihodovna strana budžeta entiteta“ kaže Lazar Prodanović iz SNSD.
Poređenja radi, Narodna skupština SRS sinoć je usvojila budžet za 2010. godinu u iznosu od 1,6 milijardi KM. Federacija još nije usvojila svoj, ali je ovogodišnji iznosio približno toliko. Dakle, 24,5 miliona više za državni budžet ne bi trebao biti problem jer su entitetski ionako veći za 60 posto.
No, da nije u pitanju samo ekonomski razlog dokazuje i izjava izvršnog sekretara SNSD-a Rajka Vasića, koji je otvoreno poručio da ova stranka neće dozvoliti usvajanje državnog budžeta do kraja godine.
„I to što je naš član Predsjedništva BiH preglasan bio je jasan znak da nešto nije u redu, da se ide sa nečim što je nerealno, prije svega, u ekonomskoj krizi i da se ide sa političkim varijantama nad ekonomijom“, smatra Vasić.
NEDOSTATAK SLUHA?
Njegova stranačka koleginica Milica Marković bila je mnogo oštrija u raspravi o budžetu upitavši zastupnike sjećaju li se šta se desilo kada su Srbi posljednji put preglasani, aludirajući na referendum za nezavisnu BiH iz 1991. godine nakon čega je počeo rat. Nakon toga entitetskim glasanjem budžet je oboren.
Takav nastup dovoljno jasno pokazuje koliko ove vlasti nemaju sluha za dogovor, kaže Žarko Papić, direktor Nezavisnog biro za humanitarna pitanja IBHI i dodaje:
„Ja mislim da naši predstavnici - politička elita definitivno ne razumije dubinu krize i moguće posljedice u BiH, niti razumije važnost tog čamca za spasavanje koji se zove krediti MMF-a i Svjetske banke.“
Dok se parlamentarci prepucavaju treba li za povratak 24 miliona više ili manje u narednoj godini, niko ne vodi računa o padu prihoda. Uprava za indirektno oporezivanje u ovoj godini ubrala je znatno manje sredstava u odnosu na prethodnu godinu.
Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave kaže:
„U toku ove godine su prihodi manji za oko deset odsto u odnosu na isti period prošle godine. Pad prihoda se većinom odnosi na gubitak prihoda od carina. Praktično su prepolovljeni prihodi od carina, i to je jedan od osnovnih razloga zbog kojeg je došlo do gubitka prihoda od indirektnih poreza koje prikuplja Uprava za indirektno oporezivanje.“
Ne treba zaboraviti ni činjenicu da je samo u ovoj godini bez posla ostalo 70.000 ljudi u BiH, što će se odraziti i na punjenje entitetskih budžeta u narednoj godini. Papić kaže kako tim prije neusvajanje budžeta do roka koji je obećan MMF-u dovodi ovu zemlju u jednu dramatičnu situaciju.
„Jer nije obična situacija usvajanje ili neusvajanje budžeta. To će veoma bitno uticati na odluke MMF-a o drugoj uplati sredstava koja su najavljena, a izostajanje te uplate bukvalno bi izazvalo u BiH katastrofalnu socijalnu i ekonomsku situaciju“, objašnjava Papić.
Prijedlog budžeta pao je na prvoj stepenici parlamentarne procedure, što znači da treba sačekati potpuno novi prijedlog, poslati ga Predsjedništvu na odobravanje, pa tek onda raspravljati o njemu u parlamentarnoj proceduri. Dakle, šanse da se budžet usvoji u planiranom roku kako bi se dobila obećana sredstva od MMF-a su vrlo male. A poslanici su izgleda zaboravili da su novac od MMF-a tražili upravo entiteti zbog deficita u vlastitim budžetima.