Nakon što je Venecuela obnovila svoje zahtjeve za spornim dijelom gvajanske teritorije koja je bogata naftom i mineralima, Velika Britanija je odlučila da pošalje patrolni brod u Gvajanu u znak diplomatske i vojne podrške bivšoj britanskoj koloniji.
Napetost oko pogranične regije Esekibo izazvala je strah od vojnog sukoba nakon što je Venecuela na referendumu 3. decembra glasala za preuzimanje dvije trećine teritorije susjedne zemlje, ali su se predsjednici dvije zemlje sredinom mjeseca složili da neće eskalirati tenzije u dugotrajnom sporu, pišu svjetski mediji.
Raspoređivanje do kraja godine
Britanija će nakon Božića rasporediti pomorski brod kod Gvajane, dok se južnoamerička zemlja suočava sa graničnim sporom sa susjednom Venecuelom oko naftom bogate regije Esekibo, javio je Reuters.
Odluka, koju je saopštilo ministarstvo odbrane u nedjelju, 24. decembra, dolazi nakon posjete zamjenika britanskog ministra vanjskih poslova Gvajani ranije ovog mjeseca, s namjerom da ponudi podršku Londona toj zemlji, saveznici i bivšoj britanskoj koloniji.
Venecuelanski ministar odbrane Vladimir Padrino rekao je u objavi na društvenim mrežama 24. decembra da će njegova zemlja ostati "u pripravnosti nakon provokacija koje dovode u opasnost mir i stabilnost Kariba i naše Amerike".
Pogled na Kaieteur, najveći vodopad na svijetu, koji se nalazi u regiji Esekibo, naftom bogatog spornog područja kojim upravlja Gvajana, ali koju su Venezuelanci na referendumu izglasali da je njihova.
Regija Esekibo od 160.000 kvadratnih kilometara priznata je kao dio Gvajane, ali je posljednjih godina Venecuela obnovila zahtjeve za polaganje prava na teritoriju i na priobalna područja nakon velikih otkrića nafte i plina.
Ministarstvo odbrane u saopštenju navodi da će Britanija rasporediti patrolni brod Kraljevske mornarice HMS Trent, ne pominjući Venecuelu ili granični spor, ističe Reuters.
Dokaz podrške Džordžtaunu
Odluka Britanije da pošalje HMS Trent kasnije ovog mjeseca značajan je dokaz podrške vladi u glavnom gradu Gvajane, Džordžtaunu, napisao je Financial Times dodajući da je Gvajana članica Commonwealtha i jedina zemlja u Južnoj Americi u kojoj se govori engleski jezik.
Raspoređivanje patrolnog broda dolazi nekoliko dana nakon što je lord David Cameron, ministar vanjskih poslova, rekao da će Ujedinjeno Kraljevstvo "nastaviti da radi sa partnerima u regionu kako bi osiguralo održavanje teritorijalnog integriteta Gvajane i spriječilo eskalaciju".
HMS Trent, koji je naoružan topom i mitraljezima, ima posadu od 65 članova i kontingent kraljevskih marinaca, a može koristiti i helikoptere Merlin, napisao je Financial Times.
Pročitajte i ovo: Karipske zemlje na putu otcjepljenja od britanske monarhijePatrolni brod, koji se uglavnom koristi za borbe protiv terorizma i borbe protiv piraterije i krijumčarenja, obično se nalazi oko Mediterana, napominje list, dodajući da je, međutim, početkom decembra raspoređen na zapad na Barbados kako bi se suzbila krijumčare drogom na Karibima.
Brod bi se, tvrde britanski zvaničnici, krajem decembra trebao usidriti uz obalu Džordžtauna i obavljati posjete, obuku i zajedničke aktivnosti s mornaricom Gvajane čije su odbrambene snage, sa samo 4.070 aktivnih pripadnika i rezervnih snaga, manje od vojske Venecuele koja ima oko 351.000 vojnika.
Strah od moguće invazije
Prijetnja Venecuele da će aneksirati regiju Esekibo u Gvajani ranije ovog mjeseca izazvala je strahove od moguće invazije i izazivanja prvog međudržavnog rata u Južnoj Americi od Foklandskog sukoba 1982., ukazuje BBC.
Nicolas Maduro, predsjednik Venecuele, organizovao je referendum 3. decembra kako bi potvrdio popularnu podršku zahtjevima svoje zemlje za Esekibo, napisao je BBC, ističući da su brda i džungle te regije bogate zlatom, dijamantima i boksitom, dok su na obali pronađena ogromna nalazišta nafte.
Predsjednik Venezuele Nicolas Maduro obraća se medijima nakon glasanja na referendumu o pravima Venecuele na regiju Esekiba, koja je dugo bila predmet graničnog spora između Venezuele i Gvajane. Karakas, 3. decembar 2023.
Iako je rezultat referenduma bio naširoko osporavan, Karakas je ipak objavio nove karte i zakone koji prikazuju Esekibo kao dio Venecuele, imenovao novog guvernera i ponudio lične karte onima koji žive u rijetko naseljenoj regiji. Maduro je također naredio državnoj naftnoj kompaniji da izda dozvole za vađenje.
Predsjednik Venecuele se, naglasio je list, kasnije sastao s predsjednikom Gvajane Irfaanom Alijem i dogovorio se da neće koristiti silu, ali je ostao pri svojim teritorijalnim zahtjevima i obje strane se još uvijek ne slažu oko toga kako bi granični spor mogao biti pravno riješen.
Istorijski granični spor
Spor oko granice datira još od početka 19. stoljeća, piše Sunday Times ukazujući da Gvajana insistira da je to pitanje riješilo međunarodno arbitražno vijeće 1899., dok Venecuela, koja je prvobitno prihvatila tu arbitražu, od tada tvrdi da je proces namješten.
Venecuelance u školi uče da je oblast, poznata kao Esekibo s pravom njihova, napisao je londonski list.
Spor je postao izraženiji od 2015. godine, kada je američki naftni gigant ExxonMobil napravio niz velikih otkrića nafte kod obale Gvajane, u području u kojem Venecuela tvrdi da ima suverena prava.
Pročitajte i ovo: SAD i Venecuela pregovaraju u potrazi zamjene za rusku naftuPredsjednik Maduro, koji je tokom svoje decenijske vladavine nadgledao ekonomski kolaps svoje zemlje uprkos tome što ima najveće poznate rezerve nafte na svijetu, optužen je da je na nedavnom referendumu koristio pitanje granice kako bi dobio na popularnosti. To je jedno od rijetkih pitanja u Venecueli oko kojeg nema političkih podjela, ukazuje Times.
Gvajana kao 'drugi Katar'
Gvajana koja je dugo bila jedna od najsiromašnijih zemalja Južne Amerike, danas se može pohvaliti jednom od najbrže rastućih ekonomija na svijetu, ukazuje New York Times, ističući da ogromna otkrića američkog naftnog giganta ExxonMobil u Eskibu pretvaraju malu zemlju u globalnu energetski pogon s naglim porastom proizvodnje nafte.
Nasuprot tome, napisao je list, venecuelanska naftna industrija koja je nekada bila u procvatu bila je sputana lošim upravljanjem, sankcijama i infrastrukturom koja se raspada.
Gvajana će "vrlo brzo proizvoditi više nafte od Venecuele", rekao je Phil Gunson, analitičar Međunarodne krizne grupe koji živi u Karakasu više od dvije decenije. "Razmislite šta će to značiti za geopolitiku Južne Amerike, kada je Gvajana kao drugi Katar", dodao je.
Pročitajte i ovo: Biden ublažava sankcije VenecueliOgromni prirodni resursi Esekiba utiču na teritorijalni spor - vlada Venecuele je pojačala optužbe za ExxonMobil, dok je krenula u pokretanje vlastitog procesa nadmetanja za zakup nafte na teritoriji Gvajane koju Venecuela čak i ne kontroliše.
Sa svoje strane, Gvajana, sa samo oko 800.000 stanovnika, brzo podiže svoj profil zbog upravljanja resursima Eskiba.
Venecuela, sa oko 28 miliona ljudi, trenutno proizvodi oko 800.000 barela nafte dnevno, otprilike dvostruko više od Gvajane. Međutim, Međunarodna agencija za energiju predviđa da će proizvodnja u Gvajani porasti na 1,2 miliona barela dnevno.