Razočarenje, upozorenja i želje za dobar uspjeh države koja ne funkcioniše već mjesecima, sažetak je posjete visoke predstavnice za vanjsku politiku i sigurnost Ketrin Ešton Sarajevu u četvrtak.
Ponovila je ono što su domaći političari mogli čuti nedavno od njenog kolege Štefana Filea. Evropska unija je, kako je rekla, duboko razočarana, jer od njene posljednje posjete, prije šest mjeseci, nije ostvaren nikakav napredak.
Zatražila je još jednom od bh. političara da odu dalje od domaćih podjela i političkog rivalstva, mada nikom u BiH nakon decenije vladanja jednih te istih nije jasno kako bi oni to što Eštonova traži mogli uraditi:
„Pozivamo političke lidere da slušaju, preuzmu odgovornost zajedno i djeluju. Molim vas da ne dovodite svoju zemlju i vašu evropsku budućnost u rizik. Želimo vidjeti uspješnu BiH. Vratila sam se u najkraćem mogućem roku da ponovim tu poruku. Ali, kao i bilo gdje u svijetu, uspjeh počinje kod kuće. Želim uspjeh ljudima u ovoj zemlji" - kazala je ovo Eštonova - i otišla iz Sarajeva.
Niko u BiH više ne vjeruje da bosanskohercegovače političare bilo kakvo upozorenje ili želja za uspjehom države mogu natjerati da konačno stvari pomjere sa mrtve tačke.
No, kako to obično biva, niko već godinama nije preuzeo odgovornost za činjenicu da se oko izmjena diskriminatorskih odredbi u Ustavu BiH ne mogu dogovoriti već tri godine. Predsjedavajući Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda svjestan je, kako kaže, šta je urađeno i šta se još mora uraditi:
„Znamo šta su nam dva preostala pitanja - to su ova presuda i nimalo manje važan sustav koordinacije. Vijeće ministara je sve završilo vezano za sustav koordinacije i trebali smo donijeti odluke, a onda su počela politiziranja – i neko će odgovarati zato što se politizira. Imam još uvijek strpljenja i neću da bacam zapaljive izjave, ali ako dođe pet do 12, ja ću reći ko opstruira i ko urušava ovu državu", navodi Bevanda.
A na pitanje koliko je to sada sati za državu BiH, Bevanda kaže:
„Pa jedno sedam do 12.“
Daleko od realnosti
Analitičari vjeruju da ovakvoj situaciji u BiH pogoduje i niz poteza iz Evropske unije. Već dugo nema smisla upozoravati bh. političare, kaže profesor sa sarajevskog Fakulteta političkih nauka Asim Mujkić:
Srećko Latal iz Međunarodne krizne grupe kaže da je svakog dana vidljivije da pojedini bh. lideri nisu zainteresovani da BiH krene ka EU. Posjetu Ketrin Ešton posmatra kao posljednji pokušaj da se spasi šta se spasiti može:
„Mislim da je čak značajnija posjeta ledi Ešton Zagrebu sutradan imajući u vidu da su dva HDZ-a ta koja su odbila rješenja koja su ostale političke stranke prihvatile, tako da možda pritisak kroz Zagreb koliko-toliko urodi plodom", smatra Latal.
Ukoliko se stvari ne promijene, put BiH prema EU biće zamrznut do 2015. godine. Kolika je u svemu odgovornost Brisela i ostatka međunarodne zajednice - pitanje je na koje ne postoji jednostavan odgovor, kaže Latal:
„Problemi koje oni vide u BiH, po njihovom mišljenju se mogu riješiti relativno jednostavno i njihov zaključak, nakon nekoliko pokušaja pomoći BiH da naprave ovdje reforme, jeste da bh. lideri niti ostatak društva u BiH nisu zreli da naprave ono što treba da naprave za vlastito društvo - da bi u njihovoj vlastitoj zemlji bilo bolje.“
I bosanskohercegovačkim i briselskim elitama jedna stvar je zajednička - udaljeni su od realnosti i procesa u BiH, kaže profesor Asim Mujkić:
„EU iz svojih razloga i kompliciranog sistema, a u BiH zato što se već 20 godina ovdje vlada kroz sijanje straha. Dakle, imamo dvije u biti nedemokratske elite, tako da isprazni govor briselskih elita se uklapa u isprazni govor domaćih elita i sve to zajedno nam daje privid da se nešto kao radi, a ništa u suštini. Mislim da ni EU nema jasan koncept oko proširenja - ja bih volio da nisam u pravu - a mislim da to etnonacionalne elite ovdje jako dobro koriste", zaključuje Mujkić.
Ponovila je ono što su domaći političari mogli čuti nedavno od njenog kolege Štefana Filea. Evropska unija je, kako je rekla, duboko razočarana, jer od njene posljednje posjete, prije šest mjeseci, nije ostvaren nikakav napredak.
Zatražila je još jednom od bh. političara da odu dalje od domaćih podjela i političkog rivalstva, mada nikom u BiH nakon decenije vladanja jednih te istih nije jasno kako bi oni to što Eštonova traži mogli uraditi:
„Pozivamo političke lidere da slušaju, preuzmu odgovornost zajedno i djeluju. Molim vas da ne dovodite svoju zemlju i vašu evropsku budućnost u rizik. Želimo vidjeti uspješnu BiH. Vratila sam se u najkraćem mogućem roku da ponovim tu poruku. Ali, kao i bilo gdje u svijetu, uspjeh počinje kod kuće. Želim uspjeh ljudima u ovoj zemlji" - kazala je ovo Eštonova - i otišla iz Sarajeva.
Niko u BiH više ne vjeruje da bosanskohercegovače političare bilo kakvo upozorenje ili želja za uspjehom države mogu natjerati da konačno stvari pomjere sa mrtve tačke.
No, kako to obično biva, niko već godinama nije preuzeo odgovornost za činjenicu da se oko izmjena diskriminatorskih odredbi u Ustavu BiH ne mogu dogovoriti već tri godine. Predsjedavajući Vijeća ministara Vjekoslav Bevanda svjestan je, kako kaže, šta je urađeno i šta se još mora uraditi:
„Znamo šta su nam dva preostala pitanja - to su ova presuda i nimalo manje važan sustav koordinacije. Vijeće ministara je sve završilo vezano za sustav koordinacije i trebali smo donijeti odluke, a onda su počela politiziranja – i neko će odgovarati zato što se politizira. Imam još uvijek strpljenja i neću da bacam zapaljive izjave, ali ako dođe pet do 12, ja ću reći ko opstruira i ko urušava ovu državu", navodi Bevanda.
A na pitanje koliko je to sada sati za državu BiH, Bevanda kaže:
„Pa jedno sedam do 12.“
Daleko od realnosti
Analitičari vjeruju da ovakvoj situaciji u BiH pogoduje i niz poteza iz Evropske unije. Već dugo nema smisla upozoravati bh. političare, kaže profesor sa sarajevskog Fakulteta političkih nauka Asim Mujkić:
Asim Mujkić
„Za mene je bestidno tri godine nakon strazburske presude da se uopće komunicira s tim ljudima, koji otvoreno svojim neradom podržavaju jedan užasan, antisemitski, rasistički član zakona. Ja se s njima ne bih apsolutno našao u istoj prostoriji, a kamoli od njih očekivao da naprave neke poteze ka demokratizaciji, vladavini prava itd., što zahtijeva EU", ocjenjuje Mujkić.Srećko Latal iz Međunarodne krizne grupe kaže da je svakog dana vidljivije da pojedini bh. lideri nisu zainteresovani da BiH krene ka EU. Posjetu Ketrin Ešton posmatra kao posljednji pokušaj da se spasi šta se spasiti može:
„Mislim da je čak značajnija posjeta ledi Ešton Zagrebu sutradan imajući u vidu da su dva HDZ-a ta koja su odbila rješenja koja su ostale političke stranke prihvatile, tako da možda pritisak kroz Zagreb koliko-toliko urodi plodom", smatra Latal.
Ukoliko se stvari ne promijene, put BiH prema EU biće zamrznut do 2015. godine. Kolika je u svemu odgovornost Brisela i ostatka međunarodne zajednice - pitanje je na koje ne postoji jednostavan odgovor, kaže Latal:
„Problemi koje oni vide u BiH, po njihovom mišljenju se mogu riješiti relativno jednostavno i njihov zaključak, nakon nekoliko pokušaja pomoći BiH da naprave ovdje reforme, jeste da bh. lideri niti ostatak društva u BiH nisu zreli da naprave ono što treba da naprave za vlastito društvo - da bi u njihovoj vlastitoj zemlji bilo bolje.“
I bosanskohercegovačkim i briselskim elitama jedna stvar je zajednička - udaljeni su od realnosti i procesa u BiH, kaže profesor Asim Mujkić:
„EU iz svojih razloga i kompliciranog sistema, a u BiH zato što se već 20 godina ovdje vlada kroz sijanje straha. Dakle, imamo dvije u biti nedemokratske elite, tako da isprazni govor briselskih elita se uklapa u isprazni govor domaćih elita i sve to zajedno nam daje privid da se nešto kao radi, a ništa u suštini. Mislim da ni EU nema jasan koncept oko proširenja - ja bih volio da nisam u pravu - a mislim da to etnonacionalne elite ovdje jako dobro koriste", zaključuje Mujkić.