Brisel je sve aktivniji u poslu dovođenja Zapadnog Balkana u poziciju partnera u razgovorima o zajedničkoj budućnosti. Iz ovog pravca je put Sarajeva početkom prošle sedmice otišao danski diplomata Peter Sorensen, sada već i zvanično prvi specijalni predstavnik EU.
Takođe, ključni ljudi evropskih institucija imali su priliku i da se, primajući u prvu posjetu predsjednicu Kosova, osvrnu na uspješan tok dijaloga Beograda i Prištine, komunikacije koja bi trebala približiti dvije adrese i pomoći trajnoj stabilnosti regiona.
Nakon što je Bosna i Hercegovina gotovo godinu dana od izbora još uvijek bez vlade, sasvim je jasno da su nade Evropljana, kojima je bh. država jedan od prioriteta, uložene u novog, prvog specijalnog predstavnika Evropske unije, Petera Sorensena, koji je od petka i zvanično započeo svoju misiju. On ima instrumente i privlačnu snagu EU iza sebe, kaže tim povodom glasnogovornica visoke predstavnice EU, Catherine Ashton, Maja Kocijančić.
„On je, ustvari, prvi predstavnik Evropske unije koji je specijalni izaslanik i vođa predstavništva EU u Bosni i Hercegovini. On će biti jedini predstavnik EU koji će imati ojačanu ulogu. Za nas je to stvarno važno, ne samo zbog toga što je to u skladu sa Lisabonskim dogovorom, već i zbog toga što će on predstavljati Evropsku uniju u svojoj ojačanoj ulozi. On može da napravi više, tamo će biti s potporom EU i svih 27 zemalja članica, s jasnim mandatom da se pomogne Bosni i Hercegovini na putu ka Evropskoj uniji sa svim reformama koje su potrebne i na daljem putu ka evropskim integracijama“, objašnjava Kocijančić.
RSE: Bosna i Hercegovina je u političkoj krizi, to je svima jasno, i Bosancima i Evropljanima. Kako mislite da jedan čovjek, makar on bio specijalni predstavnik EU, ta objedinjena evropska ruka i adresa, može da promijeni stvari? Ima li on te instrumente?
Kocijančić: On ima na raspolaganju više instrumenata nego što je to bio slučaj do sada. Mislimo da ima instrumente koji bolje odgovaraju tome što Evropska unija može da uradi da bi se Bosni i Hercegovini pomoglo. On je jedini predstavnik EU za BiH, ali iza sebe ima svih 27 zemalja članica i visoku predstavnicu za spoljnu politiku Catherine Ashton. S tom jasnom političkom potporom i jasnim mandatom, mi vjerujemo da je on u dobroj poziciji da uradi sve što se može.
Kukan: Korupcija sjena na slici Kosova
Inače, kada je region u pitanju, ovdje su još uvijek pod utiskom rezultata posljednjeg kruga pregovora Beograda i Prištine i u toj su atmosferi i komentarisali razgovore koje su početkom protekle sedmice imali sa kosovskom predsjednicom tokom njene prve zvanične posjete - u ovoj funkciji - sjedištu evropskih institucija.
“Sporazum postignut između Beograda i Prištine je istinski na tragu evropskih rješenja nekih od veoma teških pitanja. Posebno je sporazum o carinskim pečatima od ključne važnosti zbog toga što ukida obostrani trgovinski embargo. Značajan je to korak u poboljšanju odnosa u regionu i u pravcu slobodnog kretanja roba, što je u skladu sa evropskim standardima. Dijalog se treba nastaviti i postići napredak na preostalm pitanjima. Treba naći kreativna i pragmatična rješenja po pitanju telekomunikacija, energije. Dijalog, kompromis i konsenzus - to je evropski način rješavanja otvorenih pitanja“, poručio je predsjednik Evropskog vijeća, Herman van Rompuy.
Van Rompuy je ukazao da su nakon ovakvih sporazuma obje strane dobitnice, da je suština razgovora osnaženje komunikacije, poboljšanje života običnih ljudi i, konačno, približavanje i Srbije i Kosova evropskim integracijama. Kada je o Kosovu riječ, evropski domaćini su podvukli važnost kakvu pridaju vladavini zakona i s tim u vezi uspjehu evropske misije na terenu.
“EU posebno važnim smatra vladavinu zakona, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Pozdravljam opredjeljenost kosovske predsjednice u toj borbi i ohrabrujem je da se što više koristi našom EULEX misijom na terenu, koja je i najveća evropska misija bilo gdje na svijetu. Saradnja sa misijom osnažuje odnose Kosova i Evropske unije”, kazao je Rompuy.
Kosovska predsjednica je, sa svoje strane, zamolila zvanični Brisel da Kosovo, zbog činjenice da ga nije priznalo pet evropskih članica, ne ostane van agende Unije i procesa oslobađanja od viza, koji je završen sa ostatkom regiona. Ona ukazuje kako je Kosovo faktor stabilnosti u regionu i odbacuje prijedloge o njegovoj podjeli ili razmjeni teritorija.
“Prijedlozi o cijepanju Kosova ili razmjeni teritorija su neprihvatljivi, neljudski i protive se istoriji. Protive se zajedničkoj budućnosti u okviru EU. Razgovarali smo ovdje i o dijalogu sa Beogradom, a predsjedniku Van Rompuyju sam zahvalila za uspješno posredovanje Evropske unije. Dijalog će uspjeti i ne postoji alternativa za rješavanje otvorenih pitanja do dijaloga i kompromisa građenih na iskustvima i standardima EU”, istakla je predsjednica Kosova, Atifete Jahjaga.
Nešto konkretniji su bili evropski parlamentarci koji su jasno poručili da Kosovo ima problem sa korupcijom i da se on mora što prije riješiti.
“Vidimo dokaze korupcije na Kosovu i mislim da se moraju snažnije poduzimati konkretni koraci na njenom smanjenju. To treba činiti bez odlaganja jer još uvijek ima pitanja koja nisu riješena i to baca sjenu na političku sliku Kosova”, upozorio je Šef Delegacije za Jugoistočnu Evropu, Eduard Kukan.
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Takođe, ključni ljudi evropskih institucija imali su priliku i da se, primajući u prvu posjetu predsjednicu Kosova, osvrnu na uspješan tok dijaloga Beograda i Prištine, komunikacije koja bi trebala približiti dvije adrese i pomoći trajnoj stabilnosti regiona.
Nakon što je Bosna i Hercegovina gotovo godinu dana od izbora još uvijek bez vlade, sasvim je jasno da su nade Evropljana, kojima je bh. država jedan od prioriteta, uložene u novog, prvog specijalnog predstavnika Evropske unije, Petera Sorensena, koji je od petka i zvanično započeo svoju misiju. On ima instrumente i privlačnu snagu EU iza sebe, kaže tim povodom glasnogovornica visoke predstavnice EU, Catherine Ashton, Maja Kocijančić.
„On je, ustvari, prvi predstavnik Evropske unije koji je specijalni izaslanik i vođa predstavništva EU u Bosni i Hercegovini. On će biti jedini predstavnik EU koji će imati ojačanu ulogu. Za nas je to stvarno važno, ne samo zbog toga što je to u skladu sa Lisabonskim dogovorom, već i zbog toga što će on predstavljati Evropsku uniju u svojoj ojačanoj ulozi. On može da napravi više, tamo će biti s potporom EU i svih 27 zemalja članica, s jasnim mandatom da se pomogne Bosni i Hercegovini na putu ka Evropskoj uniji sa svim reformama koje su potrebne i na daljem putu ka evropskim integracijama“, objašnjava Kocijančić.
RSE: Bosna i Hercegovina je u političkoj krizi, to je svima jasno, i Bosancima i Evropljanima. Kako mislite da jedan čovjek, makar on bio specijalni predstavnik EU, ta objedinjena evropska ruka i adresa, može da promijeni stvari? Ima li on te instrumente?
Kocijančić: On ima na raspolaganju više instrumenata nego što je to bio slučaj do sada. Mislimo da ima instrumente koji bolje odgovaraju tome što Evropska unija može da uradi da bi se Bosni i Hercegovini pomoglo. On je jedini predstavnik EU za BiH, ali iza sebe ima svih 27 zemalja članica i visoku predstavnicu za spoljnu politiku Catherine Ashton. S tom jasnom političkom potporom i jasnim mandatom, mi vjerujemo da je on u dobroj poziciji da uradi sve što se može.
Kukan: Korupcija sjena na slici Kosova
Inače, kada je region u pitanju, ovdje su još uvijek pod utiskom rezultata posljednjeg kruga pregovora Beograda i Prištine i u toj su atmosferi i komentarisali razgovore koje su početkom protekle sedmice imali sa kosovskom predsjednicom tokom njene prve zvanične posjete - u ovoj funkciji - sjedištu evropskih institucija.
Predsednica Kosova Atifete Jahjaga sa visokom predstavnicom EU Catherin Ashton u Briselu, septembar 2011.
“Sporazum postignut između Beograda i Prištine je istinski na tragu evropskih rješenja nekih od veoma teških pitanja. Posebno je sporazum o carinskim pečatima od ključne važnosti zbog toga što ukida obostrani trgovinski embargo. Značajan je to korak u poboljšanju odnosa u regionu i u pravcu slobodnog kretanja roba, što je u skladu sa evropskim standardima. Dijalog se treba nastaviti i postići napredak na preostalm pitanjima. Treba naći kreativna i pragmatična rješenja po pitanju telekomunikacija, energije. Dijalog, kompromis i konsenzus - to je evropski način rješavanja otvorenih pitanja“, poručio je predsjednik Evropskog vijeća, Herman van Rompuy.
Van Rompuy je ukazao da su nakon ovakvih sporazuma obje strane dobitnice, da je suština razgovora osnaženje komunikacije, poboljšanje života običnih ljudi i, konačno, približavanje i Srbije i Kosova evropskim integracijama. Kada je o Kosovu riječ, evropski domaćini su podvukli važnost kakvu pridaju vladavini zakona i s tim u vezi uspjehu evropske misije na terenu.
“EU posebno važnim smatra vladavinu zakona, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Pozdravljam opredjeljenost kosovske predsjednice u toj borbi i ohrabrujem je da se što više koristi našom EULEX misijom na terenu, koja je i najveća evropska misija bilo gdje na svijetu. Saradnja sa misijom osnažuje odnose Kosova i Evropske unije”, kazao je Rompuy.
Kosovska predsjednica je, sa svoje strane, zamolila zvanični Brisel da Kosovo, zbog činjenice da ga nije priznalo pet evropskih članica, ne ostane van agende Unije i procesa oslobađanja od viza, koji je završen sa ostatkom regiona. Ona ukazuje kako je Kosovo faktor stabilnosti u regionu i odbacuje prijedloge o njegovoj podjeli ili razmjeni teritorija.
“Prijedlozi o cijepanju Kosova ili razmjeni teritorija su neprihvatljivi, neljudski i protive se istoriji. Protive se zajedničkoj budućnosti u okviru EU. Razgovarali smo ovdje i o dijalogu sa Beogradom, a predsjedniku Van Rompuyju sam zahvalila za uspješno posredovanje Evropske unije. Dijalog će uspjeti i ne postoji alternativa za rješavanje otvorenih pitanja do dijaloga i kompromisa građenih na iskustvima i standardima EU”, istakla je predsjednica Kosova, Atifete Jahjaga.
Nešto konkretniji su bili evropski parlamentarci koji su jasno poručili da Kosovo ima problem sa korupcijom i da se on mora što prije riješiti.
“Vidimo dokaze korupcije na Kosovu i mislim da se moraju snažnije poduzimati konkretni koraci na njenom smanjenju. To treba činiti bez odlaganja jer još uvijek ima pitanja koja nisu riješena i to baca sjenu na političku sliku Kosova”, upozorio je Šef Delegacije za Jugoistočnu Evropu, Eduard Kukan.
Na vratima Evrope
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)