Haško suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću nastavilo se iskazom njegovog bivšeg suradnika iz Srpske demokratske stranke (SDS) Radoslava Brđanina, osuđenog na 30 godina zatvora zbog ratnih zločina nad nesrpskim civilima u tijekom 1992. godine.
Nakon što je kao svjedok obrane Karadžiću potvrdio njegove teze obrane - o nepostojanju kontrole nad lokalnim dužnosnicima bosanskih Srba, na koje obrana svaljuje zapovjednu odgovornost za zločine, Brđanina je tužiteljstvo podsjetilo na njegovu ulogu u provođenju etničkog čišćenja i plana uklanjanja Bošnjaka i bosanskih Hrvata iz općina tzv. Autonomne Regije Krajina (ARK), gdje je bio predsjednik Kriznog štaba.
Tužitelj Alan Tieger ga je podsjetio na brojna spaljena i razorena sela, uništavanje vjerskih objekata i zatočavanje na tisuće nesrpskih civila u logore, prije njihovog konačnog protjerivanja s područja u kojem je Brđanin obavljao istaknutu političku funkciju (općine u ARK: Banja Luka, Prijedor, Sanski Most, Ključ, Kotor-Varoš i Bosanski Novi).
„Vi poznajete moju presudu možda bolje nego ja. Točno je da sam osuđen, međutim u svjetlu novonastalih standarda, pogotovo u zadnje dvije godine – ja stvarno ne znam zašto sam osuđen“, izjavio je Brđanin koji inače izdržava zatvorsku kaznu u Danskoj, nakon što je proglašen krivim na Haškom sudu (ICTY) zbog progona, ubojstava, mučenja i drugih zločina nad nesrbima u bosanskoj Krajini, gdje ga je optuženi Karadžić poslao da sprovodi odluke njegovih vlasti.
Brđanin se zapravo pozvao na nedavne oslobađajuće presude srbijanskim vojno-policijskim časnicima optuženim po zapovjednoj odgovornosti, a oslobođenim pomoću pravne formulacije – nedostatka direktne usmjerenosti na činjenje kaznenih djela.
Haško tužiteljstvo je inače ocijenilo tu pravnu formulaciju – kao izmišljotinu bez osnova u međunarodnom pravu, dok je sudac zviždač Frederik Harhoff sporne oslobađajuće presude nazvao – sumrakom međunarodnog prava.
Brđanin se tijekom unakrsnog ispitivanja od strane tužiteljstva branio da ni on, kao niti Karadžić – nisu imali plan za protjerivanje nesrpskog stanovništva, kao ni da nisu takvo što naredili. Među ostalim niti uspostavu logora poput Omarske, o kojima je prema haškom tužiteljstvu – svjedok imao direktnih saznanja.
Vaš browser nepodržava HTML5
Tužitelj o svjedokovom izvještaju Karadžiću o zarobljenicima u logorima
Govori svjedoka koji su potaknuli zločine
Svjedok je odbacivao sve optužbe, tvrdeći da je on samo pokušavao vršiti koordinaciju između najviših Karadžićevih vlasti i njezinih lokalnih predstavnika, ističući kako se to zapravo nije dogodilo – jer ga nitko u spornim općinama nije slušao.
„Nije postojala politika Karadžića, već SDS-a. Možda, možda je zadužio mene, ali nije on nego Direktiva politike SDS-a. Jedino smo mi željeli očuvati Jugoslaviju“, pravdao se Brđanin nakon čega ga je tužitelj Tieger podsjetio na njegove govore mržnje u kojima je javno pred tisućama okupljenih govorio o nemogućnosti daljnjeg zajedničkog života. Kao dokaz toga puštene su i video snimke.
„Kad ste govorili o poganom nekrstu koji je opoganio ovu zemlju Vi ste zapravo mislili o muslimanima, zar ne?“, ispitivao je o govoru tužitelj, dobivajući nakon toga objašnjenja od svjedoka – kako čovjek u svađi i bijesu kaže svašta.
(VIDEO: Presuda Radoslavu Brđaninu)
Osim na zaključke presude po kojoj je osuđen zbog rasprostranjenih zločina na teritoriju na kojima je predstavljao vlast, tužitelj Tieger je podsjetio Brđanina na njegove izjave o čišćenju teritorija, spajanju sa Srbijom, prijetnje i uvrede prema Bošnjacima i bosanskim Hrvatima, kao i na ostale diskriminatorske mjere protiv njih, poput izbacivanja s radnih mjesta.
„Mi smo inzistirali na pomjeranju s radnih mjesta, no većina je obavljena prije formiranja Kriznog štaba, svibnja 1992. godine“, branio se svjedok pokušavajući skinuti sa sebe odgovornost u vezi toga.
Podsjetimo, u presudi Brđaninu je zaključeno kako su upravo njegove zapaljive izjave doprinjele klimi zločina i nekažnjivosti na području tzv. ARK-a, a u prilog tome su navedene i izjave izbjeglica koje su naglasile da su od tamo pobjegle upravo nakon govora političkih vođa bosanskih Srba, pogotovo Karadžićevog svjedoka.
U nastavku suđenja za dvostruki genocid, progone, teror nad Sarajlijama i uzimanje međunarodnih promtrača za taoce - iskaz će nastaviti Momčilo Krajišnik, bivši predsjednik Skupštine bosanskih Srba.
