Tužiteljstvo BiH kaže da skrivanje ostataka žrtava genocida u Brčkom nije ratni zločin

Pronađeni ostaci u dvorištu ljekara Nebojše Mraovića, Brčko, 2023.

Pronalazak nekompletnih posmrtnih ostataka žrtava genocida u Srebrenici zabetoniranih u fontani u dvorištu privatne kuće ljekara u Brčkom ne može biti tretiran kao ratni zločin, s obzirom na to da je riječ o događaju iz druge polovine '90-godina, rekli su iz Tužiteljstva Bosne i Hercegovine.

"U Tužiteljstvu BiH navedeni predmet se procesuira u Odsjeku za međunarodnu pravnu pomoć i ostala kaznena djela. Postupajuća tužiteljica će s partnerskim institucijama i agencijama, provjeriti sve okolnosti događaja, te s obzirom na protok vremena, utvrditi postoje li elementi za dalje postupanje tužiteljstva", rekli su za Radio Slobodna Evropa iz državnog tužiteljstva.

O svemu će biti informirana i nadležna ljekarska komora, s obzirom na to da je ostatke u svom dvorištu skrivao ljekar ortoped Nebojša Mraović.

"Ljekarska komora će biti uključena s ciljem postupanja u okviru svojih nadležnosti, a u okviru poštivanja profesionalnih i etičkih normi, koje se odnose na ljekarsku profesiju", navode iz Tužiteljstva BiH.

Posmrtni ostaci u dvorištu brčanskog ortopeda Nebojše Mraovića zakopane su prije 11 godina, nakon čega je iznad njih izgradio betonsku fontanu.

Ekshumacija posmrtnih ostataka je urađena 21. septembra prošle godine.

Da je riječ o posmrtnim ostacima žrtava genocida u Srebrenici, utvrdio je Institut za nestale osobe BiH nakon ekshumacije i DNK analize u januaru 2024. godine.

Institut je utvrdio da je riječ o ostacima Salke Hadžića i Mensura Nukića. Dio skeletnih ostataka Salke Hadžića, koji su pronađeni na području Cerske, ukopani su 2022. godine, a Nukića 2011. godine u Memorijalnom centru Potočari.

Cerska je od Srebrenice udaljena oko 40 kilometara.

Vaš browser nepodržava HTML5

Ljekar u Brčkom na poslu i nakon pronalaska kostiju žrtava genocida u njegovom dvorištu

Ljekar Mraović je ranije za Radio Slobodna Evropa rekao da ne vidi ništa sporno u cijelom slučaju, navodeći da su kosti korištene za "planiranje operacija".

U februaru 2024. on je i dalje radio s pacijentima u Brčkom. Iz Komore doktora medicine Republike Srpske tada nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa o tome da li Mraović i dalje ima licencu za bavljenje ljekarskim poslom, te kako Komora postupa u ovakvim slučajevima.

Pročitajte i ovo:

U selima Srebrenice pamte Mensura i Salku čije su kosti zazidane u BrčkomSalko Hadžić i Mensur Nukić, žrtve genocida čiji su skeletni ostaci pronađeni ispod fontane u Brčkom

Prošlog septembra, kada je otkriven slučaj, iz Komore je za Radio Slobodna Evropa rečeno da će čekati rezultate istrage, te da će nakon toga postupiti u skladu sa zakonom i svojim etičkim principima.

Prema Krivičnom zakonu Brčko distrikta, ako neko neovlašteno odnese, sakrije ili premjesti tijelo ili dio tijela, biće kažnjen novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Kazne su iste u Federaciji BiH, dok je u Republici Srpskoj moguća zatvorska kazna do dvije godine.

Krivični zakon BiH se ne bavi ovim, ali propisuje zatvorsku kaznu do tri godine u slučaju da osoba ne prijavi mjesto masovne grobnice.

Skoro tri decenije nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, još se traga za 7.597 nestalih osoba, od čega 1.200 samo u Srebrenici.

opširnije

BiH nudi novac za informacije o nestalima: 'Strah svjedocima zaključava usta'Da li smo zaista sahranili oca ili nekog drugog? Decenije bez smiraja