Države kroz koje se prostire Amazon sastaju se prvi put u 14 godina kako bi razgovarali o zaštiti tog ekosistema i borbi protiv organizovanog kriminala koji prijeti prašumi.
U brazilskom gradu Belem u utorak i srijedu sastaju se članice Organizacije sporazuma amazonske saradnje (ACTO) koje su se za 45 godina postojanja te organizcije sastale samo tri puta.
Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva rekao je kako se nada da će samit podstaći razgovor o dalekosežnim i efikasnim mjerama.
"Nikada nije bilo tako hitno da se ta saradnja nastavi i proširi. Izazovi našeg doba i prilike koje se otvaraju zahtijevat će zajedničko djelovanje", rekao je Lula na početku skupa.
Autohtoni narodi nose transparente sa porukom "Uvijek smo bili ovdje" i "Naša budućnost nije na prodaju" na marša za odbranu Amazona pred početak samita o amazonskoj prašumi u Belemu, Brazil, 8. avgust
Prisustvuju predsjednici Kolumbije, Perua i Bolivije, kao i premijer Gvajane, potpredsjednik Venecuele i šefovi diplomatija Surinama i Ekvadora.
Pozvani su lideri Norveške i Njemačke, veliki donatori brazilskog Amazon fonda za održivi razvoj, kao i kolege iz drugih ključnih regiona s prašumama: Indonezije, Republike Kongo i Demokratske Republike Kongo.
Sječa šuma u amazonskoj pršumi predstavlja potencijalnu klimatsku katastrofu i sve zemlje na samitu su ratifikovale Pariski klimatski sporazum, koji od potpisnica zahtijeva da postave ciljeve za smanjenje emisije gasova s efektom staklene bašte.
DNEVNO@RSE Brazilska realnost i velika Lulina obećanja o zaštiti prašuma AmazonijeBrazil i Kolumbija su se obavezali da će potpuno zaustaviti krčenje šuma do 2030. godine, ali druge zemlje nerado to slijede.
Organizovani kriminal predstavlja veliki problem, budući da je malo pograničnih oblasti pod ozbiljnim nadzorom, a međunarodna saradnja dok se rivalske grupe takmiče za kontrolu nad rutama trgovine drogom.
Ovo je drugi Lulin pokušaj da formira Amazonski blok.
Pokušao je kada je održan posljednji samit o Amazonu 2009. godine, tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata, ali mu se tada pridružio samo još jedan predsjednik iz regiona, Bharrat Jagdeo iz Gvajane.
[Godine 1944. Winston Churchill je njemačke zločine u Rusiji okarakterisao kao "zločini bez imena". Kasnije, iste godine, skovan je termin "genocid". Danas, Amazonske kišne šume, "pluća Planete", zapaljene su s namjerom da se šuma očisti zbog sječe, poljoprivrede i rudarstva. | Video/avgust 2019.]
Vaš browser nepodržava HTML5
Zašto ekocid mora biti prepoznat kao međunarodni zločin?