Parlament 6. aprila o imenovanju Vlade Federacije BiH

Lidija Bradara (desno) i Refik Lendo (u sredini) na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH u Sarajevu, 15. marta 2023.

Mirjana Marinković-Lepić, predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, zakazala je za četvrtak popodne, 6. marta, vanrednu sjednicu.

Mladen Bošković, dopredsjedavajući ovog doma, kazao je da će se na sjednici "raspravljati o informaciji o Odluci o imenovanju Vlade FBiH, ali ne i glasati".

"Parlament je bio obvezan po Ustavu Federacije da sazove sjednicu i zastupnici će razgovarati o onome što je dobiveno", kazao je Bošković na konferenciji za medije u četvrtak, 5. aprila.

Lidija Bradara, predsjednica ovog entiteta u Bosni i Hercegovini, uputila je nekoliko sati ranije prema Zastupničkom domu Parlamenta Odluku o imenovanju nove vlade. Kolegij je nakon toga sazvao sjednicu.

Bradara (Hrvatska demokratska zajednica BiH) je za Radio Slobodna Evropa potvrdila da je uz Odluku o imenovanju dostavila i suglasnost dopredsjednika Federacije BiH Igora Stojanovića (Socijaldemokratska partija BiH).

Uputila je i dopis drugog dopredsjednika Refika Lende (Stranka demokratske akcije).
Lendo je odbio dati suglasnost za imenovanje nove vlade pri čemu insistira da u njoj mora biti i njegova stranka.

Po Ustavu Federacije BiH, vladu predlaže entitetski predsjednik uz suglasnost oba potpredsjednika, a potvrđuje Zastupnički dom.

Dopredsjedavajući Zastupničkog doma Mladen Bošković je naglasio da, "ako bude ono što je u ovom trenutku" (da nema Lendine suglasnosti), Zastupnički dom neće uraditi ništa što je protivno Ustavu i zakonima".

Rok za formiranje nove vlade Federacije BiH istječe 6. aprila, po novim pravilima koja je nametnuo Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, korištenjem Bonskih ovlaštenja.

Kao rješenje se spominje nova intervencija OHR-a, iz kojeg su ranije poručivali parlamentarnim strankama da se dogovore.

Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH su saopćili 5. marta da su održali "kurtoazni sastanak" s predsjednicom i potpredsjednicima FBiH, Bradarom, Stojanovićem i Lendom.

Schmidt se, kako je saopćeno, zanimao za poduzete korake u pravcu uspostave Vlade Federacije BiH.


"Funkcioniranje institucija FBiH je preduvjet za efikasnu i jaku BiH. Formiranje Vlade FBiH je stoga najveći prioritet za sve", rekao je Schmidt.

Novu vladu trebali bi činiti HDZ BiH te osam stranaka sa sjedištem u Sarajevu, na čelu sa SDP-om BiH, Narodom i Pravdom i Našom strankom. Uz SDA bi u opoziciji trebala još biti Demokratska fronta.

Delegati SDA i DF u Klubu bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamenta FBiH imali su većinu glasova potrebnu za predlaganje Refika Lende za potpredsjednika Federacije BiH.

Međutim, nemaju većinu ni u Zastupničkom niti u Domu naroda Parlamenta BiH.

Pročitajte i ovo: Sa protesta u Sarajevu zatraženo da Schmidt napusti funkciju visokog predstavnika

Osmorka i HDZ BiH koji imaju većinu u Klubu Hrvata i Srba u Domu naroda kao i u Zastupničkom domu su za premijera predložili Nermina Nikšića, predsjednika SDP-a BiH.

Njegov zamjenik i ministar financija trebao bi biti Toni Kraljević iz HDZ-a BiH.
Za drugog zamjenika i ministra razvoja i poduzetništva predložen je Vojin Mijatović iz SDP-a BiH.

Od ukupno 16 ministara, HDZ BiH bi imao šest, SDP BiH bi uz premijera imao i četiri ministra, Stranka za BiH i Narodni evropski savez po dva, te Narod i Pravda i Naša po jednog ministra.

Aktualna Vlada Federacije BiH imenovana je u martu 2015. godine, nakon izbora održanih pola godine ranije.

Nakon izbora 2018. godine, zbog političkih nesuglasica i nepostojanja jasne parlamentarne većine, nije imenovana nova entitetska izvršna vlast, uključujući i predsjednika i potpredsjednike.

Pročitajte i ovo: Zašto Federacija BiH ima istu vladu osam godina?