Građani Srebrenice i Višegrada o nacionalističkim incidentima

Srebrenica, januar 2020. godine

Suljo Čakanović se sa porodicom vratio u Potočare kod Srebrenice, na istoku Bosne i Hercegovine, prije osamnaest godina.

Njegova kuća nalazi se stotinjak metara od Memorijalnog centra, gdje su ukopani posmrtni ostaci Bošnjaka koje su pripadnici Vojske Republike Srpske i paravojnih formacija ubili u genocidu 1995. godine.

Čakanović za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže kako je prije nekoliko dana vlastitim očima vidio kako je u blizini Memorijalnog centra, uoči pravoslavog Badnjaka, prošla kolona vozila praćena muzikom i nacionalističkom ikonografijom.

„Očit primjer je da, recimo, kroz Bratunac ne pjevaju i ne sviraju pjesme koje dolikuju tom prazniku, ali ih pjevaju kroz Potočare i mislim da svjesno provociraju. Na taj način izazivaju revolt kod Bošnjaka“, naglašava Čakanović.

Vaš browser nepodržava HTML5

Šta se desilo u Srebrenici

Čakanović dodaje da takve incidente trebaju osuditi vlasti kako na lokalnom, tako i na višim nivoima vlasti.

„Bojim se da su i strukture vlasti u Republici Srpskoj aktivni učesnici izazivanja nacionalne netrpeljivosti. To nas ne vodi nikuda. Bošnjaci ovdje žive i živjeće uvijek. Živjeli smo i prije, obilježavali vjerske praznike i nema nikakve smetnje da to i dalje ne činimo“, naglašava Čakanović.

'Kao i 1992. godine'

Slično razmišlja i imam u džamiji, Ahmed Hrustanović, koji se u Srebrenicu vratio prije desetak godina, gdje živi sa suprugom i četvoro djece. Smatra da se u Srebrenici godinama radilo na poboljšanju suživota između Bošnjaka i Srba, ali da ovakvi događaji negativno utječu na pomenuti proces.

„Taj događaj za budućnost nije nikako dobar. Ponovo prizivanje svega što se dogodilo nije dobro. Sve se to događalo i 1992. godine“, pojašnjava Hrustanović.

Prema njegovim riječima, takvi incidenti se ne bi trebali događati, a posebno u vrijeme vjerskih blagdana.

„Nijedna vjera ne propovijeda nikakvo nasilje i zastrašivanje. Kad bi svi živjeli onako kako nam nalažu vjerske knjige, svi bi živjeli u jednom blagostanju“, zaključuje Hrustanović.

Pročitajte i ovo: Osuda nacionalističkih incidenata u Srebrenici

'Nemamo se kome obratiti'

Gotovo identično ponašanje zabilježeno je i u Višegradu, na istoku Bosne i Hercegovine.

Pripadnici Ravnogorskog četničkog pokreta, nakon nalaganja badnjaka ispred crkve svetog Nikole u Draževini, vjerski obred okončali su pucanjem i pjevanjem nacionalističkih pjesama. Sve to su ponovili i u centru Višegrada, što je uznemirilo i Fadila Husovića, povratnika u selo Babin Potok kod Višegrada.

„Ima straha. Može ti doći u noć i baciti bombu, a da ne znaš ni ko je ni šta je. Do sada se to nije desilo, ali okupljanja četnika provode na svaki vjerski praznik. Nemamo se kome obratiti“, naglašava Husović.

Pročitajte i ovo: Krivične prijave zbog četničkog paradiranja u Višegradu

Husović posljednjih petnaestak godina živi sam u svojoj kući u Babinom Potoku, kod Višegrada. Supruga mu je preminula, djeca mu žive u inozemstvu i u Sarajevu.

Da nema ovakih incidenata, kako kaže, ne bi bilo problema u zajedničkom životu Bošnjaka i Srba u Višegradu.

„Suživot je dobar. Svojim komšijama uvijek čestitam Božić, oni meni Bajram. Idemo jedni drugima i kafenišemo u gradu“, priča Fadil.

Esed Muhić vratio se u Višegrad 2012. godine. Danas radi u općinskoj administraciji. U izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE), Muhić kaže da se spomenuti incidenti trebaju sankcionirati, a povratnici nužno zaštititi.

„Iskreno da vam kažem nije jednostavno sve to posmatrati i to se ne bi trebalo dešavati. Sve dok se zakon ne donese, to će se ponavljati. Ja sam agronom, nisam političar i o tome baš i ne volim mnogo pričati“, dodaje Muhić.

Tužiteljstvo traži podatke o zastrašivanju povratnika

Vaš browser nepodržava HTML5

U Drinu spuštene ruže za 3.000 ubijenih Bošnjaka

Memorijalni centar Srebrenica-Potočari, Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine, osudio je incident od 6. januara. U saopštenju ove institucije se navodi da se memorijalni prostor mora zaštititi, a da lokalna zajednica mora preuzeti dio odgovornosti za "baštinjenje slavljenja zločina genocida".

Iz Tužiteljstva BiH u srijedu, 8. januara 2020. je priopćeno kako je formiran predmet koji se odnosi na zastrašivanje povratnika u Višegradu i Srebrenici, odnosno poticanja i izazivanje na vjersku i nacionalnu netrpeljivost i mržnju.

U navedenom predmetu bit će ostvarena suradnja sa partnerskim institucijama, te upućene naredbe i zahtjevi nadležnim policijskim i sigurnosnim agencijama za prikupljanje i dostavljanje svih informacija i dokaza o navedenim događajima, dodaje se u priopćenju Tužiteljstva BiH.