U izvještaju o situaciji BiH za ovu godinu, Evropska komisija je ocijenila da je u BiH postignut ograničen napredak u reformama neophodnim za pristup EU.
Podsjećamo da je Izvještaj u Sarajevu predstavio direktor za politiku proširenja i komunikacije u Generalnoj direkciji za proširenje EU Dimitris Kurkulas (Kourkoulas), koji je naglasio da je uspjeh ostvaren samo u oblasti ispunjavanja uslova za liberalizaciju viznog režima, što je rezultiralo odlukom Vijeća EU o ukidanju viza za građane BiH od 15.decembra ove godine.
Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH za 2010. godinu predstavljen je i članovima Vijeća nevladinih organizacija. Evo šta su izjavili neki od učesnika ovog sastanka.
Vesna Vukmanić, “Inicijativa i civilna akcija”, kaže da se nevladine organizacije uglavnom slažu sa prezentovanim Izvještajem.
"Većina nije imala priliku da pročita čitav Izvještaj, tako da, ustvari, baratamo s onim što nam je predstavljeno, ali – otprilike – to je neka realna slika stanja. Ono što je prezentovano, oslikava realnu situaciju u BiH. Pokazalo se da BiH ustvari nije napravila napredak koji traži EU u procesu pridruživanja, što je činjenica. Oni dijelovi koji se odnose na doprinos civilnog društva – isto tako proizlazi iz diskusije da su prilično realno predstavljeni u Izvještaju. Nevladine organizacije kroz svoje projekte i aktivnosti već nešto poduzimaju, zavisno koje su im aktivnosti i iz koje oblasti. Moja organizacija se bavi zagovaranjem za izmjene u socijalnom sektoru – izmjene zakona, u socijalnoj zaštiti, zdravstvenoj zaštiti, kako bi se, između ostalog, ispunili evropski standardi u toj oblasti. Druge organizacije se bave nekim drugim aktivnostima. Dosta nevladinih organizacija, ustvari, i radi na zagovaranju na projektima koji će osigurati primjenu standarda EU. No, naravno, to moraju usvojiti vlasti. Zakoni nisu izmijenjeni, administracija je isto tako i dalje loša, postoje razlike u primanjima, davanjima. Nije ujednačen nivo zaštite između osoba s invaliditetom, ne primjenjuje se UN konvencija o osobama s invaliditetom. Uglavnom – nema pomaka", kaže ona.
Dervo Sejdić, aktivista romskih udruženja, naglasio je potrebu jačeg uticaja civilnog sektora u BiH na politički život.
„Smatram da je nekako naš civilni sektor, ne mislim samo romski, ali civilni sektor u BiH, nekako rascijepan, podvojen, razdvojen, a u nekim momentima, čini mi se, i politički obojen, nažalost. To ima za posljedicu da je civilni sektor vrlo neutjecajan u pogledu nekih lobiranja prema politikama, odnosno političkim liderima u BiH. Druga stvar, mislim da će Evropska komisija u budućem vremenu, i to narednih godinu dana, onako kako se barem moglo osjetiti na sastanku, imati mnogo više interesa za BiH – i zbog tih reformi koje su potrebne, i zbog provedbe odluke Suda u Strazburu, ali i zbog činjenice da je BiH dobila bezvizni režim, da svojim uticajem i oni daju doprinos da se ne dese stvari koje su se dešavale rumunskim ili bugarskim Romima ili bilo kojim građanima koji jesu u socijalnoj situaciji poput Roma. Mi imamo, da kažem, nekakvu koaliciju civilnog sektora u BiH, međutim, čini mi se, kako se radi par zadnjih godina, definitivno je veoma malo toga kvalitetnog što je proizvela ta koalicija. Veoma malo je konkretnih pritisaka na bh. vlasti da se ovim reformskim pitanjima, prije svega onim osnovnim, ljudskim potrebama, gdje se veoma malo učinilo", ističe on.
Mirhunisa Zukić, “Unija za održivi povratak i integracije”:, kaže da civilni sektor u budućnosti mora preuzeti veću ulogu u samim kampanjama i u dijalogu sa vlastuima kako bi se napravio vidljivi pomak.
"Odnosno, da nevladine organizacije, odnosno kompletno civilno društvo prestane kritikovati, već da učestvuje u napretku. Drugim riječima, kao što je progres iskazan u ovom izvještaju po pitanju napretka usvajanja Revidirane strategije za implementaciju Aneksa VII, bio ustvari proizvod jedne velike kampanje naše organizacije i drugog civilnog sektora, taj je napredak evidentan. Dakle, i u narednom periodu bi trebala biti veća uloga i veća odgovornost civilnog društva", zaključuje Zukić.
Podsjećamo da je Izvještaj u Sarajevu predstavio direktor za politiku proširenja i komunikacije u Generalnoj direkciji za proširenje EU Dimitris Kurkulas (Kourkoulas), koji je naglasio da je uspjeh ostvaren samo u oblasti ispunjavanja uslova za liberalizaciju viznog režima, što je rezultiralo odlukom Vijeća EU o ukidanju viza za građane BiH od 15.decembra ove godine.
Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH za 2010. godinu predstavljen je i članovima Vijeća nevladinih organizacija. Evo šta su izjavili neki od učesnika ovog sastanka.
Vesna Vukmanić, “Inicijativa i civilna akcija”, kaže da se nevladine organizacije uglavnom slažu sa prezentovanim Izvještajem.
"Većina nije imala priliku da pročita čitav Izvještaj, tako da, ustvari, baratamo s onim što nam je predstavljeno, ali – otprilike – to je neka realna slika stanja. Ono što je prezentovano, oslikava realnu situaciju u BiH. Pokazalo se da BiH ustvari nije napravila napredak koji traži EU u procesu pridruživanja, što je činjenica. Oni dijelovi koji se odnose na doprinos civilnog društva – isto tako proizlazi iz diskusije da su prilično realno predstavljeni u Izvještaju. Nevladine organizacije kroz svoje projekte i aktivnosti već nešto poduzimaju, zavisno koje su im aktivnosti i iz koje oblasti. Moja organizacija se bavi zagovaranjem za izmjene u socijalnom sektoru – izmjene zakona, u socijalnoj zaštiti, zdravstvenoj zaštiti, kako bi se, između ostalog, ispunili evropski standardi u toj oblasti. Druge organizacije se bave nekim drugim aktivnostima. Dosta nevladinih organizacija, ustvari, i radi na zagovaranju na projektima koji će osigurati primjenu standarda EU. No, naravno, to moraju usvojiti vlasti. Zakoni nisu izmijenjeni, administracija je isto tako i dalje loša, postoje razlike u primanjima, davanjima. Nije ujednačen nivo zaštite između osoba s invaliditetom, ne primjenjuje se UN konvencija o osobama s invaliditetom. Uglavnom – nema pomaka", kaže ona.
Dervo Sejdić, aktivista romskih udruženja, naglasio je potrebu jačeg uticaja civilnog sektora u BiH na politički život.
„Smatram da je nekako naš civilni sektor, ne mislim samo romski, ali civilni sektor u BiH, nekako rascijepan, podvojen, razdvojen, a u nekim momentima, čini mi se, i politički obojen, nažalost. To ima za posljedicu da je civilni sektor vrlo neutjecajan u pogledu nekih lobiranja prema politikama, odnosno političkim liderima u BiH. Druga stvar, mislim da će Evropska komisija u budućem vremenu, i to narednih godinu dana, onako kako se barem moglo osjetiti na sastanku, imati mnogo više interesa za BiH – i zbog tih reformi koje su potrebne, i zbog provedbe odluke Suda u Strazburu, ali i zbog činjenice da je BiH dobila bezvizni režim, da svojim uticajem i oni daju doprinos da se ne dese stvari koje su se dešavale rumunskim ili bugarskim Romima ili bilo kojim građanima koji jesu u socijalnoj situaciji poput Roma. Mi imamo, da kažem, nekakvu koaliciju civilnog sektora u BiH, međutim, čini mi se, kako se radi par zadnjih godina, definitivno je veoma malo toga kvalitetnog što je proizvela ta koalicija. Veoma malo je konkretnih pritisaka na bh. vlasti da se ovim reformskim pitanjima, prije svega onim osnovnim, ljudskim potrebama, gdje se veoma malo učinilo", ističe on.
Mirhunisa Zukić, “Unija za održivi povratak i integracije”:, kaže da civilni sektor u budućnosti mora preuzeti veću ulogu u samim kampanjama i u dijalogu sa vlastuima kako bi se napravio vidljivi pomak.
"Odnosno, da nevladine organizacije, odnosno kompletno civilno društvo prestane kritikovati, već da učestvuje u napretku. Drugim riječima, kao što je progres iskazan u ovom izvještaju po pitanju napretka usvajanja Revidirane strategije za implementaciju Aneksa VII, bio ustvari proizvod jedne velike kampanje naše organizacije i drugog civilnog sektora, taj je napredak evidentan. Dakle, i u narednom periodu bi trebala biti veća uloga i veća odgovornost civilnog društva", zaključuje Zukić.