U samo tri od 68 dosadašnjih slučajeva, Narodna skupština RS dala je saglasnost za prenos nadležnosti sa entiteta na institucije BiH, navodi se u zaključcima koje je u četvrtak usvojila Narodna skupština RS. Ured visokog predstavnika je ocijenio da zaključci "nisu ozbiljni", te upozorio da “ako je neka nadležnost oduvijek pripadala državi, ona se ne može vratiti entitetu“. OHR napominje da Narodna skupština RS mora raditi unutar Ustava BiH i "uzdržati se od podrivanja nadležnosti" koje pripadaju državi.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je niz zaključaka kojima se planira, kako je navedeno, pokretanje sporova pred domaćim i međunarodnim pravosudnim institucijama za sve neustavno navedene nadležnosti. Predsjednik Narodne skupštine Igor Radojičić:
„Način prenosa nadležnosti putem dugogodišnje prakse nametanja rješenja odlukama visokog predstavnika međunarodne zajednice, nije dao opšte pozitivne rezultate niti ispunio očekivanja u pogledu racionalnosti i efikasnosti, izgradnji demokratskih institucija na bazi iskrene volje, domaće potrebe i interesa.“
U Kancelariji visokog predstavnika za BiH smatraju da su zaključci Narodne skupštine neozbiljni, jer se postavlja pitanje kako bi se nadležnosti koje pripadaju državi uopšte mogle vratiti na entitetski nivo. Portparol OHR-a Mario Brkić:
„Većina nadležnosti o kojima se razgovaralo pripadaju prije svega državi, po Dejtonskom mirovnom sporazumu. Radi se o tome da su entiteti jednostavno odbijali da ih vrate nakon što je u to vrijeme potpisan Dejtonski mirovni sporazum. Primjera radi, spisak od 68 navodno oduzetih nadležnosti sadrži i nekoliko nadležnosti na primjer koje se tiču ulaska i boravka stranaca, njihovog protjerivanja i azila s jedne strane, statusa izbjeglica s druge strane, a Ustav BiH jasno stavlja odgovornost za emigraciju i azil na državni nivo. Da rezimiram, Narodna skupština RS bi trebala ostati unutar Ustava BiH i suzdržati se od podrivanja nadležnosti koje pripadaju državi.“
Premijer Republike Srpske Milorad Dodik, reagujući na stav OHR-a, kazao je da će vrijeme pokazati koliko su zaključci ozbiljni, te najavio da će entitetska vlada već u narednih nekoliko mjeseci preispitati sve zakone donesene na nivou Bosne iHercegovine. Za neke će se, kako tvrdi, tražiti ukidanje, a za neke izmjene i dopune. Dodik je pojasnio da će se za svaku nadležnost tražiti tumačenje ustavnog osnova za njen prenos, i pred domaćim, ali i međunarodnim sudovima:
„Nije uopšte neoprezno rečeno da će to biti ta mjesta, samo to treba, naravno, oprezno činiti, ne pod svaku cijenu. Ako idemo na arbitraže, pa čak i na međunarodni sud, kada bi trebali da koristimo neku od država da zaštiti naša prava, vidjećemo kako to sve ide. Mi nismo rekli da neke stvari ne treba urediti na nivou BiH, ali otimačina, kako se to dešavalo do sada, mora da prestane i ona će prestati. Nema te sile koja može da nametne više bilo kakav prenos nadležnosti.“
Profesor Ustavnog prava na Pravnom fakuletu Univerziteta u Sarajevu, Kasim Trnka, mišljenja je da zaključci Narodne skupštine više imaju funkciju homogenizacije biračkog tijela, nego što se može očekivati realno vraćanje bilo koje od nadležnosti, jer za to je potreban pristanak i entitetskih i državnog Parlamenta. Trnka smatra i da Visoki predstavnik po Dejtonskom sporazumu ima pravo uticati naprenos nadležnosti:
„Prema Dejtonskom sporazumu, visoki predstavnik je imao ovlaštenja da to uradi, posebno na osnovu bonskih ovlaštenja iz '1998. godine. A što se tiče pokretanja postupka pred domaćim sudovima, u obzir eventualno može doći rasprava pred Ustavnim sudom BiH. Po ocjeni toga suda bi se vidjelo ima li dovođenja u pitanje ustavnog osnova. Za međunarodni sud – ne vidim nikakve mogućnosti, osim ako se negdje radi o povredi ljudskih prava, dakle prava pojedinaca, koja su zagarantovana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i Ustavom BiH. U najvećem broju slučajeva, ti zakoni se ne odnose na konkretna ljudska prava."
Pojedini predstavnici bošnjačkih političkih stranaka smatraju da zaključci Narodne skupštine nisu nimalo bezazleni, te da predstavljaju novi udar na funkcionisanje Bosne i Hercegovine. Poslanik stranke za BiH u Narodnoj skupštini, Muharem Murselović:
„Ako je cilj da se podriva one postojeće institucije, da se onemogućava i podmeću stupice u radu državnih organa, onda možete to tako činiti. Ali, suština je u tome da nema dobre namjere i dobre volje da se poboljša rad državnih institucija, a i ja mislim da ima puno elemenata kojima se može popraviti i pojačati funkcionalnost državnih organa. Ovako kritizerski, izaziva suprotni efekt.“
Igor Radojičić:
„Parlament je jučer ostao potpuno u okvirima Ustava BiH, Ustava Republike Srpske i Dejtonskog sporazuma, i ako OHR smatra da se o cijelom Ustavu može pričati, zašto je jedina nedodirljiva tema prenos nadležnosti?“
U zaključcima je jasno naglašeno da više neće biti prenosa nadležnosti bez pristanka Narodne skupštine, a poslat je i zahtjev Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, Savjetu ministara, te institucijama Federacije BiH da urade svoje analize prenosa nadležnosti.
„Način prenosa nadležnosti putem dugogodišnje prakse nametanja rješenja odlukama visokog predstavnika međunarodne zajednice, nije dao opšte pozitivne rezultate niti ispunio očekivanja u pogledu racionalnosti i efikasnosti, izgradnji demokratskih institucija na bazi iskrene volje, domaće potrebe i interesa.“
Narodna skupština RS bi trebala ostati unutar Ustava BiH i suzdržati se od podrivanja nadležnosti koje pripadaju državi.
U Kancelariji visokog predstavnika za BiH smatraju da su zaključci Narodne skupštine neozbiljni, jer se postavlja pitanje kako bi se nadležnosti koje pripadaju državi uopšte mogle vratiti na entitetski nivo. Portparol OHR-a Mario Brkić:
„Većina nadležnosti o kojima se razgovaralo pripadaju prije svega državi, po Dejtonskom mirovnom sporazumu. Radi se o tome da su entiteti jednostavno odbijali da ih vrate nakon što je u to vrijeme potpisan Dejtonski mirovni sporazum. Primjera radi, spisak od 68 navodno oduzetih nadležnosti sadrži i nekoliko nadležnosti na primjer koje se tiču ulaska i boravka stranaca, njihovog protjerivanja i azila s jedne strane, statusa izbjeglica s druge strane, a Ustav BiH jasno stavlja odgovornost za emigraciju i azil na državni nivo. Da rezimiram, Narodna skupština RS bi trebala ostati unutar Ustava BiH i suzdržati se od podrivanja nadležnosti koje pripadaju državi.“
Premijer Republike Srpske Milorad Dodik, reagujući na stav OHR-a, kazao je da će vrijeme pokazati koliko su zaključci ozbiljni, te najavio da će entitetska vlada već u narednih nekoliko mjeseci preispitati sve zakone donesene na nivou Bosne i
Otimačina, kako se to dešavalo do sada, mora da prestane i ona će prestati. Nema te sile koja može da nametne više bilo kakav prenos nadležnosti.
„Nije uopšte neoprezno rečeno da će to biti ta mjesta, samo to treba, naravno, oprezno činiti, ne pod svaku cijenu. Ako idemo na arbitraže, pa čak i na međunarodni sud, kada bi trebali da koristimo neku od država da zaštiti naša prava, vidjećemo kako to sve ide. Mi nismo rekli da neke stvari ne treba urediti na nivou BiH, ali otimačina, kako se to dešavalo do sada, mora da prestane i ona će prestati. Nema te sile koja može da nametne više bilo kakav prenos nadležnosti.“
Profesor Ustavnog prava na Pravnom fakuletu Univerziteta u Sarajevu, Kasim Trnka, mišljenja je da zaključci Narodne skupštine više imaju funkciju homogenizacije biračkog tijela, nego što se može očekivati realno vraćanje bilo koje od nadležnosti, jer za to je potreban pristanak i entitetskih i državnog Parlamenta. Trnka smatra i da Visoki predstavnik po Dejtonskom sporazumu ima pravo uticati na
Visoki predstavnik je imao ovlaštenja da to uradi, posebno na osnovu bonskih ovlaštenja iz '1998. godine.
„Prema Dejtonskom sporazumu, visoki predstavnik je imao ovlaštenja da to uradi, posebno na osnovu bonskih ovlaštenja iz '1998. godine. A što se tiče pokretanja postupka pred domaćim sudovima, u obzir eventualno može doći rasprava pred Ustavnim sudom BiH. Po ocjeni toga suda bi se vidjelo ima li dovođenja u pitanje ustavnog osnova. Za međunarodni sud – ne vidim nikakve mogućnosti, osim ako se negdje radi o povredi ljudskih prava, dakle prava pojedinaca, koja su zagarantovana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i Ustavom BiH. U najvećem broju slučajeva, ti zakoni se ne odnose na konkretna ljudska prava."
Pojedini predstavnici bošnjačkih političkih stranaka smatraju da zaključci Narodne skupštine nisu nimalo bezazleni, te da predstavljaju novi udar na funkcionisanje Bosne i Hercegovine. Poslanik stranke za BiH u Narodnoj skupštini, Muharem Murselović:
„Ako je cilj da se podriva one postojeće institucije, da se onemogućava i podmeću stupice u radu državnih organa, onda možete to tako činiti. Ali, suština je u tome da nema dobre namjere i dobre volje da se poboljša rad državnih institucija, a i ja mislim da ima puno elemenata kojima se može popraviti i pojačati funkcionalnost državnih organa. Ovako kritizerski, izaziva suprotni efekt.“
Igor Radojičić:
„Parlament je jučer ostao potpuno u okvirima Ustava BiH, Ustava Republike Srpske i Dejtonskog sporazuma, i ako OHR smatra da se o cijelom Ustavu može pričati, zašto je jedina nedodirljiva tema prenos nadležnosti?“
U zaključcima je jasno naglašeno da više neće biti prenosa nadležnosti bez pristanka Narodne skupštine, a poslat je i zahtjev Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, Savjetu ministara, te institucijama Federacije BiH da urade svoje analize prenosa nadležnosti.