Godišnjica Zimske olimpijade: Kada je Sarajevo bilo centar svijeta

Vaš browser nepodržava HTML5

Jedno od specijalnih izdanja Liberty magazina, u februaru 2014, posvetili smo Zimskim olimpijskim igrama održanim u Sarajevu 1984. godine

Na današnji dan prije 33 godine počele su 14. Zimske olimpijske igre u Sarajevu. Po mnogo čemu rekordne i do tada najbolje organizirane. Više od tri decenije kasnije od olimpizma ostali su tek duhovi – razrušena borilišta, koja i danas podsjećaju da je ono što je bilo centar svijeta po dobru, osam godina kasnije postalo simbol stradanja koji se ni do danas nije oporavio.

Noć uoči početka 14. Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu je palo gotovo metar snijega. Čudo koje je od tada glavnog grada Bosne i Hercegovine preko noći napravilo bajku koja će Sarajevu donijeti epitet jednog od najgostoljubivijih mjesta na planeti.

Do tada rekordan broj reprezentacija u istoriji Olimpijskih igara, njih 49, prijavilo se za učešće, sa preko 12.00 takmičara. Tačnije, 998 muškaraca i 274 žene. Borilišta i objekti bili su završeni godinu dana prije otvaranja, a bilo ih je 167 glavnih i oko 400 pomoćnih.

Izgrađeni su putevi, sportski centri Skenderija i Zetra, ski liftovi, žičara, hoteli, bob staza... Trebević, Igman, Bjelašnica, Jahorina postali su centar najveće zimske manifestacije sporta.

(Video: Hvala drago Sarajevo, 2014)

Vaš browser nepodržava HTML5

Hvala drago Sarajevo (3)

Bjelašnica i Jahorina bile su domaćini alpskim skijašima, dok su na Igmanu održana takmičenja u nodijskom skijanju, skokovima i biatlonu. Bob i sanjkanje održavali su se na Trebeviću. U Zetri i Skenderiji sportovi na ledu. Upravo tu svoj uspon ka zvijezdama počela je zlatnom medaljom klizačica iz Istočne Njemačke Katarina Vit, a još se pamti i nastup britanskog klizačkog para Jayne Torvill i Christophera Deana, koji su i više nego zasluženo iz Sarajeva odnijeli titulu najboljih.

Na stadionu Koševo otvaranje je pratilo oko 60.000 ljudi, koji su čekali da klizačica Sanda Dubravčić upali olimpijski plamen. Putem TV ekrana s njima je taj trenutak dočekalo oko dvije milijarde ljudi.

U najuspješnije su se do 19. februara 1984. upisali sportisti iz bivšeg Sovjetskog Saveza, sa 25 medalja, i Istočne Njemačke, sa 24.

No, heroj Sarajeva bio je Slovenac Jure Franko, koji se popeo na podijum osvojivši srebrnu medalju u veleslalomu za Jugoslaviju. Pratio ga je slogan "Volimo Jureka više od bureka".

U Sarajevu je sve tih dana bilo u znaku Olimpijade, od poštanskih marki, pa do maskote, legendarnog Vučka, koji će ostati upamćen kao jedna od najsimpatičnijih maskota olimpijskih igara ikada.

(Video: Arhivski snimci XIV ZOI, Sarajevo 8.02.-19.2.1984.)

Vaš browser nepodržava HTML5

XIV Zimske olimpijske igre Sarajevo 1984.

Sportski duh pratilo je i ponašanje Sarajlija, prisjeća se za RSE Bibija Kerla, nekadašnja reprezentativka SFRJ koja je pod zastavom bivše države osjetila čari te prve i jedine Olimpijade na ovim prostorima. Danas je, kaže, neuporedivo drugačije.

"Mislim da ono što smo imali, da se to više ne može ponoviti. Mislim da je tih petnaest dana možda i najljepših petnaest dana u mom životu, što se tiče sporta", kaže Bibija Kerla.

Od slavnih građevina ostale su tek ruševine koje čekaju neko bolje vrijeme, do kojeg ćemo živjeti od sjećanja, kaže predsjednik Olimpijskog komiteta BiH Marijan Kvesić.

"Dakle, olimpijski duh ne može ostati i postati sam od sebe. Mi se trebamo okrenuti, da olimpijski duh bude stalno prisutan u nama. Mislim da je i put i šansa Sarajevo – Istočno Sarajevo, zimski EYOF (Evropski omladinski olimpijski festival) 2019. godine i da ovu manifestaciju organiziramo na što je moguće bolji način i polako pretvaramo olimpijske planine u jedan izuzetan i kvalitetan projekat, na kojem će biti stalno prisutan olimpijski duh i na kojem će svi biti zadovoljni – i ljudi koji žive od toga i ljudi koji dolaze da uživaju u tome", navodi Marijan Kvesić.

(Video: Olimpijsko Sarajevo, 2016.)

Vaš browser nepodržava HTML5

Olimpijsko Sarajevo 21 godinu nakon rata

Umjesto sportskog, preovladao je politički duh, svjestan je Kvesić, ali ne na dobrobit sporta.

"Čini mi se da je politika prioritet svih prioriteta kad je u pitanju BiH i da je ona zavladala svima nama i da smo mi taoci izuzetno jalove politike", komentariše Kvesić.

Sarajevo se tako danas, 33 godine od svog najsvjetlijeg trenutka, samo sjeća kako je u žestokoj konkurenciji u Atini "pobijedilo" japanski Saporo i švedske gradove Falun i Geteborg i organiziralo igre na čijem će zatvaranju tadašnji predsjednik Međunarodnog organizacionog komiteta Juan Antonio Samaran reći da su najbolje organizovane Zimske olimpijske igare do tada.

(Fotogalerija: Bolero ponovo na sarajevskom ledu, 2014.)

30. godina ZOI: Bolero ponovo na sarajevskom ledu