Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko podio je Vijeću sigurnosti UN svoj 18. izvještaj o stanju u BiH. U izvještaju je kritizirao bosanskohercegovačke političke lidere da su se odmakli od ekonomskih reformi, a nastavili s poticanjem politike podjela u sklopu preuranjene predizborne kampanje. Analitičari smatraju kako je izvještaj realna ocjena stanja u BiH, ali i pokazatelj pasivnosti građana koji tolerišu stanje koje je gotovo nepromijenjeno već deceniju.
Tempo reformi je usporen, a politička klima takva da su se pozicije političkih partija polarizirale oko nekoliko spornih pitanja, a sve u okviru preuranjene predizborne kampanje - stav je ovo koji se provlači kroz izvještaj visokog predstavnika u BiH Valentina Incka, upućen Vijeću sigurnosti UN.
Ekonomske reforme trpe, ocijenio je Incko, mada se kao pozitivan pomak navodi sastavljanje odgovora na upitnik Evropske komisije, ali i potpisivanje Sporazuma o Trgovinskoj zajednici. Međutim, napretka nema ni po pitanju izmjena Izbornog zakona, a prisutni su i problemi koji se tiču korupcije i nepoštivanja vladavine prava.
Sve su primjedbe prilično vjerodostojan pregled aktuelnog stanja, ocjenjuje analitičar Adnan Huskić, te podcrtava:
"U Republici Srpskoj to je polarizacija opozicija - pozicija, problemi u Narodnoj Skupštini, izbuđena ostavka revizora... U Federaciji su to izmjene Izbornog zakona, nemogućnost postizanja dogovora oko toga kako i na koji način riješiti popunjavanje Doma naroda, izbore u Mostaru i izbore za člana Predsjedništva."
- Možete pročitati i ovo - Latal: BiH postaje propala država
Iako se već deceniju iste stvari provlače kroz izvještaj, napretka nema ističe nekadašnji šef misije BiH pri UN Mirza Kušljugić.
"Moglo bi se reći - skoro nepromijenjene su već desetak godina. Jer toliko je prošlo kako je rješenje za stabilizaciju BiH definisano u okviru euroatlanskih integracija i na tom putu se skoro pa ništa nije desilo. Dakle odražavaju realnost strateške pozicije BiH, gdje jedino što nedostaje je da ni EU nije bila nešto ambiciozna i angažovana da ne samo BiH već zemlje Zapadnog Balkana integriše u svoje institucije", ocjenjuje Kušljugić.
Incko navodi i kako je u RS smanjena učestalost poziva na otcjepljenje tog entiteta i raspad BiH, što visoki predstavnik pripisuje sankcijama koje su predsjedniku RS Miloradu Dodiku uvele SAD. No, to nije u potpunosti zaustavilo njegovu retoriku o poticanju eventualne nezavisnosti RS i njenog sjedinjenja sa Srbijom. Također i pojedini hrvatski političari su nastavili da zagovaraju reorganizaciju zemlje po etničkom principu.
Mirza Kušljugić: Političari nakon dobijanja bilo kakvog legitimiteta se ponašaju na isti način
Od izvještaja Vijeća sigurnosti UN osim detekcije stanja ne treba puno očekivati, dodaje Kušljugić, tim prije što je to tijelo okupirano stvarnim konfliktima širom svijeta, a zamrznuti konflikt kakvo je stanje u BiH za sada nije prioritet. Stvari su, navodi Kušljugić, UN prepustile Briselu koji zbog svojih problema nije reagovao adekvatno. S druge strane, više je loše to što bh. vlastima ovakav izvještaj ne služi kako bi korigovale svoj rad.
"Zapanjujuće je kako stanje koje je odraženo u tim izvještajima građani tolerišu, uporno glasajući na način na koji glasaju. Političari nakon dobijanja bilo kakvog legitimiteta se ponašaju na isti način, a to je da su njihovi prioritieti kratkoročni, da ne mogu da uđu u ozbiljne procese reformi i naš najveći problem koji proizilazi iz nedostatka reformi, a to je nedostatak radnih mjesta i odlazak mladih ljudi", komentariše Kušljugić.
- Moglo bi vas zanimati i ovo - EU: Reforme u BiH kasne zbog dnevne politike
U izvještaju se pominju i odnosi političkih stranaka unutar Federacije BiH, posebno onih između Stranke demokratske akcije (SDA) i Saveza za bolju budućnost (SBB), koji su, prema navodima iz izvještaja, prilično zategnuti. Po ključnim su pitanjima podijeljeni i SDA i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH.
Toliko se brzo smjenjuju događaji na političkoj sceni, a koji iznova potresaju bh. javnost, da se oni prethodni, smatra Huskić, veoma brzo zaborave. Kritike ih u principu ne zanimaju, makar bile i realna ocjena stanja.
"Njih načelno to što imaju gotovo pa nikakav imidž ne tangira, niti je to pitanje oko kojeg bi trebalo da vode računa, a s druge strane izostaje ključni momenat - ne postoji poziv na odgovornost odozdo. To je i zbog specifičnosti stanja u BiH i činjenice da velike stranke kroz ogromnu javnu potrošnju kontrolišu veliki dio i provatnog i javnog sektora, te u tom smislu imaju ogromnu armiju ljudi koji interesno bazirano glasaju", kaže Huskić.
Paralelno s izvještajem koji je Vijeću sigurnosti UN dostavio visoki predstavnik, isto su učinile i vlasti iz RS koje su ponovno dostavile svoje viđenje stanja u zemlji.