U BiH i dalje postoji opasnost od finansiranja terorizma jer vlasti nisu usvojile sve neophodne zakone koji bi spriječili da se sumnjivim tokovima novac doprema u zemlju. Tako je BiH svrstana u istu kategoriju poput Afganistana ili Sirije, te predstavlja prijetnju ne samo unutar zemlje, već i svijetu. Prema procjenama svjetskih finansijskih institucija u BiH se godišnje opere i iz zemlje iznese oko pola milijarde eura, što je više nego dovoljno za zabrinutost, smatraju eksperti.
Bosna i Hercegovina već se dugo nalazi na raznobojnim listama svjetskih finansijskih organizacija. Crna, siva, svijetlo siva lista - svejedno je, kažu i bh. zvaničnici, sve dok postoji opasnost da se iz ilegalnih tokova finansira i terorizam. Činjenica da BiH i dalje ima status nepouzdane zemlje koja se nalazi na sivoj listi FATF-a, radne grupe za finansijsko djelovanje, ukazuje na potrebu da se nešto hitno mora mijenjati.
Rješenja nema zbog političkih prepreka, navodi zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić. Finansiranje sumnjivih nevladinih organizacija jedno je od spornih pitanja, a tu je i novi trend koji može ukazivati na veće probleme, upozorava Krešić.
"Napravljene su značajne transakcije u prometu nekretnina gdje su cijene iskazane nerealno i imaju druga saznanja i u tom se pravcu poduzimaju određene aktivnosti", naveo je Krešić.
Prema istrazi koju je provela Služba za poslove sa strancima, detektirali su 110 stranih državljana koji u BiH imaju registrovanu firmu, a da nikada nisu ni kročili u zemlju. Pored toga, kako je za RSE nakon istrage kazao direktor Agencije Slobodan Ujić, zabrinjavajuće je postojanje fiktivnih kompanija.
"Istina je da od 691 kontrolisanog pravnog lica, 499 lica nismo našli na adresama odnosno da se radi o fiktivnim firmama. Istina je i da te firme posjeduju nekretnine. Preko 1.700 zemljišno-knjižnih izvadaka ima na tim firmama", navodi Ujić.
Edward Ferguson: Međunarodni problem
Ilegalni tokovi novca koji se potencijalno koriste i za finansiranje terorističkih aktivnosti nisu prijetnja samo za BiH, upozorio je i ambasador Velike Britanije Edward Ferguson.
"Prema ocjenama FATF-a, Bosna i Hercegovina ima još puno toga za uraditi. Postoje strateški nedostaci u smislu implementacije nekih odluka i nekih koraka. To je ono o čemu razgovaramo zadnje tri godine, ako ništa, koliko sam ja ovdje, vezano za preporuke u smislu poboljšanja. To je nešto na čemu ćete raditi. Nije to samo pitanje i problem Bosne i Hercegovine, nego i problem na jednom širem, međunarodnom planu", rekao je Ferguson.
Ideologija kojoj se valja suprotstaviti
Prema analizi koju je radila organizacija Global Finantial Integrity iz Washingtona, u BiH se godišnje opere i ilegalno iznese oko pola milijarde eura. Od 2001 pa do 2010, na primjer, u poreske se rajeve iz BiH slilo oko 850 miliona dolara.
BiH ima ne tako pohvalno iskustvo s nevladinim organizacijama koje se nalaze na crnoj listi UN i djelovanje im je zabranjeno. Neke od njih i dalje djeluju u BiH ili su bar i dalje registrovane, poput recimo El Harameina.
Također, jedan od problema je što se terorizam finansira drugačijim tokovima i uglavnom se radi o manjim iznosima i privatnim transakcijama kojima je teško utvrditi put. Iako ne zna o kolikim se svotama radi, Krešić navodi i kako postoje i neke očite stvari koje ukazuju da nešto nije u redu.
"Činjenica je da u BiH ima skupina ljudi koja ništa ne radi, a dosta dobro živi. Uspostavlja neku novu ideologiju kojoj se valja suprotstaviti", konstatuje Krešić.
Država je dozvoljavala sumnjive poslove, kaže Ivana Korajlić. Foto: Zgrada institucija BiH
Mnogim transakcijama koje su sumnjivog porijekla kumovala je upravo država, a interesi onih koji su to pomogli ne idu u pravcu ukidanja takvih poslova, kaže za RSE Ivana Korajlić iz Transparency Internationala.
"Mi smo uspostavili jednu veoma negativnu tradiciju u Bosni i Hercegovini, gdje je država bila ta koja je dozvoljavala sumnjive poslove, non-stop sklapajući sporne ugovore sa neprovjerenim investitorima sumnjivog porijekla i sama praktično dozvoljavala da se u Bosni i Hercegovini radi sistemsko pranje novca u ogromnim razmjerama", napominje Korajlić.
"Kako onda", dodaje, "očekivati od te iste države i onih istih koji je predstavljaju već godinama da će konačno nešto uraditi po tom pitanju".
"Mi se bavimo nekakvim sitnim stvarima, pokušavajući usvajati nekakve zakone koji će, na primjer, uspostaviti kontrolu nad nevladinim organizacijama, udruženjima, s ciljem tog sprečavanja finansiranja terorizma i slično, a s druge strane neke mnogo krupnije stvari ostaju nepokrivene i neprimijećene, jer onima koji obnašaju vlast to prije svega nije u interesu", ocjenjuje Korajlić.
U BiH stižu i novci koji su kao pozajmice velikih kompanija iz arapskog svijeta namijenjeni upravo za kupovinu nekretnina i zemljišta čija je kupovna cijena višestruko veća nego realna, ili se bar tako prikazuje. Pri tome, kako je utvrdila i istraga Službe za poslove sa strancima neke od tih transakcija odobrila su neka od ministarstava finansija.
Ukoliko se ne reaguje, BiH koja se već nalazi u društvu sa zemljama za koje se zna da podržavaju terorizam ili su u centru njegove pažnje, poput Afganistana, Sirije ili Jemena, mogla bi uskoro trpjeti ozbiljne sankcije.