Najavljeno pokretanje revizije presude protiv Srbije već je izazvalo polemike i neslaganja unutar Bosne i Hercegovine. No, prva institucionalna kriza bila je vidljiva u četvrtak, 16. februara. Odgođena je sjednica državnog Parlamenta, jer su zastupnici iz Republike Srpske odbili da učestvuju u radu dok Predsjedništvo ne donese odluku o reviziji presude protiv Srbije.
Sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH odgođena je nakon što se nisu pojavili zastupnici iz Republike Srpske, koji su dan ranije odlučili da neće učestvovati u njenom radu. Tražili su da sjednica bude odgođena dok Predsjedništvo BiH ne donese odluku o reviziji presude protiv Srbije. Predsjedavajući predstavničkog doma Šefik Džaferović ipak je otvorio sjednicu i odmah najavio pauzu.
"Konstatujem, dakle, da sjednici od 14 zastupnika iz entiteta RS prisustvuje samo jedan zastupnik. Kolegica Borjana Krišto i ja smo obavili konsultacije i odlučili da napravimo pauzu od sat vremena", rekao je on.
Činimo sve da u BiH svi učestvujemo u radu institucija: Šefik Džaferović
Sjednica je otkazana, iako je postojao kvorum, ali je bilo nemoguće odlučivati jer zbog odsustva poslanika iz RS-a nije bilo entitetske većine. Džaferović objašnjava razloge za odgodu:
"Ovo što mi danas radimo je ustvari poruka našim koleginicama i kolegama iz entiteta RS, da mi činimo sve da u BiH svi učestvujemo u radu institucija. Oni trebaju da budu svjesni svoje odgovornosti", kaže on.
Staša Košarac iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranke Miliorada Dodika, na pitanje novinara da li je revizija presude protiv Srbije pravno ili političko pitanje, kaže da je riječ prije svega o političkom pitanju.
Obrazlažući stav zastupnika iz RS-a da ne prisustvuju sjednici, Košarac kaže da se mora razmišljati o tome da se izbjegne model u kome se misli da je "Bosna država Bošnjaka".
"Da je Bosna jednako Bakir Izetbegović, da je Predsjedništvo BiH jednako Bakir Izetbegović. Gospodo, to nije tako", kaže Košarac.
I Borislav Bojić iz Srpske demokratske stranke (SDS) vjeruje da je političku krizu u BiH izazvao član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović insistiranjem na reviziji presude protiv Srbije
"To je potpuno jasno svima onima koji prate političku scenu i mislim da se moramo vratiti u osnovne okvire. Ne može nijedan narod donositi odluku u ime drugog naroda, niti se na bilo koji način može desiti majorizacija bilo koga nad bilo kim", dodaje Bojić.
Analitičar Adnan Huskić vjeruje da je najavljena revizija presude dobro poslužila kao poligon za raspravu kako bi se skrenula pažnja sa gorućih problema u državi.
"Kakvi su meriti cijele priče? Dakle da li postoje razlozi, da li postoje novi dokazi o kojima se govori da bi revizija zaista utemeljena? Meni djelovanje Bakira Izetbegovića jasno pokazuje ili se radi sa jedne strane o apsolutnom političkom diletantizmu i nepripremljenosti. Dakle, mjesec dana prije isteka roka se otvara ova priča. A ako nije to u pitanju, znači ako zaista postoji razlog da se izvrši revizija, što mislim da bi bila pogrešna stvar iz razloga što je naprosto maksimum pravde koji se može dobiti na tom nivou sa onom ranijom tužbom i tim nekim njenim polovičnim rješenjem, mislim da se izvukao maksimum iz toga što se može dobiti na tom nivou. Ako se ne radi o tome onda se naprosto radi o jednom političkom spinu. U oba slučaja mislim da kritika ovoga puta mora ići na Bakira Izetbegovića", objašnjava Huskić.
Sve to, kako kaže on, pogoduje i predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku.
Kriza koja ide na ruku Dodiku: Adnan Huskić
"Mislim da se prvenstveno radi o tome da je ovo za Dodika apsolutno izvanredna situacija. Sada kada je već čitava priča oko nesretnog referenduma, čitave priče o stavljanju na crnu listu onome što je američki State Departmenta donio po pitanju samog predsjednika RS, napokon se Dodiku ponovo otvorio jedan prostor unutar kojeg on može raditi ono što radi najbolje. I samo je iskoristio moram reći jednu izvanredno nabačenu loptu od strane Bakira Izetbegovića", kaže Huskić.
Bosna i Hercegovina je 1993. godine podnijela tužbu protiv Savezne Republike Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) na Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u Haagu. Presuda je donešena 26. februara 2007.godine. Njom je najviši UN-ov sud definisao pokolj nad bosanskim muslimanima u Srebrenici genocidom, za koji ne smatra odgovornom Srbiju i odbacuje zahtjev za isplatom finansijske odštete, ali Srbiju smatra odgovornom, jer je zločin propustila spriječiti te kazniti počinitelje.