Profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enver Kazaz analizira poruku koju je ovih dana uputio studentima predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik, preporučujući da za entitet koriste termin država, kao i druge tendencije razgradnje i slabljenja države BiH.
RSE: Profesore Kazaz, očigledno je da umjesto učvršćivanja države BiH i njenih institucija jačaju entiteti, kantoni pa i opštine, odnosno područja na koja isključivo pravo polažu samozvane vođe naroda. Gdje vidite uzroke razgradnje bh. države i od kada je to posebno očigledno?
Kazaz: Od 2006. godine i pada 'aprilskog paketa' koji je rješavao problem dejtonskog Ustava, u Bosni i Hercegovini traje razgradnja državnih institucija. Dva su osnovna faktora za takvu razgradnju. Jedan je otvoreni secesionizam "republičkosrpskih" elita i narastajući secesionizam HDZ-a (Hrvatske demokratske zajednice), koji pod firmom rješavanja hrvatskog nacionalnog pitanja zapravo destruira suštinski Bosnu i Hercegovinu. Drugi faktor je nesposobnost vladajuće političke elite okupljene oko Bakira Izetbegovića, koja se suštinski odrekla Bosne i Hercegovine, a u stvarnosti sve politike podredila koristi, kako vlastitoj, tako i onih koji su bliski toj eliti.
Prema tome, Bosna i Hercegovina ima svoje neprijatelje u tri nacionalističke partije koje njome vladaju: SNSD-u (Savez nezavisnih socijaldemokrata), HDZ-u i SDA-u (Stranke demokratske akcije). Pritom Izetbegović manipulira patriotskim diskursom i razgrađuje Bosnu i Hercegovinu, a njegova dvojica protivnika manipuliraju nacionalnim interesima i razgrađuju BiH. Sreća je da je Bosna i Hercegovina država međunarodne zajednice i ona opstoji isključivo na ravnoteži nemoći nacionalističkih oligarhija da je razgrade.
Izetbegović manipulira patriotskim diskursom i razgrađuje Bosnu i Hercegovinu: Kazaz
RSE: Razgradnji države BiH jedni doprinose vrlo perfidno ili prikriveno a drugi vrlo otvoreno, kao što to radi predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik koji je prije nekoliko dana (na Fakultetu za bezbjednosne nauke u Banjaluci) izjavio: "Srbi moraju da napuste riječ entitet i počnu da upotrebljavaju riječ država. RS je prema svim kriterijima država osim novijeg kriterija, a to je međunarodno priznanje, koje RS ima ograničeno u Dejtonu i nema stolicu u UN. Ima još država koje nemaju stolicu u UN pa egzistiraju". Kako komentarišete ovu izjavu, jednu u nizu sličnih koje Dodik daje?
Nema političke snage za pretvaranje RS u državu
Kazaz: Dodik ima dugoročni ideološki cilj da ostvari dio plana RAM i da Republiku Srpsku pretvori u drugu srpsku državu na Balkanu. Podržavljenje Republike Srpske je proces koji traje od 2006. godine i to je nova velika nacionalistička utopija koja srpski narod u Bosni i Hercegovini drži kao taoca ideološkog projekta formiranog u Srpskoj akademiji nauka i umjetnosti.
Ključni problem leži u činjenici da Srbi u Bosni i Hercegovini neće u dogledno vrijeme imati političkih snaga da pretvore Republiku Srpsku u državu. Prema tome, Dodik je veliki utopijski manipulator koji savršeno dobro zna da tu moć nema u vlastitoj politici i nema apsolutnu podršku Srba, iako je uspio da stvori novu ideološku vrijednost u Bosni i Hercegovini, a to je "republičkosrpski" patriotizam.
RSE: Kakav je odnos EU prema BiH, državi koja želi kandidatski status na putu do punopravnog članstva?
Kazaz: EU nema dovoljno snage da se odupre ruskom i turskom, ali isto tako i američkom uticaju na Balkanu. Nedovoljno snažne inicijative, kao i greške, EU su je dovele u poziciju da je njen uticaj minimalan.
Dodik je veliki utopijski manipulator koji savršeno dobro zna da tu moć nema u vlastitoj politici i nema apsolutnu podršku Srba: Kazaz
RSE: Zbog čega ne reaguje opozicija?
Kazaz: Opozicija u BiH nema mogućnosti da se razvije u ozbiljnu političku snagu, budući da je nacionalizam kapilarno pokrio bh. društveni prostor i opozicija je talac političkih elita koje vode tzv. opozicione stranke. Te elite nemaju ni jasnu poltičku vizju ni dovoljno obrazovanja, ni dovoljno snage da se suprotstave nacionalistima
RSE: Gdje je onda izlaz?
Kazaz: Izlaz je u čvrstom povezivanju opozicije i dijelova akademske zajednice koja nije nacionalistički opredijeljena. To rješenje bi otvorilo nove vrste dijaloga u BiH. Ali, "ne lipši magarče do zelene trave"....
RSE: Znači li to da se ubrzo ne mogu očekivati promjene?
Kazaz: Nikako brzo. Potrebno je da opozicija doživi još neke od silnih krahova koje je doživjela da bi se stvorila nova generacija ljevičarskih političara u BiH.